Jump to content

Recommended Posts

EXIT 2019.: Rekordan broj Hrvata stiže na EXIT, najveće okupljanje mladih u regiji već 19 godina!

16.10.2018. 11:36
2018_07_13_exit_festival_otvorenje_150.jpg[15.6.2019.]Ovogodišnji EXIT po gotovo svim parametrima nadmašit će sva prethodna izdanja u dva desetljeća povijesti najvećeg festivala na ovim prostorima. Jedan od rekorda bit će i broj posjetitelja iz zemalja bivše države, koji su se upravo na Exitu prvi put masovno okupili poslije sukoba iz devedesetih godina prošlog stoljeća. U vrijeme kada su učestali pokušaji da se diskreditira svaka društvena aktivnost na polju suradnje i uspostave normalnog suživota u regiji, mladi sa svih strana odgovaraju u svom stilu - konkretnim akcijama. Tako će nakon što je Exitov Sea Star okupio čak 40.000 ljudi krajem svibnja u Umagu, u srpnju ove godine na EXIT doći rekordnih 5.000 gostiju iz Hrvatske. Oni će se kako u publici naći i na jednoj od 40 pozornica i zona širom festivala, koji je i dosad ugostio umjetnike kao što su Josipa Lisac, Hladno pivo, Darko Rundek, Pips, Chips & Videoclips, Damir Urban, Massimo, 2Cellos, Lollobrigida i stotine drugih. Ove godine nije ništa drukčije pa su tu Vojko V, Krankšvester, Krešo Bengalka, Svemirko, ABOP, Kuku$, High5 i mnogi drugi izvođači iz Hrvatske koji će nastupiti pred publikom iz preko 90 zemalja svijeta na Petrovaradinskoj tvrđavi. Kolosalno zdanje iz 18. stoljeća postalo je planetarno slavno zajedno s festivalom, a od ove godine nosit će i neformalno ime "Tvrđava mira" zahvaljujući umjetničkoj instalaciji čuvene Yoko Ono koja je s Exitom uspostavila suradnju iz obostrane želje da udruže snage u mirovnom aktivizmu.

2019_06_15_dance_arena_490.jpg

Osim Hrvatske, i Slovenija ove godine ruši vlastiti rekord s brojem posjetitelja koji dolaze na EXIT, dok su gosti iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije također pri svojim višegodišnjim, tradicionalno visokim brojkama koje EXIT čine događajem najvećih susreta u našoj regiji. Osnivač Exita Dušan Kovačević kaže da je s festivalima u regiji i razmjenom ljudi iz ovih krajeva doživio nešto što su bili studentski snovi cijelih generacija: "Teško mi je objasniti kako smo se osjećali izolirano jedni od drugih u vrijeme prije Exita. Kao da je neko napravio nešto protiv same prirode, protiv svih ljudi na ovom svijetu, jer je nama mladima u to vrijeme zabranio da se družimo s ljudima koji govore isti jezik, slušaju istu muziku, imaju iste snove. Kada smo se 2001. iz svih dijelova regije okupili na Petrovaradinskoj tvrđavi, kao da je dio normalnog života opet krenuo teći“.

2019_06_15_dance_arena_490-1.jpg

Prvi gosti iz više od 90 zemalja svijeta stižu već početkom srpnja, novosadski hoteli su već tjednim rasprodani, dok je ograničena količina smještaja ostala samo u EXIT kampu i privatnim apartmanima. Na Petrovaradinskoj tvrđavi se uveliko obavljaju radovi na podizanju oko 40 pozornica i zona širom festivalskog prostora, čiji će kapacitet ove godine biti dodatno proširen.

2019_06_15_dance_arena_490-2.jpg


Info:http://www.osijek031.com/osijek.php?najava_id=74582#ixzz5qzWzqC94

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, Vjekoslav said:

ne mogu djeca biti fasisti.

 

1947.jpg

 

Spoiler


 

....

 

«Un volo di gabbiani telecomandati
e una spiaggia di conchiglie morte
nella notte una stella d'acciaio 
confonde il marinaio
Strisce bianche nel cielo azzurro
per incantare e far sognare i bambini
la luna è piena di bandiere senza vento
che fatica essere uomini»
 

Spoiler

 

 

 

....

 

 

..

Link to comment
Share on other sites

Životopis

Sergio Endrigo rođen je 1933. godine u Puli, gdje mu je otac radio kao klesar. Otac mu umire kada je Sergiu bilo šest godina, a 1947., zajedno s brojnim istarskim Talijanima, odlazi s majkom iz Pule u Italiju, gdje gradi zapaženu kantautorsku karijeru. Premda je od 1965. navraćao u Hrvatsku te održavao koncerte, u svoju rodnu Pulu se vratio tek 1990. godine na poziv svojeg velikog prijatelja Arsena Dedića.

