Jump to content

mladenvzz

Član foruma
  • Posts

    663
  • Joined

Everything posted by mladenvzz

  1. ...dizajn telefona ETA 8O je djelo dr. Davorina Savnika,industrijskog dizajnera i arhitekta. Iskra je proizvela oko 5 miliona telefona ETA80-85 ali zbog slabe zaštite ili nedostatka zaštite smatra se da je u svijetu takovih telefona proizvedeno oko 300 milijona,najviše u Južnoj Koreji,mada,su prve kopije krenule iz USA.Telefon ETA80 je bio službeni telefon OI u Moskvi.Da bi dobili,instalirali su Kaljinku kao oznaku poziva,telefoni su to omogučavali. Za taj dizajni dr.Savnik je dobio brojne nagrade.Danas se taj telefon nalazi u MoMA u New Yorku i Muzeja moderne umjetnosti u MuenhenuU Muenhenu se nalazi i muzej kopija, prof.Rida Busse,i tamo je nalazi 16 kopija tog legendarnog telefona(Muzej Plagarius). Iskra je početkom osamdesetih imala 35000 zaposlenih,kako je to danas nemam pojma.Znam da su se pokušavali privatizirati djelovi
  2. ...Vjeko,slično kiosku je i Iskrin telefon ETA 80
  3. ...u puno toga amigo i ja ne mislimo isto,ali,treba li baš svaku temu obesmisliti. Zato moderacijo,PLEASE
  4. ...Slovenci su svoj "cestovni križ",kako su ga nazvali izgradili nakon devedesetih.Gradili su ga relativno polako,dionicu po dionicu.Većina sredstava je dolazila iz viška proračuna a manje iz kredita.Mi u Hrvatskoj smo se pomalo ljutili jer su oni uporno slijedili svoje ideje.Naime,s naše strane auto-put,a tek godinama kasnije i sa Slovenske.
  5. ..."isto tako treba znati da nitko SRH nije branio da izgradi autoput Zagreb-Split za vrijeme SFRJ,ni Tito ni Beograd"(Vjekoslav) ...zaista se slažem sa tom konstatacijom,no uvijek postoji neki ali.Postojala je volja želja,neki novci iz proračuna,donacije itd.ali i to nije bilo dovoljno.Obično se za takove velike infrastrukturne projekte traže i povoljni krediti.Istovremeno,kad i SRH,imala je i SR Slovenija sličan,ili čak i veći projekat u cestogradnji.SRS je željela izgraditi modernu prometnicu od Šentilja do N.Gorice ,odnosno,do Kopra.U to vrijeme na čelu republičke vlade je bio Stane Kavčić,jedan,za ono vrijeme,nekonvencionalan političar.Osigurao je on nešto sredstava iz proračuna ali i javio se SIV za financiranje pomoću kredita Banke za obnovu i razvoj.U svim razgovorima/pregovorima slovenski zahtjev je ulazio u uži izbor, i Slovenci su bili uvjereni da je to gotova stvar.Na kraju,Slovenci su ispali iz toga.Financirali su se projekti-ceste,Beograd-N.Sad,Sarajevo-Zenica,Peć-Prištin-Niš,,Bar-Ulcinj.U Sloveniji je nastala konsternacija,veliki protesti.Prvi puta se u SFRJ desilo da republička vlada kritizira saveznu.U dosta od zainteresiranih tridesetak općina bile su i demonstracije nezadovoljstva.Padale su i zaista teške riječi.Tripalo je to komentirao,"da sam ja to izrekao bio bih bar tri puta strijeljan".Stane Kavčić je bio sposoban političar,prije te afere mu je bilo ponuđeno premijersko mjesto u saveznoj vladi.Njegov uvjet je bio da sam bira suradnike(ministre) a da mu potpredsjednici vlade budu Savka i Krste Crvenkovski.To nije prihvačeno i on je ubrzo nakon stišavanja "cestne afere" smjenjen.Slovencima je ostao u sječanju,i danas,kao tvorac privrednog razvoja Slovenije. Vjeko,već ka pišeš o cestama u 19.vijeku,jesi li čuo o Lujzijani,Karolini itd.Vidiš,moj susjed ti baštini tradiciju svojih predaka fijakerista.Ta kuća je mali muzej sa mnoštvom predmeta koje su donosili sa svojih putovanja.Ima tu predmeta i iz Beča,Požuna,Pešte,Pečuha,Graza itd.I ja sam slušao djeda današnjeg stanovnika te kuće o njegovim putovanjima i ne sječam se da e spominjao blato kao neki problem.
  6. ...možda i ne spada u ideju pokretača ovog foruma knjiga koju sam čitao ali ju svakako preporučujem za čitati. Saul Singer,Dan Senor Start-up nacija(Tajna izraelskog ekonomskog čuda) Autori objašnjavaju,kako to Izrael,država sa samo 7 milijuna stanovnika,stara 70 godina,okružena neprijateljima,u trajnom ratnom stanju još od svog osnutka, bez ikakovih prirodnih resursa,stvara više start-up tvrtki od većih stabilnih država. Naime,prakticiranje"start-up mentaliteta"na svim razinama,od malih tvrtki pa sve do cjelokupne države i nacije,dovelo je Izrael do jedne od najinovativnijih država svijeta
  7. ...Yoyogi,to što sam ti napisao je u upotrebi ,pa rekao bih već skoro desetak godina. Razmatra se proboj druge cijevi tunela kroz Učku,jer se to u evropskim razmatranjima kad se govori o sigurnosti prometa na cestama kao o crnoj točci..Od tunela Učka do auto puta Zagreb-Rijeka izgrađena je spojnica na izuzetno nepovoljnom terenu,možda po km i najskuplja.Ne mogu ti puno pisati o tome jer sam samo jednom,prije nekoliko godina vozio tu dionicu.Od Zagreba do Učke je bilo super a onda kroz tunel,ili prije tunela,prelazak sa dvije trake na jednu,koma.
