Jump to content

EVROPSKA UNIJA


McCarthy

Recommended Posts

 

On 5/26/2020 at 8:48 AM, Klotzen said:

Otvaranje poglavlja je stvar trgovine u vezi sa ustupcima na Kosovu.

 

nadao sam se da Kosovo nece uopce biti spomenuto, medjutim izgleda je ta rijec magicna kljucanica (iz teorije kaosa) koja Srbiji ne samo da otvara pristupna poglavlja, vec i zatvara svaku diskusiju o njima. mogu ti reci da sam neugodno iznenadjen ne samo tvojim postom, vec i brojem plusica koje si dobio za taj post. meni je jasno da srbijanska vlast gradjanima Beograda, Srbije i Vojvodine prodaje pricu kako sve u njihovim zivotima ovisi o Kosovu, tako je uostalom od 1987. (politika konstantne krize = Milosevic, Kostunica, Vucic), nije mi pak jasno zasto ju vi i nakon 33 godine kupujete? primjera radi, kakve konkretne veze ima zastita potrosaca i zdravlja s ustupcima Kosovu?! ili pak ribarstvo? ili pak zastita zivotne sredine? pa nikakve. ali doslovno nikakve! sutra ce Srbija, hipoteticki, priznati Kosovo, i samim tim ce, mozda, zastita potrosaca, doseci nivo / standarde EU? hoce, ali malo morgen. i mozemo tako po (doslovno) svakom poglavlju, od tocke 1. do tocke 34. tek tocka 35. (ostala pitanja) ukljucuje suradnju s Kosovom.

 

hajde da pogledamo slucaj Hrvatske. za generalno otvaranje euroatlantskim integracijama, i kasnije za blokiranje (odnosno odblokiranje) pojedinih pristupnih poglavlja, postojala su, manje vise, tri glavna politicka uvjeta. prvi je bio postovanje prava srpske manjine dogovoreno Erdutskim sporazumom (iza kojeg je u samom startu stao prof. Pupovac, i odradio lavovski posao za Hrvatsku), drugi uvjet (iza kojeg je poslovicno stajala Nizozemska) bio je suradnja sa haskim tribunalom, odnosno izrucivanje optuzenih za ratne zlocine. treci uvjet zvao se Slovenija. prvi i drugi imali su (i jos uvijek imaju) svog (civilizacijskog) smisla, treci je pak bio, da skratim pricu, slovenski (unutarpoliticki) bullshit. sto ne znaci da Slovenija nije blokirala Hrvatsku. jeste, i to u nekoliko navrata. ne samo pojedina poglavlja, vec i konacan zavrsetak pregovora. medjutim, sto zelim reci. cijelo to vrijeme, dakle bez obzira na raznorazne pobune hrvatskih generala i tzv. desnicara, ili pak na opterecivanje pristupnog procesa nerjesenim granicnim pitanjima sa Slovenijom, pratilo se i od strane javnosti, i od strane novinara, i od strane gospodarske komore, i raznih NVO udruga, ali i od strane politickih stranaka kako se, i u teoriji (zakonodavno), i praksi (na terenu) napreduje u pojedinim poglavljima. zasto? pa zato sto je to od krucijalne vaznosti za konacan uspjeh -> da li ce Srbija uci u EU spremna ili nespremna. Hrvatska je, btw. usla nespremna, i sad placa cijenu za to. prije svega gospodarski (napustila CEFTA-u i uletila ko bezglava kokoska u bescarinsku zonu s jednom Francuskom, Njemackom i UK), zatim svakako i kadrovski (neko treba i kvalitetno odraditi te silne projekte iz EU fondova, inace se dogadja da vise novaca uplatis nego sto ih povuces), i naravno sudski & pravosudno. kakve veze, primjera radi, ima lose pravosudje s (losim) posljedicama ulaska u EU? pa zeli li neko ulagati u banana republiku koja umjesto pravne sigurnosti svojim ulagacima nudi visoke poreze? pa naravno da ne zeli.

 

jos jednu stvar ovdje zelim istaci. tih desetak godina pristupanja Hrvatske EU bilo je najdinamicnije (u pozitivnom, pa i lukrativnom smislu) razdoblje u novijoj povijesti Hrvatske. usudio bih se reci da je to bilo najpozitivnije razdoblje razvoja u posljednjih 100-tinjak godina. medjutim onoga trenutka kada je Hrvatska postala punopravna clanica EU, svi su ti civilizacijski procesi nekako (naglo) usporeni. a neki su i potpuno stali, pa i krenuli unazad. e sad, ja vama (ovdje) postavljam pitanje -> zasto ne koristite (svim silama) sansu koja vam se pruza jednom u 100 godina?

 

 

On 5/26/2020 at 8:48 AM, Klotzen said:

Ako obratiš pažnju za 5 godina nismo zatvorili ni jedno osim onih koji se automatski zatvaraju jer smo već bili na EU standardima.

 

zatvaranje poglavlja jedna je od stavki koju sam zelio prodiskutirati. naime, Plenkovic je jednom prilikom objasnjavao da se procedura u toj tocki promjenila, odnosno da Srbija niti jedno poglavlje ne moze definitivno zatvoriti prije konacnog zelenog svjetla EK za prijem. to fakticki znaci da se bilo koje poglavlje, od strane bilo koje clanice EU, moze staviti pod znak pitanja u bilo koje doba. zna li neko od vas nesto vise o tome?

 

 

On 5/26/2020 at 8:48 AM, Klotzen said:

Ako nisam nešto prevideo iz tabela HRV je najduže za dve godine zatvarala svaku tačku što je još jedan pokazatelj da Srbija ne ide u pravcu EU iako vlast javno izjavljuje da su posvećeni tom putu.

 

pa prevideo si, nije da nisi. pravo poslovnog nastana, sloboda pruzanja usluga i financijske usluge = 2 i pol godine, carinska unija = skoro 3 godine, financijski nadzor = 3 godine i 1 mjesec, financijske i proracunske odredbe =  3 godine i 6 mjeseci

 

 

On 5/26/2020 at 8:48 AM, Klotzen said:

Uopšteno mi se čini da EU postaje sve manje i manje bitna tema u Srbiji što je jako opasno obzirom ko nam je na vlasti. Režimski mediji u principu sprovode anti EU kampanju iz čega ja izvlačim zaključak da je ova vlast samo deklarativno za EU.

 

vama bi se trebalo zivo fuckati ko je na vlasti, vama bi trebalo biti bitno da se poglavlja maksimalno ispostuju, odnosno da se iz njih, i to na dnevnoj bazi, izvlace maksimumi. to je u vasem interesu, friga se Vucicu i njegovoj dziberskoj eliti kako cete vi zivjeti kada Srbija udje u EU. ili pak ako nikada ne udje, a nista se na ovim pitanjima standarda gradjana ne napravi.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

30 minutes ago, Vjekoslav said:

 

 

...

 

Uzalud pišeš. Ovde ne mislim na tvog sagovornika, već na neke aspekte preovđajujućeg mentaliteta.