Ostavština

Skulptura "Noina arka" nazvana po Endrigovoj pjesmi "L'arca di Noe" o egzodusu pulskih Talijana brodom Toscana u Italiju 1947. postavljena je u pulskom parku nadomak Arene u čast na kantautora.[1]

 

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

 

PXL_220518_20725553_01.jpg.688x388_q85_c

40 200 komaraca (uboda) u periodu od 12 sati izmjereno na Halaševu

Zavod za javno zdravstvo pak kaže da je 200 maksimum koji se može tolerirati.

 

...

 

stiže (nakon godina i godina zabrane leta) наш добрый An-2... :wink2:

 

PXL_150513_6099493_01.jpg.688x388_q85_cr

 

Воздушный лайнер видится едва,
Плывет в ночи, сверкая бортогнями.
А мы летаем лишь на АН-2
Всё над полями, только над полями.

Играют нам впопутку петухи,
И мы идем на вылет лугом
Мы что крестьяне, тоже от сохи,
И по-крестьянски крепко дружим с плугом.

Мотор над пашней весело поет.
Росой искрится бархатная осень.
Нам сверху видно, что земля нас ждет,
Что золотою будет нынче осень

Наш АН-2 вобрал в себя цвета
Всех нив земных и теплый запах хлеба.
Есть и нас в работе красота.
Не зря зовемся пахарями неба.

Все начинают со своих высот,
Идут вперед, ведомые дерзаньем
Настанет день, и легкий самолет
Мы на большой воздушный сменим лайнер.

И полетит о нас молва,
Что и меж звезд летаем мы искусно.
Но без тебя, наш добрый АН-2,
Нам будет грустно, очень даже грустно.

 

 
Link to comment
Share on other sites

7 hours ago, lekoviti said:

 

Što neko reče, gde ima tu (se) i preliva! :default_coffee:

 

2 hours ago, Vjekoslav said:

 

btw. el ide vodostanje na bg1 radiju i dalje na ruskom? 

 

1 hour ago, lekoviti said:

 

Ovo nisam čuo već tridesetak godina.

 

 

2 minutes ago, Vjekoslav said:

kad god bih uhvatio na radiju bg1, to mi je bila omiljena emisija. a sjecam se i da smo u osnovnoj, mislim u V. razredu, imali (domaci) zadatak svako jutro pratiti (zapisivati) vrijeme i vodostaje kroz jedan tjedan.

 

da ne trolujemo topic o komunalnim problemima Beograda.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Taman umakla vrucini. Opet cu ja u region krajem augusta, samo nece biti Jadran. Ali posto je led probijen, sto se mene tice, nece vise biti nijednog leta bez Jadrana. Mozda su nas svasta nesto pogresno ucili u ex-yu skolama, ali da je Jadransko more najlepse od svih svetskih mora i okeana, to je bila i ostala nepobitna cinjenica, gola istina.

 

Moje more :heart::

 

img-1574.JPG

Edited by vilhelmina
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

es vidio ti sta je rekreacija. koliko ta jedna bala sijena ima kg? lijepo je sto pomazes roditeljima.

 

podsjetilo me ovo na nekadasnje kosnje u Lici. jednom sam i ja ucestvovao, kad smo se vracali s mora, pa stali na nekoliko dana kod rodjaka. dobro nisam nikog zatepo, bio sam jos 17godisnjak i prvi put drzao kosu u ruci. al bogami se kosilo cijeli dan, od ujutro do navecer, nije zajebancija. i onda licki krumpiri peceni u masti, tope se u ustima. a frizak zrak navecer, kako legnes tako zaspes. 

 

 

 

 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Rucno kosenje trave je jedan od najtezis poslova koji postoje. To je kombinacije tehnike i snage. Nemas pojma kakvu upalu misica mozes da dobijes od kosenja, neko ko nije kosio nikada pa krene da kosi i jos ne zna tehniku zamaha i ostrenja kose , uffff...

Kucu koju vidis na slici smo gradili kao vikendicu, kada su poceli ratovi 90-tih tu smo presli da zivimo jer nam je bilo lakse da opstanemo, tako da sam neplanirano tu odrastao i isao u skolu. Roditelji su inace radili u Novom Pazaru, cale u cuvenoj "Prvoj Petoletki" , a keva u fabrici obuce "Ras". Sada penzionerski se malo bave poljoprivredom, odrzavaju bukvalno imanje da ne zaraste u korov, jer je drzva totalno obesmislila ovu granu privrede. Mleko se otkupljuje po ceni 20-30 din za litar, subvencije su jako male i skoro da ne postoje. Flasa negazirane vode je 50 din, a litar punomasnog mleka koje spada u kvalitetnije u Evropi zbog nacina proizvodje i netaknute prirode u najboljem slucaju oko 25 din. E to je pljacka bukvalno.

