Vjekoslav

Traminac daje odlična slatka vina, ali kad su suhi, posebna su strast Traminac je sorta koja će najlakše zavesti ljude i navući ih na uživanje u vinu. Prekrasno miriše po ruži, cimetu, tropskom voću, a neki u njemu otkrivaju i slaninu. Nakuplja poprilično alkohola pa mu je i okus dojmljiv, a za vino nitko neće reći da je kiselo jer je slastan čak i kad je napravljen kao sasvim suh. Štoviše, možda mu je i jedina mana niska razina kiselina pa ga vinari ranije beru da mu zadrže svježinu. U godinama u kojima vrijeme dopusti ledenu berbu ili izbornu berbu prosušenih bobica daje senzacionalna predikatna vina, posebno u Kutjevu i Iloku. Vrlo često su toliko slatka da ih ne valja posluživati uz deserte, nego uz slana jela, poput gusje jetre i najplemenitijih sireva. Neki ga uspoređuju s muškatima jer im je zajednički miris ruže, no traminac u pravilu daje puno ozbiljnija vina. Zbog sličnosti imena podrijetlo mu se povezuje s gradićem Traminom u Južnom Tirolu na sjeveru Italije, iz kojeg se navodno raselio u Njemačku i Švicarsku, a potom i u zemlje bivše Austro-Ugarske te Francusku. No njemački ampelograf Johann Philipp Bronner u 19. stoljeću je posjetio Južni Tirol i nije pronašao nijedan trs traminca, odnosno gewürztraminera, kako ga na njemačkom i danas zovu. Štoviše, i u tamošnjim knjigama se ta sorta nije spominjala, a prvi zapisi o sadnji trsova od sorte gewürztraminer nastali su nakon Bronnerova posjeta. Pojam “vini de Traminne” (vina iz Tramina) spominje se u dokumentu o cijenama vina iz 1242. godine, no jasno je navedeno kako je riječ o mješavinama sorata, poput bijelog muškata (moscato bianco) i bijelog lagreina (weisser lagrein). Lagrein je danas poznata crna sorta južnog Tirola, a ovo je očigledno bila bijela inačica. Dr. José Vouillamoz sa švicarskog Sveučilišta Neuchâtel ima zanimljivu tezu zašto traminac sigurno nije iz Tramina. Tvrdi da ga tamo ne bi nazvali po imenu gradića jer bi u protivnom više sorata vinove loze nosilo to ime. Objavio je i rad “Podrijetlo gewürztraminera: DNK demantira priču” u kojem navodi kako je traminac roditelj ili predak brojnih sorata vinove loze u Francuskoj, među kojima je i sauvignon bijeli, te u Austriji u kojoj je sa sortom Österreichisch weiss dao zeleni silvanac, a s crvenim veltlincem (bijela sorta) i rotgipfler koji je kod nas poznat kao zelenac te od njega Vlado Krauthaker u Kutjevu radi velika suha i slatka vina. Vouillamoz tvrdi i da se na osnovi povijesnih i genskih istraživanja može zaključiti kako se traminac “rodio” negdje između sjeveroistočne Francuske i jugoistočne Njemačke kao prirodni križanac pinota i nepoznate sorte ili dviju starih nepoznatih i vjerojatno izumrlih sorata. U svijetu su danas najpoznatiji elzaški traminci. Uglavnom je riječ o vinima kasnih i izbornih berbi, koje se tamo nazivaju “vendage tardive” i “sélections de grains nobles” te ponosno pišu na etiketi. A ta vina uglavnom nisu slatka, nego suha ili eventualno polusuha. Boja im je zlatno-žuta, ponekad i starog zlata, arome raskošne i u njima su mirisi sorte izmiješani s medom i (pre)zrelim voćem te onima koje daje plemenita plijesan, a okus gust i pun. Donekle tog tipa, iako polusladak, je Traminac Principovac Iločkih podruma. Ilok bi se mogao nazvati istočnom prijestolnicom traminca. Sorta se očigledno dobro snašla na lesnatom tlu, a klima omogućuje vina svih kategorija osim pjenušavih. Treba, svakako, uživati u slatkišima, posebno u intimnom društvu, no pravi užitak pružit će suhi traminci. Jer šećer može svašta prikriti, a suho vino je iskreno poput gole žene.

Na područje Iloka ga je 1710. g. donio knez Odeschalchi iz Južnog Tirola. https://www.ilocki-podrumi.hr/o-ilockim-podrumima/povijest/ https://miss7.24sata.hr/lifestyle/zasto-ce-meghan-i-harry-na-vjencanju-piti-bas-ilocki-traminac-20157 e sad, da li je ovaj ilocki uistinu bolji od svog tirolskog pradede ja ne mogu suditi, jer ne pijem takva slatka vina. probao jesam, i to nekoliko puta (nije kulturno odbiti), medjutim to je bio takav udar na moje sinuse da sam svaki put zablokirao / brzo batalio. kao kad zagrizem u slatki kolac. ... samo umjereno