 

Kao prvo, Kosovo je samo produžetak usahlog polnog organa koji ne može da dođe do orgazma usled jednostavne činjenice da Srbija ne može imati teritoriju od Tokija do Milvokija. Kosovo je krenulo svojim putem još dok današnja generacija u punoj snazi nije bila ni u planu. Da sutra Hašim Tači stavi šajkaču na glavu, počne da peva 'Srpska se truba s Kosova čuje', podigne tri prsta i odmah reši da se vrati u Srbiju, ista ta populacija bi kmečala što se za ovdašnje probleme pitaju tamo neki Š**tari.

 

Što se tiče EU, ona je dobra dok šalje pare i ne traži vize da bi prosečni nepismeni Milojko mogao da čisti ulice i kanalizaciju u fašističkoj i okupatorskoj Nemačkoj za mrske i okupatorske evre. Voli taj Milojko Rusiju i brata Sija, ali radije voli da u džepu vidi mrske evre nego bratsku rublju ili juan.

 

Ovde se na mrske i fašističke tekovine, kao što su ljudska prava, vladavina zakona i tome slično ne gleda sa odobravanjem. Bitno je da pomenuti Milojko koji dođe na odmor može da tutne policajcu 10-20 evra da zažmuri na sitnije prekršaje, kao što je npr. vožnja levom trakom u pijanom stanju i da sa 50 evra može da bude glavni u selu.

  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

On 5/26/2020 at 5:33 PM, goldberg said:

Mislim da je sada, nazalost, na snazi konsenzus SNS rezima i EU da kao napredujemo na putu ka EU, a da tamo nikada ne udjemo.

Ovakva saradnja je idealna i za jedne i za druge - SNS ima odresene ruke da zavodi diktaturu, a EU odgovara Srbija kao zemlja kandidat.

 

na osnovu kojih informacija si dosao do ovih zakljucaka? molim, budi precizan. ja nista slicno nisam pronasao ni u stajalistima EK (Evropske komisije), ili stajalistima Vijeca ministara (Vijeca Europske unije), ili pak sluzbenim stajalistima bilo koje clanice Evropske unije (pa cak ni odlazece UK), kao ni u bilo kojoj rezoluciji Evropskog parlamenta. cak ni Makron, koji (s pravom) insistira na promjenama vezanim za procese prosirenja, koji su u biti vezani za procese odrzivog razvoja, ali i samog opstanka EU (suocene i s Brexitom i s konstantnim preseravanjima Visegradske skupine), nije nista slicno izjavio. upravo suprotno, Makron se protivi da se bilo koga (i on tu vrlo jasno navodi primjer Turske) drzi vjecno kao zemlju kandidata. cak se i Hrvatska, kao jedini "stvarni neprijatelj" Srbije, i formalno i neformalno zalaze za evropski put Srbije. to je uostalom potvrdjeno i ovim posljednjim samitom 27 drzava EU i Zapadnog Balkana u Zagrebu.

 

https://europeanwesternbalkans.com/2020/05/06/zagreb-declaration-6-may-2020/

https://europeanwesternbalkans.com/2020/05/29/ewb-interview-grlic-radman-we-have-succeeded-in-bringing-enlargement-high-on-the-eu-agenda/

 

...

 

aj prvo oko "vjecne zemlje kandidata", pa cemo onda preci na "odresene ruke za diktaturu".

 

Link to comment
Share on other sites

@Vjekoslav

 

Što se tiče pregovora proces je sledeći. Otvaranje tačaka pa kada se sve usaglasi sa EU standardima ide privremeno zatvaranje tačke kako se koja završi. To privremeno se kolokovijalno naziva zatvaranje. Privremeno je što i posle toga tačka može da se ponovo otvori ukoliko kandidat odluta od usvojenih standarda ali ja se ne sećam da se to ikad desilo. Kada se sve tačke privremeno zatvore onda je proces usaglašavanja završen i sve se tačke konačno zatvaraju i onda ide ona procedura gde svaka EU članica treba da overi to u svojim skupštinama. A onda pogledaš tačku otvorenu 2015. "Javne nabavke" i "Finansije" iz 2016. godine, što su inače predizborna obećanja SNS iz 2012. i praktično su dobili penal da ih zatvore i uzmu gomilu poena na domaćoj sceni, i ne treba ti bolje objašnjenje zašto dosta ljudi misli da Srbija ne ide u pravcu EU.

 

Druga stvar koja je jako važna je da sve manje i manje ljudi smatra EU jako bitnom temom na osnovu koje glasaju. Zato recimo imamo slučaj da većina anti-EU građana glasa za SNS koji je (po meni deklarativno) za ulazak u EU. Znači SNS ima glasače i za EU i protiv iste i da bi očuvao tu poziciju on mora na papiru da ostane na EU putu a u praksi ne mrda. Pride još preko medija a ne retko i u izjavama Vučića i ministara provejava anti zapadno raspoloženje skoro u stilu 90-ih. Na taj način oni pokrivaju sve. No glavne teme na kojima se uzimaju glasovi su Ekonomija i Penzioneri i možda sad pod pritiskom korone ispliva Zdravstvo.

 

Srbija i Hrvatska se ne mogu porediti. Ja sam siguran da 90% ljudi u Srbiji shvata da je Kosovo izgubljena stvar ali još uvek dobar deo je protiv priznanja. Obzirom da ti koji su protiv većinom glasaju za SNS jasno je kako to pitanje utiče na sva ostala. Nažalost iako su nam stranke pričale da nema uslovljavanja Srbije u vezi ulaska u EU sa pitanjem Kosova to je najverovatnije tačno. Ja ne verujem da se traži priznanje ali definitivno se traži članstvo Kosova u UN jer sve vodi u tom pravcu. Međutim onaj ko to potpiše on će vremenom biti osuđen na političku smrt. I to je ono što je najgora stvar oko Kosova a tiče se političkih partija. Na Kosovu se više ne može uzeti mnogo političkih poena a može da se izgubi mnogo. Čak i u uslovima apsolutne medijske kontrole SNS bi sigurno doživeo pad rejtinga a za njih je svaki pad ispod 40% opasan. Neću da dužim ovde jer ne znam koliko pratiš unutrašnju politiku u SRB i da li ti je to interesantno.

 

Neka paralela ili ŠBB KBB je zamisli "Krajinu" kao Hrvatsko Kosovo, sa svim međunarodnim i unutrašnjim odnosima kao danas u i oko Srbije. Pa pokušaj da se odrediš prema tome. To je jako teško pitanje za svaku državu.

 

I na kraju postoji još jedna velika razlika između SRB i HRV. U Srbiji imaš od prilike trećinu pro EU, trećinu pro Rusija i trećinu da kažemo neutralnog stranovništva. Kod vas to ne postoji, svi osim EU opcije su praktično na marginama. Tako isto i stranke, ako zanemarimo SNS imamo stranke u vlasti za koje se osnovano sumnja da su na platnom spisku Putina. SPS i SNP, pa onda opoziciona "Ruska stranka" (u srbiji živi 3.000 Rusa od kojih većina nisu naši državljani) što nije normalno ali....  A tu su i Radikali, Dveri, Zavetnici, Levijatani i gomila sličnih manjih stranaka.