  8. ...amigo,ti češ ono što se događalo početkom sedamdesetih nazvati vjerojatno nacionalističkom histerijom,za mene je to bio neki vid demokratskog iskoraka.Ako želiš da o tome više pišemo ,predloži gdje. Vidiš,manje više sve radne organizacije,jako puno pojedinaca ali dijaspora, i u ono vrijeme i nova i stara davala je novac za tu cestu.Npr. veliku donaciju je dala Hrvatska bratska zajednica iz USA.Koliko je skupljeno i kuda su na kraju otišla ta sredstva postoje mitovi . ...Yoyogi,auto-putovi u Istri dani su u kocesiju Francuzima.To ti je ono što se naziva istarskim ipsilonom.Naime,središnja točka je Kanfanar,a krakovi ipsona su tunel Učka,slovenska granica,Pula. Auto put Zagreb-Macelj je smjer prema Mariboru i dalj prema Srednjoj Evropi
  9. ...Hrvatska je ne samo devedesete nego i dvijetisućitu dočekala sa autoputom Zagreb-Karlovac u punom profilu.Sve ostalo se radilo ili nadodograđivalo nakon toga.Istra(Bina Istra) i dionica Zagreb-Macelj je dana u koncesiju a sve ostalo je građeno,čini se,skupim kreditima.Ova vlada je refinancirala kredite. Inače,one 71. bio je veliki elan da se izgradi,kako se tada govorilo,cesta(auto-put) kralja Tomislava(Zagreb-Split),donirala su se ogromna sredstva ali sa prestankom Hrvatskog proljeća ova tema je stavljena aa. do dvijetisućitih.I danas se nezna gdje su završila sredstva donacija iz 71.
  10. ...zapravo više mi nije jasno zašto uopće razgovaramo na ovoj temi.Jasno je da je bilo dobrih firmi u ex-YU i dobro vođenih,ali,te firme su bile talac onih loših. Samim time što nije bilo bakrota loših nego su se njihove loše odluke refletirale i na dobre.Jednostavno,dobri nisu baš uživali u tome a loši su očćekivali da se njihov gubitak socijalizira. Sječam se i situacije,kad su uslijedila loša vremena osamdesetih pa je bilo kod nas situacija da su radnici kretali sa zastavama i titovom slikom do gradske viječnice. Našao se jedan direktor ne baš velike firme kad su mu radnici došli jer nisu dobili plaču da im veli,"tu vam je zastava i Titova slika ali love nema". Govorite o avio i auto industriji,jeli se itko od vas zapitao koliko košta razvoj,ili,odakle lova za nešto takovog, kako vratiti uloženo.
  11. ...meni sve ovo oko Kosova,pa bi razgovarali/pregovarali,pa bi razgovarali /pregovarali ako se ispune nekakovi uvjeti,kao nekakov time-out,koji se raznim institucionalnim,možda i izvaninstitucionalnim radnjama samo produžava.Zapravo,ispipava se moguća reakcija MZ na neku veliku(Srbija)ili neku manju "Oluju"(Kosovo)
  12. ...nekako mi je promaklo u mom predhodnom javljanju ispalo da napišem da smo mi Varaždinci bili na neki način u privilegiranom položaju jer smo mogli kupovati Levisice u tvorničkim trgovinama.Levisice koje nisu prošle rigorznu kontrolu dolazile su u te trgovine.U svom radnom vijeku nisam trebao nositi anjuzge,više su bile neformalni oblici odijevanja,i normalno da su mi levisice bile dio odijevanja i to one koje su bile iz tih tvorničkih trgovina.
  13. ...bio sam mladi pripravnik u Varteksu kad je krenula priča o Levisu.Nisam bio direktno uključen u taj projekat,ali,moj stari je bio dio tima koji je radio na tom projektu.Vidite,to nije bilo baš jednostavno.Valjalo je zadovoljiti prilično zahtjevne uvjete Levisa u pogledu kvalitete.Možda će vam djelovati bizarno ali i prije nego je uopće krenula proizvodnja puno se vremena vodila rasprava o kvaliteti konca. I Varteks je imao tkaonu,u to vrijeme jednu od kvalitetnijih ne samo u ex-YU nego i šire, ali to nije tema,ali nije uspio proizvesti jeans koji zadovoljava zahtjeve Levisa.Danas se više ne sječam,koje su se sve firme s područja ex-YU pokušavale proizvesti jeans koji bi zadoljio kriterije Levisa.Jedna od njih je bila i Teteks. Uglavnom,Varteks je u Novom Marofu izgradio novi pogon,opremio ga sa novim ipak specifičnim strojevima i bio jedan od boljih u sustavu Levisa. Ako se sječate Varteks je imao razvijenu trgovačku mrežu duž ex-YU ali je paralno tome razvijao i Levis-shopove.Levis Hrvatska je izvozio oko 80%svoje proizvodnje. Isto tako je unio neke svoje inovacije koje su kasnije prihvačene na nivou čitavog Levisa. Npr. ušitak za koji se tiče specične građe žena. Ja sam s obzirom na struku,odmah nakon pripravničkog staža otišao iz Varteksa.
  14. ...vili,još jednom,na ovoj temi možemo pisati o jučer na na prostorima ex-YU,ne o danas, niti o životu mladih Šveđana