 

Tezina bala zavisi od podesavanja balirke i od toga koliko je suvo seno koje se balira. Ove bas i nisu bile lake jer seno nije bas bilo suvo. oko 10-15Kg teze. 

Mogu ti reci da sam se bas umorio iako sam u solidnoj formi inace,. oko 150 bala je bilo.

  • Like 4
Link to comment
Share on other sites

19 minutes ago, Helmet said:

Rucno kosenje trave je jedan od najtezis poslova koji postoje. To je kombinacije tehnike i snage. Nemas pojma kakvu upalu misica mozes da dobijes od kosenja, neko ko nije kosio nikada pa krene da kosi i jos ne zna tehniku zamaha i ostrenja kose , uffff...

Kucu koju vidis na slici smo gradili kao vikendicu, kada su poceli ratovi 90-tih tu smo presli da zivimo jer nam je bilo lakse da opstanemo, tako da sam neplanirano tu odrastao i isao u skolu. Roditelji su inace radili u Novom Pazaru, cale u cuvenoj "Prvoj Petoletki" , a keva u fabrici obuce "Ras". Sada penzionerski se malo bave poljoprivredom, odrzavaju bukvalno imanje da ne zaraste u korov, jer je drzva totalno obesmislila ovu granu privrede. Mleko se otkupljuje po ceni 20-30 din za litar, subvencije su jako male i skoro da ne postoje. Flasa negazirane vode je 50 din, a litar punomasnog mleka koje spada u kvalitetnije u Evropi zbog nacina proizvodje i netaknute prirode u najboljem slucaju oko 25 din. E to je pljacka bukvalno.

 

Tezina bala zavisi od podesavanja balirke i od toga koliko je suvo seno koje se balira. Ove bas i nisu bile lake jer seno nije bas bilo suvo. oko 10-15Kg teze. 

Mogu ti reci da sam se bas umorio iako sam u solidnoj formi inace,. oko 150 bala je bilo.

 

Kolikogod imao snage i izdržljivosti, tehnika je najvažnija. Kosu treba i podesiti prema sebi, prema visini, stilu košenja, podesiti prema vrsti trave, dobu dana, dobro otkovati i redovno kamenom popravljati sečivo. Milina je gledati dobrog kosača kad radi, slaže otkos kao rukom, iza njega sve na jednaku visinu skraćeno, ništa nije rastureno. Još deluje lako, sve dok i sam ne uzmeš kosu u ruke. 

 

  • Like 4
Link to comment
Share on other sites

@div

TAcno, nisam hteo da pisem esej o toj vestini, ali sam kao mali zakacio vreme kada nije bilo jos uvek dovoljno motornih kosacica.  Kosaci su bili jos uvek aktuelni i zaista kada gledas sa strane coveka koji zna to da radi izgleda tako lako, ali kada dohvatis kosu, a jojjj hahaha.  Ti ljudi su bolje kosili od kosacice bukvalno, ja znam po malo da kosim, nisam nesto vest, ali neke manje parcele mogu da zavrsim.

KAmen za ostrenje, mi smo ga ovde zvali "brus", stalno visi kosacu za pojas, i cim oseti da kosa ide malo teze kroz travu koristi taj kamen da obnovi kosi ostrinu. Sto se otkivanja kose tice,postojali su ljudi u selu kojima su svi nosili kose, neko je znao dobro da kosi ali da otkiva ne. Secam se tog specificnog zvuka kada se kosa otkiva nasloni se na metalnu povrsinu i udara se specijalnim cekicem po ostrici. Strasno je koliko su sela opustela za ovih 30 god, nema vise ni trecina stanovnistva u odnosu kada sam bio decak.

Link to comment
Share on other sites

proseci nas Vili malo tim gradicem, da naucimo ponesto o njemu. pomislih u prvi mah na Obrovac, al Zrmanja je veca. 

 

...

 

plivanje rano ujutro i predvecer (duzina jezera od 300m je puno zahvalnija za plivacke treninge od bazenskih 25 i 50) / planinarenje i citanje dobre knjige u hladu preko dana / dobro vino i (dobra) supruga navecer. meni vise od toga u zivotu ne treba. a i to je poklon.

 

b2.jpg c1.jpg c2.jpg

 

it1.jpg it3.jpg k5.jpg

 

k0.jpg k1.jpg k3.jpg

 

k4.jpg p1.jpg k6.jpg

 

Edited by Vjekoslav
  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

...

 

On 7/1/2019 at 2:59 PM, Vjekoslav said:

prije neku godinu, na vukovarskoj adi, primjetim da jedan bracni par pere sudje na sjevernoj obali otoka. ja ih pitam znaju li da se odvodna cijev iz javnog wc-a nalazi na dnu, otprilike 70 metara uzvodno od mjesta gdje peru sudje. gospodja se odmah uspravi (sjedila je na flosu), gospodin suti, i nakon jedno 15-ak sekundi mrtve tisine kaze: mi ovdje peremo sudje vec godinama, nikada nismo imali problema. i odu sa flosa, a vidim im po licima, ona ljuta ko ris, a on ipak zamisljen. stariji par, recimo oko 60-ak godina..