 

Što se tiče toga šta bi nama građanima trebalo biti bitno to nikog ne interesuje. Mi više nemamo smenjivu vlast niti je možemo smeniti dok se situacija u medijima ne promeni tako da vlast može slobodno da ignoriše apsolutno sve teme koje nisu bitne za samu egzistenciju. Dok ima "leba i lekova" nema bojazni, na ostalim temama vlast može da preživi neki pad od par procenata ali će oni u narednih par nedelja to da nadoknade preko medija i da vrate izgubljeni rejting. Toliko kontrolišu medije da trenutno gledamo namerno spuštanje rejtinga SNS da ne bi sami uzeli dvotrećinsku većinu.

  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

6 hours ago, Vjekoslav said:

 

na osnovu kojih informacija si dosao do ovih zakljucaka? molim, budi precizan. ja nista slicno nisam pronasao ni u stajalistima EK (Evropske komisije), ili stajalistima Vijeca ministara (Vijeca Europske unije), ili pak sluzbenim stajalistima bilo koje clanice Evropske unije (pa cak ni odlazece UK), kao ni u bilo kojoj rezoluciji Evropskog parlamenta. cak ni Makron, koji (s pravom) insistira na promjenama vezanim za procese prosirenja, koji su u biti vezani za procese odrzivog razvoja, ali i samog opstanka EU (suocene i s Brexitom i s konstantnim preseravanjima Visegradske skupine), nije nista slicno izjavio. upravo suprotno, Makron se protivi da se bilo koga (i on tu vrlo jasno navodi primjer Turske) drzi vjecno kao zemlju kandidata. cak se i Hrvatska, kao jedini "stvarni neprijatelj" Srbije, i formalno i neformalno zalaze za evropski put Srbije. to je uostalom potvrdjeno i ovim posljednjim samitom 27 drzava EU i Zapadnog Balkana u Zagrebu.

 

https://europeanwesternbalkans.com/2020/05/06/zagreb-declaration-6-may-2020/

https://europeanwesternbalkans.com/2020/05/29/ewb-interview-grlic-radman-we-have-succeeded-in-bringing-enlargement-high-on-the-eu-agenda/

 

...

 

aj prvo oko "vjecne zemlje kandidata", pa cemo onda preci na "odresene ruke za diktaturu".

 

 

Ja cu biti nesto kraci nego @Klotzen.

 

Srbija ne zadovoljava nijedan uslov da bi bila clanica EU. Mozda clanica EU moze da se unutra pretvori u ono sto je danas Madjarska ili Poljska, ali sumnjam da bi Madjarska ovakva kakva je danas mogla da udje u EU.

 

Pri cemu, Madjarska nema problem Kosova i Madjarska je mnogo uredjenija zemlja od Srbije. Srbija, sa SNS kao vladajucom partijom u prakticno jednopartijskom rezimu (SPS, SRS i ostale partije osim SZS i jos nekih manjih strancica su sada samo frakcije SNS) ne ispunjava elementarne uslove da bi usla u EU. Pa ipak, EU stalno daje podrsku rezimu, iz EU stizu glasovi da je "Srbija na pravom putu" pa se moze doci samo do dva zakljucka:

 

Ili clanstvo u EU zapravo i nije toliko bitno, ako cemo i tamo da budemo pod Vucicem i SNS koji se ponasaju kako se ponasaju

 

ili clanstvo u EU nije ni realno i to znaju i EU i Srbija.

 

Posto mi 1. opcija bas i nije mnogo verovatna, jedino ostaje druga. Iz EU podrzava SNS diktaturu i Srbija pod SNS diktaturom ne zadovoljava uslove da bi se ikada nasla u EU sledi da EU i ne zeli da Srbija bude clan u doglednoj buducnosti. Da bi ti obarao ovaj zakljucak, morao bi da obaras premisu 1 ili premisu 2, pa srecno sa tim. 

Link to comment
Share on other sites

On 6/15/2020 at 11:00 AM, goldberg said:

 

Ja cu biti nesto kraci nego @Klotzen.

 

Srbija ne zadovoljava nijedan uslov da bi bila clanica EU. Mozda clanica EU moze da se unutra pretvori u ono sto je danas Madjarska ili Poljska, ali sumnjam da bi Madjarska ovakva kakva je danas mogla da udje u EU.

 

Pri cemu, Madjarska nema problem Kosova i Madjarska je mnogo uredjenija zemlja od Srbije. Srbija, sa SNS kao vladajucom partijom u prakticno jednopartijskom rezimu (SPS, SRS i ostale partije osim SZS i jos nekih manjih strancica su sada samo frakcije SNS) ne ispunjava elementarne uslove da bi usla u EU. Pa ipak, EU stalno daje podrsku rezimu, iz EU stizu glasovi da je "Srbija na pravom putu" pa se moze doci samo do dva zakljucka:

 

Ili clanstvo u EU zapravo i nije toliko bitno, ako cemo i tamo da budemo pod Vucicem i SNS koji se ponasaju kako se ponasaju

 

ili clanstvo u EU nije ni realno i to znaju i EU i Srbija.

 

Posto mi 1. opcija bas i nije mnogo verovatna, jedino ostaje druga. Iz EU podrzava SNS diktaturu i Srbija pod SNS diktaturom ne zadovoljava uslove da bi se ikada nasla u EU sledi da EU i ne zeli da Srbija bude clan u doglednoj buducnosti. Da bi ti obarao ovaj zakljucak, morao bi da obaras premisu 1 ili premisu 2, pa srecno sa tim. 

 

Kako nije bitno članstvo u EU?

Spakiraš kofere i slobodno preseliš u neku drugu državu unutar EU, bez zafrkancije, odmah.

 

I nije te briga, koji retardi su na vlasti, kada imaš slobodu izbora na tržištu od 500 milja ljudi.

 

 

 

 

Edited by demag
  • Like 1
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

  • 3 weeks later...

@Vjekoslav

 

Odgovoriću ti ovde pošto je tamo protest glavna tema.

 

Odnosi EU i Srbije imaju specifičnost u vidu problema Kosova. Verovatno znaš da ste i vi imali specifičan zahtev od EU da rešite odnose sa svim ex YU državama da biste ušli u EU pa su vaše vlade morale da rade na tome inače bi gubile podršku EU. Kod nas se sve okreće oko Kosova jer je to veliki problem za EU i dok se ne reši predstavlja problem koji bi se mogao odraziti na gomilu sličnih problema u evropi, ne samo na balkanu. Zato žele da zatvore taj problem, da ga recimo Rusija ne bi mogla koristiti za svoje interese i to je verovatno tajni uslov koji sve naše vlade imaju. Proces približavanja EU je uvek vezan za to koliko Srbija radi na normalizaciji odnosa sa Kosovom. One vlade koje nisu htele da rade na tome preko noći bi gubile podršku EU. Podrška EU je bitna jer 2/3 našeg izvoza ide u EU i unija bi mogla da nam zagorča život. Dakle mi ne možemo da zaoštravamo odnose sa EU a sa druge strane se od naših vlada traži da rade nešto što im donosi siguran gubitak glasova i vlasti.