  15. ...vili,prigovaraš demagu a upadaš u istu zamku.Kako ti uopće pada na pamet uspoređivati mlade Šveđane koji čitavo vrijeme, i oni njihovi stari žive u istom sustavu sa životom na ovim prostorima
  16. ...demag,uz svo uvažanje onog što pišeš,mogu ti reći da sustav koji je bio prije devedesetih neznaš.U financijskom poslovanju nekadašnje države,najvažnija institucija je bila SDK.Porezna uprava je u to vrijeme bila periferna institucija koja je je samo evidentirala porezne prihode. Nažalost,rasturanjem SDK početkom devedesetih,prenošenjem platnog prometa na komecijalne banke lutanjem sa kontrolnim mehanizmima u gospodarstvu,došlo se do onog što je i dovelo do svih onih anomalija om kojima ti pišeš.
  17. ...uz ono što je napisao Kronostime,SDK je imao još jednu važnu ulogu a to je kontrolnu.Npr. plaća se nije mogla isplatiti bez potpisa odgovorne osobe na platnu listu.Tu se provjeravalo da li postoji novac na računu,jesu li plačeni porezi i doprinosi.Završni i periodični obračuni predavali su se u SDK,a kontrolori su odlazili u radne organizacije i češljali financijsko poslovanje.Isto tako kontrolirale su se investicije,odnosno,namjensko trošenje financijskih sredstava.
  18. ...sječam se da mi je,kad sam pred par godina čitao autobiografiju Milke Planinc, ostalo u sječanju kako opisuje svoje učešče u radnoj grupi koja je trebala izraditi zakon o deviznom poslovanju.Pišem po sječanju i možda neću biti potpuno precizan. To se dešavalo polovinom sedamdesetih,a grupa se sastojala uz nekoliko stručnih ljudi većinom od,kako ona kaže,drugova odanih samoupravljanju dobrih komunista.I tako ode grupa na konzultacije kod prof. Sirotkovića i kasnije Perišina.I jedan i drugi su im rekli da normalne države nemaju takav zakon,niti im to treba i da neznaju zašto se to uopće radi i da je problem što se nema realan tečaj.Uvjeravao ih je da treba težiti realnom tečaju, da će to biti teško i mukotrpno ali da je to jedini način ako se želi ekonomski urediti zemlja. Radna grupa je odlazila na konzultacije i kod profesora pravnog fakulteta Uroša Dujšina koji im je rekao istu stvar.No neovisno o ovim savjetima,zakon je donesen,kurs se i nadalje određivao administrativno,neovisno o nekim ekonoskim parametrima.I na kraju Milka kostatira da je tek kao predsjednica SIV shvatila da je taj zakon neprovediv.Tek se dolaskom Markovića krenulo prema konvertibilnosti dinara.
  19. ...na nivou radne organizacije postojao je stambeni fond koji se punio iz osobnih dohodaka radnika.Zakonom je bilo propisano da se izdvaja najmanje 2% a stambenim pravilnikom je bilo regulirano da li je to 2%ili više.Isto tako stambenim pravilnikom se odredilo koliko iz tog fonda ide na tzv. društvenu stambenu izgradnju a koliko za individualnu stambenu izgradnju.U pravilu su se količine novaca svake godine za svaku godinu za pojedinu namjenu donosili svake godine,ovisno o broju zainteresiranih za svaku namjenu,na tzv zborovima radnih ljudi.Dakle,davali su se i krediti za idividualnu stambenu izgradnju,izgradnju kuća,adaptacije postojećih.Nosioc izgradnje stanova bili SIZ-ovi a radne organizacije su iskazivale interes za kupovinu,i kupovali stanove od SIZ-a. Sigurno da su ovako dobijeni krediti bili potpuno obezvrijeđeni uslijed inflacije.
  20. ....s obzirom na naziv teme upozorio bih vas da su u zadnje vrijeme velike investicije u aerodrome u Hrvatskoj.Investicije su izvedene i sa različitim modelima financiranja. -aerodrom Zagreb dan je u koncesiju i izgrađen je praktično nov aerodrom -aerodrom Dubrovnik je u potpunosti obnovljen.Obnova(oko 250 milijuna eura) je finacirana iz fondova EU -aerodrom Split, je isto obnovljen,vlastitim sredstvima i povoljnim kreditom HBOR -na redu je obnova aerodroma Zadar.Vjerojatno će Zadar imati civilni i vojni dio.Naime, sklopljen je ugovor sa Ministarstvom obrane i djelomičnom sufinanciranju.Govori se i o dvije piste. -zadnje što sam čuo,je izgradnja dva mala otočna aerodroma za koja su navodno osigurana sredstva iz fondova EU
  21. ...Jane,vidim da si se potrudio,ali,imam za tebe jedno pitanje.Kako ti objašnjavaš ne samo investiciju nego i uništenja možda i najveće investicije u exYU,a to je podzemni aerodrom Željava,općenito se govorilo o Bihaću.Zamisli uloži se 5,neki pišu i 8,milijardi ondašnjih dolara i onda netko naredi da se to uništi.Po mom mišljenju nema gluplje investicije ali i veće štete koja se desila.Dodaj tome i sve investicije u razne podzemne gradove koje je izgradila ta vojska.
  22. mladenvzz