s tim da se ponekad (precesto) dogodi da ne mozes bilo sta napisati ispod posljednjeg kvota, jer ti ne dozvoljava da se (tipkovnicom ili misom) spustis ispod. prvo dakle moras napraviti "space" u svom postu, pa onda krenuti u kopiranje, ili dijeljenje. isto tako, ako funkcijom "plus" nabacam nekoliko kvotova u moj "reply", i zelim napraviti razmak izmedju njih da bih nesto napisao, umjesto da mi spusti kvot za red ili nekoliko redova nize, return ili enter mi (opet precesto) podijeli citirani kvot. kada pak takva dva dijela zelim vratiti u jedan, izbrise mi onaj drugi dio. i onda umjesto pisanja gubim vrijeme na takve gluposti. ... ako pak na takav nacin selektiras dio posta koji je vec kvotovan (npr. dio teksta Angelinog kvota u tvom postu), dobijes kvot pogresnog autora (kao da si ti napisao taj citat, a ne Angelia). ... uglavnom, iritantno. ovakav softver je predvidjen za onelinerski chit-chat + slikice + tvitovi, ne za ozbiljne diskusije (koje imaju i svoju vlastitu estetiku).

text editor na ovom boardu meni je katastrofa. za uredjivanje postova puno mi je bolji (s vise opcija), ali i daleko prakticniji bio onaj stari, s bivseg boarda. npr. ukucam [hr], i dobijem crtu. ovdje to nema sanse da izvedem. najveci mi je problem sastavljanje posta od vise citata s raznih strana, moram stavit tockice iznad i ispod Quotea da bi ga uopce mogao kopirati. pretpostavljam da je to zbog posve novog softverskog pogona platforme, i da se ne moze vracati na staro.

Deo novog Pravilnika starog!

politika je na gornjim spratovima, ovdje su svi bastovani zemljaci. pa i oni koji imaju zemlju u saksijama na balkonu. ... nego pazi ovo. ako neko misli da je nas @Honey Badger fanatik, vidi ovog tipa:

sad otvara i meni, nije htjelo ranije. svast nest novoga sam naucio iz tog teksta. recimo, da je Srbija bila u Austrougarskoj istina je medjutim da je filoksera opustosila i vojvodjanske vinograde, dok je rajacke (kod Negotina) ostavila na miru zbog sastava tla (pijesak). i tada uistinu (bijelo) vino iz Negotinske krajine krece barzama Dunavom do Beca (i dalje, u Francusku, Englesku). posjetio sam taj kraj, dobrog (crnog) domaceg vina smo tamo pili, cak se i kupali u (crnom) Timoku, lijepo je tamo. kako li su te barze isle uzvodno kroz Djerdapsku klisuru, a? danas je lako. ... onaj francuski par je simpa. tako cu i ja jednog dana.

Error Code: 500 Something went wrong. An error has occurred with our servers and we’re working to fix it. Please try refreshing the page, or returning back at a later time.

a odakle tebi ideja da u mom kraju ne misle da sam ja odljepio? ja cu medjutim i dalje pozdravljati sa "dobra vecer", i vrlo se ugodno osjecati u toj poziciji. uzviseno, cak.

pa u tome i jeste problem. i "dobro vece" (umjesto "dobra vecer") i "hvala lijepo" (umjesto "hvala lijepa") su prilicno rasireni, ali to ne znaci da ih treba dalje siriti. "rasireni argument" ne drzi vodu. ... https://idioms.thefreedictionary.com/doesn't+hold+water https://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/hold-water hajd sad zamislimo ovakve recenice If a reason, argument, or explanation holds drinks water, it is true Her alibi just didn't hold drink water. zvuci besmisleno na engleskom, zvuci besmisleno i na srpskom.

auf, za nekog s tvojim (enciklopedijskim) poznavanjem tematike, neoprostivo. The Pacific obavezno moras pogledati. http://www.imdb.com/title/tt0374463/

drži / ne drži vodu 1. dosl. za posudu koja je čitava i ne propušta ili je rasušena, probušena i sl. i propušta vodu i tekućinu 2. razg. valja / ne valja, funkcionira / ne funkcionira (ob. za razna pravila, odluke, propise i sl. koji se potvrđuju ili provode s mnogo nedostataka, posebnih slučajeva ili primjera koji ih pobijaju);drži vodu dok majstori odu nesolidno obavljen posao, ono što je učinjeno neće dugo trajati ni služiti svrsi, privremeno rješenje za nuždu; http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19vXBZ%2F

https://www.towerrunning.com/2020/05/30/singular-stairing-cro-virtual-stairing-arg-everesting-fra/ http://www.glas-slavonije.hr/434598/6/Bozidar-Deodat-Kresic-srusio-svjetski-rekord-u-trcanju-po-stepenicama