 

Kada kažem podrška ne mislim na otvorenu podršku nego na čuvene diplomatske posete tri meseca pre izbora na kojima se obično ništa bitno ne dogovori. EU kao što nikad javno nije kudila ona ne podržava javno nego to ide preko tih poseta i otvaranja poglavlja ili povoljnih i manje povoljnih godišnjih izveštaja. Tu su i finansijske pomoći i dotacije koje su na godišnjem nivou par stotina miliona dolara što nije malo za jednu od najsiromašnijih država evrope. Opet kada kažem EU tu pričam o Nemačkoj, Francuskoj i UK (pre BREXIT-a) jer oni vuku glavne konce.

 

Koštunica je recimo u početku vodio dijalog sa Kosovom i bilo je pomaka na EU putu, onog trenutka kada ga je prestao voditi prestali su i dalji pomaci na tom putu. Zatim ide paljenje ambasada posle proglašnje nezavisnoti Kosova i od onda je došla na udar EU. Posle paljenja ambasada i pada vlade DSS-DS Koštunica je postao persona non grata i koalicija sa njim (a od ranije i sa radikalima) su bile praktično zabranjene za sve koji misle da imaju dobre odnose sa EU. Zato 2008. SPS nije smeo da pravi koaliciju sa SRS i DSS iako su njima bili bliži nego su morali da prave sa DS a njima je obećano da će biti primljeni među evropske socijaliste (što se nije desilo jer su stranke iz regiona radile protiv toga). Posle toga su Nikolić i Vučić shvatili da oni nikad neće doći na vlast jer niko sa njima nije smeo da pravi koaliciju. Zatim prave raskol u SRS i prave SNS. To rasturanje SRS je definitivno bilo podržano i od Tadića i od stranaca jer je SNS dobio ogromna sredstva i medijski prostor a to se ne dobija nigde na lepe oči. Tadićeva vlada je do 2010. pregovarala sa Kosovom i tu je opet nastavljeno približavanje EU a kada je 2010. Tadić odbio tadašnji sporazum sa Kosovom izgubio je podršku EU i opet smo zaglibili. SNS se verovatno ponudio da oni odrade posao sa kosovom u zamenu za "zaboravljanje njihove ružne prošlosti" i onda imamo ono što sam opisao u prošlom postu.

 

Evo sad opet otkako je blokiran proces pregovora sa Kosovom nema skoro nikakvog napretka ka putu u EU i neće ga ni biti dok se to ponovo ne pokrene. To je ta čuvena "šargarepa" koju naši novinari stalno spominju a EU je koristi i u Srbiji i na Kosovu da sprovodi svoje interese.

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

Predsednicki izbori u Poljskoj. Ultratesni u grancima staristicke greske. Ne znam da li su proglaseni. Duda 51.2%, Cskovski 49.6%

 

https://www.thetimes.co.uk/article/polands-huge-challenge-to-repair-rifts-after-election-bldwxqts9

 

Pogledati grafikon sa geografskom disperzijom glasova. Interesantno je.
 

Pogledati grafikon sa glasovima po godinama. Vrlo interesantno. Cak vrlo. 

 

18-29 godina: Caskovski 64%

30-39: Caskovski 55%
40-49: Caskovski 55%

50-59: Caskovski 41%
60+: Caskovski 38%
 

Gotovo 75% glasova Poljaka iz dijaspore za Caskovskog. Mnogima su ambasade minirale da glasaju ako ne zive u mestu gde se nalaze.

 

Za Poljsku ima nade. 
 

 

 

 

Edited by Plavi Golub
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Zavrseni su predsednicki izbori u Poljskoj. Po mnogo cemu bili su specificni i drugaciji od svih do sada. Posle mnogo obrta ipak se zavrsilo kako je i ocekivano.

 

Izbori su trebali da se odrze 10. maja u jeku korona epidemije, sto je izazvalo mnoge kontroverze. Uprkos kontroverzama u izborni proces su se ukljucili svi politicki subjekti. Vladajuca partija Pravo i Pravda (PiS), sa svoja dva koaliciona partnera (male stranke desnice Sporazum i Ujedinjena Poljska) su podrzale aktuelnog predsednika Andrzeja Dudu. Duda je veoma popularan i ima dosta veci rejting od stranke koja ga podrzava (on nije clan PiSa), po nekima radi se o najpopularnijem predsedniku Poljske ikada ili makar u rangu sa Kvasnjevskim. 

 

Opoziciona Gradjanska Platforma je svog kandidata izabrala na prajmarisima. Ocekivalo se da ce njihov kandidat biti Donald Tusk, ali je on pravilno procenio da nije popularan u Poljskoj i da bi mu to bio kraj politicke karijere. Mnogo je vise cenjen u EU, nego u Poljskoj gde nema veliku podrsku. Kandidati su bili gradonacelnik Poznanja Jacek Jaskovjak i Malgorzata Kidava-Blonska, zamenica predsednika Sejma (skupstine). Realno oba kandidata su losa, a lagano je pobedio losiji kandidat Kidava-Blonska.

 

Poljsku koaliciju je predstavljao Vladislav Kosiniak Kamis, njihov najjaci kandidat. Levicu Robert Biedron, veoma intresantan lik, on je gej i bio je gradonacelnik Slupska, sada je Europoslanik, veoma dobar kandidat, najbolje sta levica ima. A kandidat desnice je bio Kristof Bozak, takodje njihov najjaci kandidat koji je pobedio u komplikovanom sistemu prajmarisa po uzoru na USA sistem..

 

Pometnju je uneo nezavisni kandidat Simon Holovnia, veoma popularni voditelj, pisac i humanista. Nastupio je kao opozicioni politicar, zastupajuci politiku centra i zelenu politiku. Usao je snazno u kampanju i uzeo glasace Gradjanske Platforme koji su blizi centru, ali i od ostalih opozicionih partija. Odlicno je prosao na izborima bio je treci i ako bude napravio ozbiljnu partiju centra, sto Poljskoj fali, ima politicku buducnost.

 

Korona je izazvala haos. Pojavio se veliki broj oponenata izborima, cak ni u vladajucoj koaliciji nisu bili jedinstveni. Ustavni sud je najavio da bi izbornu reformu (gde bi se uvelo glasanje postom) koju je predlagao PiS ocenio kao neustavnu. Manji koalicioni partner Sporazum je takodje bio za odlaganje, kao i veci deo opozicije. Predlozili su da se Dudi mandat produzi na jos dve godine, opozicija to odbila i predlozila da se mandat produzi na jos jednu godinu, to je odbio PiS. Izbori su se blizili, veliki broj bivsih predsednika i premijera je pozivao na bojkot. Sporazum i PiS su tada postigli dogovor da se izbori odloze za 28 jun, sto je prihvatila i opozicija.