 

On 7/6/2019 at 5:00 AM, mrd said:

sve sto smo proteklih 30 godina jeli je hibridno i kako oni Vjekini na dravi rekose, mi ovde stalno peremo sudove. :lol_2:

 

10 hours ago, Vjekoslav said:

Dunavu, ne Dravi. Vukovarska Ada je na Dunavu.

 

5 hours ago, mrd said:

Što sam im ja kriv, mogli su i u Dravi.

 

ti si kriv za jedinicu iz zemljopisa :wink2: ne i za njihovo pranje sudova u govnima. pa mogli su, ako ćemo pravo, i u Alabami, ili u Georgiji (ko u onom filmu Deliverance), šta sad, ali nisu. na Dravi možemo pronaći drugu podvrstu "ništa nam se nije dogodilo" bisera. recimo pecaroše koji vikendima ujutro love ribu kod šajza, iliti po esekerski, kod šajzike. šajzika se nekada nalazila na Zelenom polju (na istočnom završetku tadašnjeg grada), i uvijek je bila krcata galebovima i pecarošima. nakon izgradnje južnog kolektora osamdesetih godina (prošlog stoljeća), ona je prebačena nekih 5 km nizvodno, kod Nemetina. zajedno sa pecarošima. kada bi te pecaroše pitali zašto ne peru suđe u gradskim govnima i otpadnim industrijskim vodama, vjerojatno bi pomislili da nisi normalan što im tako šta predlažeš. međutim kada bi ih pitali zašto love ribu kod šajzike, rekli bi (provjereno) zato što riba tamo grize, i uostalom, da tako rade već generacijama. dakle tradicija je to, nije zajebancija.

 

molim lijepo (da ne bude problema kao sa raznoraznim kolektivitetima na ovom boardu), ako sam rekao da pecaroši love ribu u govnima, nisam rekao da svi pecaroši love ribu u govnima. meni je za moju tvrdnju dovoljno da vidim dvojicu. a vidim ih, tj. gledam ih svaki put kad onuda prolazim, pa brat bratu, minimum stotinjak. 

 

sajz.jpg

 

sajz0.jpg
 

sajz3.jpg

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

18 hours ago, Vjekoslav said:

proseci nas Vili malo tim gradicem, da naucimo ponesto o njemu. pomislih u prvi mah na Obrovac, al Zrmanja je veca.

 

 

Stvarno lici na Obrovac, kad se ono spusta prema njemu iz pravca Zagreba, ali nije.

Reka je Bistrica, sto ne kaze mnogo jer svako selo na Balkanu ima svoju Bistricu. Ova izvire na Dumanu ispod Basajkovca i posle par kilometara ponire u Livanjsko polje, da bi nekad tamo ispod zemlje nastavila da tece i na kraju zavrsila u Jadranu. Time je zagonetka resena - u pitanju je Livno :heart:.

Prosetacu te jos malo virtuelno, kasnije, kad se vratim s posla.

A ja nedavno prosetala zapravo, prvi put posle skoro 40 godina. Bilo je i lepo i tuzno. I nije isto kao sto je bilo, i jeste. Bas kao i Split.

  • Like 1
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

a di nam je Laki?

i zašto se ja brinem oko toga, ako Laki ima svog kuma u Londonu?

 

https://forum.b92.net/topic/12258-regionalna-kavica-za-ljude-dobre-volje/page-1190#entry5714448

 

...  

 

uostalom, di nam je Chilli? ako je u vikendici, ili na treningu, ili na nekoj brdskoj turi gdje odvali po 300km dnevno na onom ružnom zelenom biciklu, u redu, ne treba ga dirati. ali ako nije, dovucite ga vamo. tj. ne bas vamo vamo, vec onamo namo, na interreg kavicu, da čitamo njegove najnovije putopise.

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

CA7F7488-3A9C-4984-B34C-567033BB42E8.md.
BA88EDFB-1802-485F-89DF-DB6B65BB5144.md.
7E672D3C-9950-4A55-AE5C-C9E3388F485E.md.

 

Evo jos Livna. Nisam se nesto trudila oko hvatanja dobrih kadrova, vise je bilo tek da ne ostane nezabelezeno. Dosla sam uvece, sunce vec zalazilo, a otisla rano ujutro, tako da mi ni svetlo nije islo na ruku. Ali ko mari, bila sam u Livnu 😍.

Mala kucica na drugoj slici je mesto na kojem sam prozivela dve cudesne godine. Sada je tamo kafic.

  • Like 1
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...