ŽELI SRUŠITI SVJETSKI REKORD Krešić (71) trčat će utrku od 208 katova 1 / 1 (Foto: Željko Šepić) Objavljeno 9. lipnja, 2020. Trčati stepenicama od podruma do 16 kata, i tako 13 puta zaredom, odnosno pretrčati ukupno 208 katova za manje od sat vremena i 37 minuta! Zvuči fascinantno, zar ne? Upravo će takav pothvat u srijedu, 10. lipnja, s početkom u 21 sat, u stambenom-poslovnoj zgradi na Trgu slobode 8 pokušati izvesti 71-godišnji Osječanin Božidar Deodat Krešić. Ovaj vlasnik 14 državnih rekorda u veteranskoj atletici svojedobno se upisao i u Guinnessovu knjigu rekorda, no sve to, kako nam je rekao u ponedjeljak, nije ništa u usporedbi s nadolazećom utrkom. Riječ je o utrci službena naziva “Run up Chicago - 3120 stepenica/208 katova”. "Chicago" zbog toga što je aktualan rekord postavljen u tom američkom gradu, što znači da će, ako Božidar uspije, do nekog novog rekorda svaka buduća utrka nositi ime "Osijek". Utrka će se odvijati na način da će Božidar trčati od podruma do 16 kata, pri čemu taj uspon ne smije trajati duže od 6 minuta i 30 sekundi, nakon čega će se spustiti liftom i tu radnju ponoviti još 13 puta, sve dok se zapravo ne popne na 208. kat. Da bi srušio aktualni rekord to će morati učiniti za sat vremena i 37 minuta, a treba spomenuti i da se vrijeme neće mjeriti dok se bude spuštao liftom. - Osim ovoga pokušaja rušenja svjetskog rekorda, gospodin Krešić je našem towerrunning sportu omogućio priliku da dobijemo svoje mjesto u predsjedajućem timu Svjetske udruge towerrunninga, što je značajna stvar, jer smo se ugurali među 23 države među kojima su nacije poput Francuske, Velike Britanije, Kine itd. Ono što će se dogoditi u srijedu bit će dobro popraćeno od strane svjetske towerrunning zajednice, tako da će to biti i lijepa promocija Osijeka - naglasio je sportski direktor utrke Ivan Glavaš. Božidara Deodata Krešića upitali smo je li spreman, i što je kod ovakvih nevjerojatnih utrka ključno? - Spreman sam. Ako želiš napraviti rezultat, moraš ga imati u glavi. Tu utrku prošao sam tri puta, imam iskustvo, imam to u podsvijesti i u srijedu me, pod navodnicima, očekuje puka formalnost. Bojim se samo jedne stvari - grčeva, ako se oni pojave gotov sam s utrkom, pa iz tog razloga posljednjih deset dana uzimam tablete magnezija, što mi je donijelo strahovite želučane probleme, ali bar me ne boli glava, i neću imati grčeve - kroz smijeh poručuje ovaj veteranski atletičar pred kojim je uistinu velik posao. http://www.glas-slavonije.hr/434431/3/Kresic-71-trcat-ce-utrku-od-208-katova

... moj prvi ratatouille u zivotu. zajebancija od nekoliko sati posla. ne mogu reci da sam zadovoljan, mada sam se trudio drzati originalnog recepta i sastojaka. od okusa rajcice i cesnjaka malo sta drugo se osjeti. ...

e vidio sam neki dan njegovog kolegu (tj. kolegicu) u setnji, ali imala je prilicno duze noge. nekako nezgrapno duze, ko manekenka u stiklama. a sve drugo isto, cak i polozaj repa.

Uzbrdo? Po kisi? Dobar si!

najbolje pravo sa njive (mladi krumpir) u rernu, jednom sam tako jeo u Cerni (selo izmedju Vinkovaca i Zupanje u Slavoniji), bez icega, samo glupi krumpir al bilo je fino. jos ja pitam moje domacine zasto ne gulimo krumpire, a oni prevrcu ocima (doslo im gradsko dite u goste). nego, este probali u rerni sa palentom? to je isto fino. samo pospes palentu na izrezani krumpir, ostane mekan.

jedem sve, umjereno.

ja sam na All Life Diet.

meni je ovaj pas fakat predivan. bas tako zamisljam psa koji bi mi pravio drustvo u planinama, ili generalno u prirodi.

tu si propustio napisati jedan poduzi post o tradicionalnoj japanskoj kuhinji i generalno o Japanu, gdje bi se detektirali razlozi zasto u kucama nema rerni. steta.

https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/Aquaparkovi_i_bazeni_14_05.pdf 7m2 po 1 personi u bazenu, to znači 90 persona u 25 metarskom bazenu, podijeljeno na 6 traka = 15 plivača u jednoj traci ti bokca, pa tako krcato nije bilo nikada. ... Evidencija. Za svaki trening i organiziranu športsko-rekreativnu aktivnost ili slobodno korištenje od strane građana na bazenskom kupalištu ili vodenom parku uspostavit će se sustav vođenja evidencije prisutnih osoba radi naknadnog lakšeg epidemiološkog praćenja kontakata u slučaju pojave zaraze virusom SARS-CoV-2. Uz mjesto i datum održavanja treninga ili aktivnosti, u evidenciju se unose ime, prezime, telefonski broj te vrijeme dolaska i odlaska trenera, instruktora, voditelja, športaša, korisnika, asistenta i eventualno ostalih uključenih osoba potrebnih za odvijanje aktivnosti.

nas Eddard udara u zid cim se digne sa stolice. ... nego, sto cemo sa sumo borcima i njihovom HR zonom?