 

Sve anketa su pokazivale da Duda pobedjuje u prvom krugu i to prilicno ubedljivo. Ono sto je porazavajuce za Gradjansku Platformu je bilo to sto njihova kandidatkinja ne bi bila ni druga, cak ni treca. Kada je i zvanicno objavljeno da se izbori pomeraju oni su promenili kandidata. Izbor je pao na Rafala Trzaskovskog gradonacelnika Varsave. Meni nije jasno zasto im on nije bio kandidat od pocetka, radi se o njihovom ubedljivo najboljem kandidatu, verovatno jedinom u celoj Poljskoj koji moze da se priblizi Dudi. Verovatno je Trzaskovski planirao da ove izbore preskoci i kandiduje se na sledecim jer Dudu je zaista maltene nemoguce pobediti, a on je mlad i sa pozicije gradonacelnika Varsave moze da saceka sledece izbore koje bi verovatno pobedio. Gradjanskoj Platformi je on bio neophodan za kandidata da bi spasili stranku. Njegovi politicki pogledi su levlji od ostatka stranke. GP nije stranka centra kakvom je cesto percipiraju van Poljske, vec stranka umerene desnice koja ima po neke frakcije koje su centar, a i koalira sa tri  male stranke centra i levog centra. Trzaskovski je kao klasicni centrista, zadrzao tvrde birace GPa, vratio dobar deo onih koji su planirali da odu kod Holovnie i nametnuo se kao neko ko moze da pobedi Dudu, te privukao dobar deo biraca levice i Poljske koalicije. 

 

Nakon objavljivanja da se izbori odlazu Dudini procenti u anketama su naglo pali, sto je otvorilo prostor za opoziciju. Taktika je bila jasna stvoriti jedinstvo opozicije, tj ponoviti dobru saradnju sa izbora za Senat i igrati na kartu popularnosti Trzaskovskog i rivalitet Krakova i Varsave. Kampanja je koncipirana drugacije od one sa parlamentarnih izbora. Bavio se realnim temama, insistirao na tome da je za zemlju dobro da vlada i predsednik budu iz razlicitih partija. Cela kampanja je bila prilicno prijateljski raspolozena sa obe strane, nije bilo tenzije i oba kandidata su davali pomirljive poruke, potpuno drugacije od prethodnih kampanja koje su bile pune tenzije, i sve to bez obzira sto je po anketama u drugom krugu Trzaskovski bio zaista blizu Dudi. Rezultati prvog kruga su pokazali da Trzaskovski ima sansu, njegova popularnost u Varsavi podize izlasznost u tom gradu do 70% od kojih ogromna vecina glasa za njega. Problem za GP je uvek bila ostatak tog vojvodstva/regiona. Varsava koja je baza GPa se nalazi u Mazovjeckom vojvodstvu koje je najveci region u Poljskoj, medjutim ostatak regiona je tvrdo uz PiS, pa cak i gradovi sto nije uobicajeno u Poljskoj (GP pobedjuje ubedljivo u skoro svim gradovima) i u ukupnom zbiru donose pobedu PiSu. Duda je na prethodnim izborima odneo pobedu u sedam od  sesnaest vojvodstava, kljuc za njegovu pobedu je bio da zadrzi taj rezultat. Medjutim iako je u prvom krugu dobio u Mazovjeckom vojvodstvu (kao i u svim sem tri vojvodstva na severozapadu) bilo je jasno da ce tesko uspeti da dobije i u drugom krugu, sto je predstavljalo znacajan problem za njegovu kampanju. Ocigledno je bilo da deo konzervativnih biraca (ne mora nuzno onih koji glasaju za PiS, vec i za Desnicu, a bilo je i dosta desnih kandidata koji su osvoji mali procenat glasova u prvom krugu) u Mazovjeckom vojvodstvu glasa za Trzaskovskog kao svog coveka (odatle, uspesan gradonacelnik, Duda je iz Krakova...). Da bi izbegao iznenadjujuci poraz Duda se okrenuo sleskom regionu, tri vojvodstva koja na proslim izborima nisu glasala za njega, ali su u medjuvremenu pocela da prelaze ka PiSu koji je pobedio u dva od tri ta regiona na lokalnim i parlamentarnim izborima, cilj je bio da se u ta tri vojvodstva smanji razlika na minimu i sa novim glasovima odatle nadomeste glasovi iz Varsave/Mazovjeckog regiona, a sa ubedljivim pobedama u Krakovu, Lodju i Lublinu pobeda bi bila zagarantovana. 

 

Tako je nekako i bilo. Trzaskovski je dobio Mazovjecko vojvodstvo, ali je razlika bila mala isto kao i u sleskim vojvodstvima. Izlaznost je bila ogromna, skoro 70%, rekordna. Duda je dobio mnogo vise glasova nego sto je PiS ikada dobio. Jedini koji je dobio vise glasova od njeg bio je Leh Valesa na prvim izborima i to malo vise. 

 

Za Dudu je glasao jugoistok. Ubedljive pobede u Krakovu, Zakarpatju (razlika je bila skoro 40%), Lublinu, dok je za Trzaskovskog glasao severozapad (Gdanjsk, Scecin, Zelena Gora) Trzaskovski je pobedio u deset vojvodstava, a Duda u sest, medjutim pobedjivao je sa znatno vecom razlikom i regioni gde je ubedljivo pobedjivao Duda, su znatno veci od onih gde je ubedljivo pobedjivao Trzaskovski. Mladi su vise glasali za Trzaskovskog, takodje i gradovi, dok je Duda bio ubedljiv u ruralnim sredinama i medju starijom populacijom, opet sa znatno vecom razlikom nego sto je to ostvarivao Trzaskovski.

 

Na kraju se zavrsilo bas onako kao je kampanja i tekla, sa cestitkama, pozdravom i stiskom ruke. 

 

 

Edited by A sad
  • Like 5
Link to comment
Share on other sites

Poljska ima zanimljiv pattern glasanja koji se poklapa sa granicama sa pocetka 20. veka.

 

Support for Political parties in Poland vs German Empire borders ...

 

Mapa rezultata predsednickih izbora je vise plava, ali se granice jasno vide:

 

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e3/2020_Polish_presidential_election_-_2nd_round_results.svg/1024px-2020_Polish_presidential_election_-_2nd_round_results.svg.png

 

Zapad i sever su protiv PiS, istok i jug su za.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

@goldberg Ono prvo je stara mapa. Na prethodnim parlamentarnim izborima je bilo znatno drugacije. PiS je vec dobrano presao tu granicu, a sa druge strane GP se pozicionira u okolini Varsave u Mazovjeckom vojvodstvu. Na predhodnim lokalnim izborima PiS je pobedio u Sleziji i Donjoj Sleziji i formirao lokalnu vlast. U prvom krugu Duda je pobedio u svim regionima sem tri severozapadna. Evo mapa sa parlamentarnih izbora:

 

 800px-Wybory_Parlamentarne_2019.png

 

 

 

A evo i raspored mandata sa proslih regionalnih izbora:

 

Wybory samorządowe 2018 Sejmiki województw mapa.svg

 

 

 

Dobrim delom je to tacna postavka, ali se vec prilicno menja i sada je podela na osnovu ruralna-urbana populacija. Gde PiS ubedljivo pobedjuje u mestima koja imaju manje od 20 hiljada stanovnika, dok opozicija pobedjuje u mestima koja imaju vise od 50 hiljada stanovnika. Mesta od 20-50 hiljada stanovnika su sving zona i tu su egal. Trzaskovski je na ovim izborima pobedio u tim mestima, ali sa jako malom razlikom. Na parlamentarnim izborima u tim mestima pobedjuje PiS jer opozicija ide odvojeno, pobedjuju cak i u onima od 50-100 hiljada. Mada, treba uzeti u obzir da je Desnica odbila da podrzi Dudu, te da njihovi hard core glasaci nisu izasli na izbore te da je vrlo moguce da bi u zbiru PiS i Desnica imali vise glasova od liberalne opcije (uz naravno pitanje koliko je to uopste liberalna opcija)  toj zoni. 

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

Pa evo na prvoj mapi koju si okacio moguce je videti granice nemackog i ruskog carstva pre ww1.

 

I na izborima od pre 10 godina GP je drzala Varsavu, ali granice su bile frapantno iste kao one pre 100 godina. Naravno, PiS je uspeo da dobije nesto glasova i u "nemackom" delu Poljske, ali GP van velikih gradova ne postoji u staroj Poljskoj.

 

Nisam mogao da nadjem razlog zasto je takva podela, da li neko ima objasnjenje?

Link to comment
Share on other sites

3 hours ago, goldberg said:

Pa evo na prvoj mapi koju si okacio moguce je videti granice nemackog i ruskog carstva pre ww1.

 

I na izborima od pre 10 godina GP je drzala Varsavu, ali granice su bile frapantno iste kao one pre 100 godina. Naravno, PiS je uspeo da dobije nesto glasova i u "nemackom" delu Poljske, ali GP van velikih gradova ne postoji u staroj Poljskoj.

 

Nisam mogao da nadjem razlog zasto je takva podela, da li neko ima objasnjenje?

 

To zapravo potpuno tacno ne moze da objasni niko. To je teorija o Poljskoj A i Poljskoj B. Poljska A su nove teritorije dobijene posle drugog svetskog rata, a u poslednje vreme njima dodaju i Varsavu, dok je Poljska B stara Poljska od pre drugog svetskog rata. Ima i ono o Poljskoj Jagelona i Poljskoj Pjasta.

 

Osnova teorije je naravno o razvijenom zapadu i siromasnom istoku, te se na to dodaje Pruski kulturni uticaj i industrijalizacija zapadnog dela zemlje, pogledati samo mapu pruga na zapadu i na istoku iz tog perioda, dok je istok i jug bio pod austrijskom i ruskom imperijalnom okupacijom i torturom te su se vise okretali crkvi i poljoprivredi. Ovo je sve naravno tacno, ali mnogo toga se promenilo vremenom. Danas zapad zemlje uopste nije ekonomski razvijeniji od istoka. Nezaposlenost u mnogim provincijama Poljske B je manja nego u Poljskoj A. Zakarpatje i Lublin istina imaju najvecu nezaposlenost u Poljskoj, ali zato Krakov ima najmanju. Poljska B se ubrzano razvila i sustigla Poljsku A, a velike zasluge u tome ima upravo PiS.

 

Moja teorija o ovakvom glasanju, mada i dalje tvrdim da se to sve vise menja i da PiS probija na zapad i da se ide na rivalitet mala mesta vs gradovi, ne ide toliko daleko u proslost, mada ne sporim da ima uticaja posebno onaj deo o kulturnim obrascima pod Pruskom/Nemackom, Austrijom i Rusijom. U zapadnoj i severnoj Poljskoj je ziveo veliki broj Nemac, u mnogim delovima su bili i velika vecina. Kada su dosli sovjeti i komunisti i iscrtale se granice nemacko stanovnistvo je proterano (jedina znacajna nemacka manjina je sada u Opolju dok ih u ostalim delovima zemlje skoro i nema). To stanovnistvo je trebalo zameniti i tamo su u velikom broju naseljeni ljudi sa istoka zemlje iz oblasti koje je preuzeo SSSR. To stanovnistvo je za vreme komunistickog rezima bilo povlasceno i uzivalo je u svim benefitima komunistickog drustva. Jednostavno njima je bilo bolje nego ranije, dosli su u bogatije krajeve, a da se vrate nisu imali gde. Podrska komunistima u tim krajevima je bila znatno veca nego u staroj Poljskoj gde je vecinski sentiment bio da se radi o okupatorima. Granicili su se sa Istocnom Nemackom i mogli su da vide gori rezim od onog u kojem oni zive, tako da im je i sa te strane rezim bio prihvatljiv.

 

Kada su pocele pobune protiv komunista, to je bilo u okolini Krakova, odatle se sirilo zemljom, ali pre svega starom Poljskom. Istina osamdesetih je buknulo u Gdanjsku i taj centar  pobune se pomerio na sever u novu Poljsku. Ipak sem Gdanjska i okoline velikih pobuna protiv komunisticke vlasti nije toliko bilo na zapadu sve do sloma rezima i pocinjanja njegovog definitivnog pada. Padom komunizma i formiranjem stranaka zapad zemlje je nastavio da sledi svoju liniju i podrzavao SLD, de facto naslednika komunista, istina potuno reformisanih. Gdanjsk i Krakov su bili centar partija koje su nastale iz Solidarnosti, dok je Poljska B (sem Krakova) postala baza Poljske Narodne Partije (stara partija jos od pre rata). PSL ubrzo pada i Solidarnost tj partije nastale iz njega a pre svega AWS dominiraju u Poljskoj B plus oblast oko Gdanjska. SLW se dvehiljaditih raspada na tri stranke, jedna je manja i ubrzo je nestala, Gradjansku Platformu i PiS. Znaci GP I PiS imaju isti koren sindikat Solidarnost, SLW i antikomunisticki otpor, njihov rivalitet nastaje jos kasnije, a do tada su bile vrlo bliske. Na izborima 2001 ubedljivo pobedjuje levica SLD svuda sem u Gdanjsku koji podrzava GP i nekim oblastima gde pobedjuje PSL. Poljska ulazi u Evropsku Uniju, ubrzano se razvija i levica dozivljava potpuni kolaps, blagodeti EU dolaze do izrazaja i Poljaci se potpuno okrecu ka strankama nastalim iz Solidarnosti. 2005 zapad koji je glasao za levicu se masovno okrece ka GP, dok na istoku PSL gubi birace u korist PiSa. Kada su svi ocekivali koaliciju PiSa i GPa, PiS se okrenuo ka dve manje stranke i formirao vladu bez GPa, a zatim Leh Kacinjski pobedjuje na predsednickim izborima. Od tada su te dve stranke veliki neprijatelji i smenjuju se na vlasti. Zapad zemlje glasa za "levlju" Gradjansku Partiju, dok istok glasa za "desniji" PiS (zapravo obe stranke su stranke desnice, tek sad je GP krenula ka centru, ponajvise kandidaturom Trzaskovskog za predsednika). GP je pronemacka stranka, a zapad je pod velikim Nemackim uticajem. Sa druge strane istok je antinemacki, plus kada je GP bila na vlasti taj deo zemlje je bio prilicno zapostavljen. PiS je proamericki nastrojena i izrazito antiruski nastrojena, a nije odusevljena nemackom dominacijom u EU, realno na istoku su uradili mnogo i ne cudi podrska koju imaju.

 

Znaci, po meni koren podele lezi u komunistickoj vladavini. Dok na istoku komunizam nikad nije bio sioko prihvacen, na zapadu je postojao siroki krug ljudi koja ga je prihvatio jer su sa njim dobili odredjene beneficije. Kada se tome doda i pruski uticaj, pre svega u sekularizaciji tog dela zemlje (protestantska Pruska je bila sekularna drzava, dok su se u Austriji i Rusiji Poljaci masovno okretali crkvi kao jedinoj instituciji koja im je davala podrsku), a sekularizacija je nastavljena i za vreme komunizma, vidi se jasna kulturoloska razlika u odnosu na istok zemlje. Zapad je znacajno sekularniji od istoka, a PiS je stranka koja insistira na katolickom identitetu poljske drzave i na katolickoj tradiciji. Imamo i jak uticaj Nemacke sa kojom Poljska ima dugacku granicu na zapadu. Kada se sve to sabere jasno je da je za njih znacajno prihvatljivija liberalnija GP od ultrakonzervativnog PiSa. 

 

Medjutim to se sad sve vise menja. PiS se siri na zapadne ruralne krajeve, ali najveci prodor je napravio u tri vojvodstva na jugu koja pripadaju istorijskoj provinciji Sleziji i u Mazuriji na severu. Poceo je da se realizuje i veliki projekat u Mazuriji  "brodski kanal Novi Swiat" koji treba da revitalizuje luku Elbag i omoguci direktan izlazak na Balticko more iz Elbaga. Taj projekat bi trebao da dodatno ubrza ekonomiju celog severoistocnog dela Poljske, koji do sada nije bio toliko intresantan za strane investitore. Intresantno je da on nije imao podrsku lokalnog stanovnistva u manjim mestima kuda kanal treba da prodje i u njima je Trzaskovski ubedljivo pobedio, mada ona pripadaju Gdanjskom vojvodstvu. Ipak i u gradu Elbagu i u Mazurskom vojvodstvu pobedio je Trzaskovski, ali ne ubedljivo. Videcemo kako ce se ovaj projekat u buducnosti odraziti na glasanje u Mazuriji.

 

Sto se Varsave tice. Ona jeste glasala za GP i u proslosti, ali je glasala i za PiS. Naime, Leh Kacinjski je bio gradonacelnik Varsave. Na parlamentarnim izborima uglavnom pobedjuje PiS ili makr u jednom od dva izborna okruga, na proslim izborima je prvi put izgubio u oba. Istina je da na predsednickim ne glasa za kandidata PiSa, cak ni Leh Kacinjski nije pobedio u gradu. Ipak ovo je prvi put da PiS nije pobedio u Mazovjeckom vojvodstvu (Mazovija, ne treba je mesati sa prethodno pominjanom Mazurijom 🙂 ) (u kojem se Varsava nalazi). Mazovjecko vojvodstvo je uvek bila tvrda baza PiSa. Kada spominjem Krakov, Lodj mislim na vojvodstva u kojima se oni nalaze, da ne bi dovodi u zabunu koristeci ovde prilicno neoznate poljske nazive za vojvodstva. U samim tim gradovima pobedjuje GP, ali u zbiru u tim vojvodstvima pobedjuje PiS.

 

U pravu si da GP van gradova skoro i da ne postoji na istoku. Oni to nadomescuju sa PSL sa kojim koaliraju. Tu u buduce moze doci do problema. Jer PSL se ideoloski jako malo razlikuje od PiSa i njima prirodni partner nije GP vec PiS. Verovatno su im suprotstavljeni jer se boje da bi se utopili u njih, kao sto se desilo sa svim njihovim koalicionim partnerima. Podrsku PiS moze da potrazi i na desnici jer oni nemaju sa kim drugim da saradjuju sem sa PiSom. Tako da GP mora znacajno da promeni politiku ako hoce da se suprotstavi PiSu. Trzaskovski je poceo to da radi, ali mislim da je on vise anomalija u svojoj stranci nego neki dogovoren pravac delovanja. Jos ako Holovnia napravi ozbiljnu stranku, GP ce doziveti udar i sa levaiz centra  i moze se naci u ozbiljnom problemu. Sa druge strane PiS bi trebalo da pronadje potencijalnog koalicionig partnera, jer je pitanje koliko dugo ce jos moci potpuno sam da uzima apsolutnu vecinu (oni zvanicno nastupaju kao koalicija, ali njihovi koalicioni partneri su ispod nivoa statisticke greske, a dobijaju nerazumno mnogo poslanickih mesta, tako da je ta koalicija sa te strane gledano fiktivna). Ipak ako nastave ovako dobro da vode ekonomiju sasvim je moguce i da nastave sami da vladaju. Jeste tu je korona koja ce sigurno izazvati odredjeni pad, ali imaju cele tri godine do sledecih izbora. 

 

Ps.

 

A ima jos jedna stvar koja je vezana za Gdanjski region, tj Pomeraniju. Tamosnje stanovnistvo zapravo nisu vecinom Poljaci vec Kasubi, slovenski narod koji je skoro potpuno poljaciziran. To prilicno objasnjava zasto je Pomeranija dosta razlicita od ostatka zapadne Poljske. Donald Tusk dugogodisnji formalni i neformalni lider GPa je kasubskog porekla i on je iz Gdanjska. Oni su poljacizirani, ali i dalje su prilicno svesni svog porekla i ispoljavaju ga kroz regionalni identitet. 

Edited by A sad
  • Like 5
Link to comment
Share on other sites

On 5/13/2020 at 12:24 PM, AgroLaki said:

 

Jel ovo uopste prava rec? 😄

Kako ne - Savezni ustavni sud, sve strpano u jednu rec. Sta tek reci na nesto ovako:

spacer.png

- iznajmljivanje masina za hoblovanje ("slajfanje", i u srpskom se koristi ova rec, "schleif" kako pise ovde) podova

 

 

On 5/13/2020 at 12:24 PM, AgroLaki said:

 

Uzimajuci u obzir nacin na koji je organizovana EU, sta bi ti predlozio kao mere ekonomske podrske u post korona periodu?

Sto se ovoga tice, nemam neki pametan predlog (zato nisam dugo ni odgovorio - nemam sta puno da kazem), osim moje nacelne heuristike institucijalne stednje: da je bolje da drzava sto manje otima od gradjana i potrosi (jer ljudi mnogo kvalitetnije i drustveno povoljnije upravljaju svojim novcem nego drzave), da je pozajmica uvek bolja nego kvantitativni izing (cak mislim da su i ove mere jednokratnog davanja novca gradjanima bolja od QE-ova), u konkretnoj situaciji mi je blize pameti ovo za sta se zalazu ekonomski konzervativne zemlje severne Evrope itd.

 

Ali, generalno govoreci, kljucnu ulogu u ovakvim krizama treba da igra (uprkos etatistickom zavijanju kako drzava treba da pomogne i spasi nekoga) industrija osiguranja, ne samo kao neko ko ce da plati stetu osiguranicima, nego pre svega kao najfiniji mehanizam za upravljanje rizikom koji mi kao civilizacija imamo. Na primer, mi smo ovde diskutovali o tome koja bi politika same borbe protiv pandemije bila optimalna, tj. koliku stetu (u ljudskim zivotima i ekonomiji/blagostanju) bi proizveo lockdown vs. nekog "svedskog modela", ali to su sve "sledge hammer" strategije i argumenti koji nisu bazirani na podacima i ne mogu biti zakljuceni. Pravi odgovor na pitanje "kako upravljati pandemijom" lezi u industriji osiguranja, jer njima biznis fundamentalno zavisi od kvaliteta procene i pricinga toga "sta buducnos donosi", npr. u ovom slucaju od toga kako najoptimalnije upravljati pandemijom, ko sta treba da radi tako da ukupna steta bude minimalna (politicari optimizuju neke druge parametre, npr. pokusavaju da minimizuju sansu da dodje do situacije u kojoj ce se vrsiti trijaza pacijenata koji ce dobiti ventilator, a to najverovatnije nije strategija koja minimizuje ukupnu stetu (bilo ekonomsku ili u ljudskim zivotima) od pandemije). Drugim recima, u jednom otvorenom i slobodnom drustvu, to kako ja i moja porodica treba da se ponasamo (u pandemijji ali i generalno) ne bi trebalo da bude stvar izmedju mene i drzave, nego izmedju mene i moje osiguravajuce kuce (inace, to kolika je uloga osiguranja u ekonomiji je neka moja interna metrika (naravno uz druge parametre kao sto je GDP po glavi stanovnika i slicno) civilizacijskog napretka nekog drustva na velikim vremenskim i prostornim skalama).

 

O ovome treba ozbiljno porazmisliti, pre svega u svetlu buduci katastrofickih dogadjaja koji ce bez ikakve dileme ("tvrd vam stojim", sto kaze nas veliki pisac S. Basara) dolaziti, a narocito u sredinama (kakva je nazalost i Srbija) na periferiji moderne civilizacije gde sam koncept osiguranja (kao ni ekonomska pismenost generalno) gotovo da jos nije difundovao. O tome vredi razmisliti i ako je neko trenutno mozda srednjoskolac ili klinac koji razmatra opcije za buducnost - ako ima afiniteta, ne bi uradio lose da baci pogled i ka delatnosti osiguranja, mozda nekoj primenjenoj matematici u toj oblasti, analizi rizika itd...

Edited by bohumilo
Link to comment
Share on other sites

  • 4 weeks later...

Jugoistocna Evropa u EU

Novi početak za Balkan

Pre 21 godinu je NATO bombardovao Srbiju i Crnu Goru. Od tada zapadna politika sa celom jednom armijom diplomata i eksperata – kao i puno milijardi eura- pokušava da reformira a time i demokratizuje države, potomke bivše komunističke Jugoslavije.

 

Rezultati su otrežnjujući. Bosna-Hercegovina je failed state u kojoj se ne nazire kraja mizeriji. U svađi između Srbije i Kosova nema rešenja na vidiku. Crna Gora i Srbija klize u autoritarne forme vladavine. Albaniju, zbog problema sa politikom droge, smatraju „Kolumbijom Evrope“. Severna Makedonija je postala igračka u geopolitičkom razračunavanju između USA i Rusije. A Briselu ne uspeva da smiri čak ni pogranične zađevice na severu Jadrana između Hrvatske i Slovenije, dve EU-države.

.................

Vreme je za kriznu prevenciju

Suštinski koordinacioni sistem za budućnost Jugoistočne Evrope bi morao uzeti u obzir sledeće tačke:

1) stvaranje nadpartijskog i naddržavnog programa EU i USA;

2) obustavu saradnje sa autokratama regiona;

3) davanje EU pomoć samo u slučaju realizacije reformi;

4) reformu partijskog sistema u pojedinim zemljama Balkana;

5) jačanje civilnog društva kao partnera za razgovore i pregovore;

6) podršku nezavisnim medijima uz obuzdavanje ruske propagande;

7) uspostavljanje “komisija za istinu” za sučeljavanja sa prošlošću;

8) temeljnu reformu školskih knjiga i obrazovanja nastavnog osoblja;

9) širenje omladinske razmene;

10) podrška naučnoj razmeni i saradnji;

11) profesionalizacija Zapadnih balkan-političara, diplomata i službenika.

 

 

...dugacak je tekst, ostavila sam samo uvod i zakljucak, ostatak:

https://www.danas.rs/politika/%e2%80%8bnovi-pocetak-za-balkan/

Link to comment
Share on other sites

  • 3 weeks later...
20200831-01021304

 

20200831-01021301

 

Na forumu, koji je ove godine skraćen na jedan dan zbog pandemije koronavirusa, sudjeluju i češki premijer Andrej Babiš, poljski premijer Mateusz Morawiecki, bugarski premijer Bojko Borisov i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, dok će se talijanski čelnik Giuseppe Conte javiti videovezom. Na Bled su stigli i ministri vanjskih poslova iz Hrvatske, Mađarske, Poljske, Slovačke, Češke i Rumunjske, a njihovom panelu će se pridružiti povjerenik EU-a za vanjsku I sigurnosnu politiku Josep Borrell.

 

...

 

opet Orban u fokusu. a on hladno odgovara - na prvom bledskom forumu investicije u ekonomiju su bile 81% sa zapada, 18% sa istoka. danas pak 58% istok, 40% zapad. naglasava nuznost ulaska Srbije u EU. Vucic je pak nezadovoljan s EU "jer 40% njegovih gradjana misle da moraju priznati Kosovo ako zele u EU. a to nije lepo od EU." uhvatio sam live stream na 10ak minuta, volio bih pogledati komplet panel diskusiju.

Link to comment
Share on other sites

Quote

EU warns Serbia and Kosovo over Jerusalem embassy plans

Brussels' sentiments have cast a shadow over a White House deal between Serbia and its former province of Kosovo to normalize economic ties. Israel's PM has said he would have both nations open embassies in Jerusalem.

https://www.dw.com/en/eu-warns-serbia-and-kosovo-over-jerusalem-embassy-plans/a-54845226

 

Ovim korakom smo praktično prestali da idemo u pravcu EU. Iako nismo ni bez toga išli tamo. Ono što je najgore mi sad kvarimo odnose i sa tim arapskim zemljama koje nisu priznale Kosovo i otvaramo prostor za još desetak država to uradi. Tramp nas je tako nasankao da ćemo ovo žestoko platiti. Pri tome smo se zamerili i Rusiji i Kini tako da polako klizimo ka poziciji Srbije u 90-ima.

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

I kako je to tacno dobro za gradjane Srbije? Kojima je sve sto ima veze sa kulturom, obrazovanjem i bilo kakvim napretkom doslo i dolazi sa teritorije sadasnje EU?  Hoce li Srbija na obodu EU glumiti faktor za destabilizaciju EU i rovarenje  i voditi politiku za racun tudjih geostrateskih interesa? SAD, Izraela ili koga?

 

Koji to mentol postavlja drzavu toliko udaljenu od svih tih referenci (geografski i u svakom smislu) da se oslanja na njih umesto da ima harmonicnu saradnju sa okolinom kojoj u svakom smislu pripada? Ove godine je bilo nervoze zbog neodlaska na more u Grcku zbog panedemije? Sta bi bilo kad bi EU povukla Beli Sengen gde dobar deo naroda koristi isti i prezivljava radeci na crno u istoj. 

Edited by Plavi Golub
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...