    interreg

    ...Vjeko,možda će moja reakcija otići u krivo.Ali,ne želim govoriti o hrvatskom nego o matematici.U osnovi zadatci iz matematike se u osnovi ne mijenjaju,radilo se to o razini A ili razini B. Izuzetno sam kritičan prema onima koji rade sa tom djecom.Znaš,godinama već pripremam djecu za maturu.Nije mi bitno materijalni efekat,radim sa djecom koja žele raditi.Meni je nepojmljivo da djeca kad rješavaju geometrijske likove ne rade skice i da ih njihovi profesori na to naučili.Inače,prolazak moje djece je iznad 80%
  23. ...konačno sam uspio pribaviti prepisku Jergovića i Basare -Tušta i tma -Drugi krug Čitam polako jer momentalno imam i drugih interesa ,ali uživam čitajući,preporučujem
  24. ...još samo ovo pa zaista odlazim.I na starom forumu su bila slična podmetanja,na temu ustaštva. I tada sam popizdio.Moja stara je bila u ustaškom zatvoru nekoliko mjeseci jer joj je stariji brat bio komandant jedne partizanske brigade.Mogu reći da sam mržnju na sve što i miriši na ustaštvo usisao sa majčinim mlijekom.I sad,neki smrad meni imputira ustaštvo,pa taj smrad može se kititi i američkom zastavom.Lijepa pozdrav svima
  25. ...nemam što reći,odlazim sa ovog foruma.Izvinjavam se ako sam bilo koga svojim pisanjem povrijedio,nije mi bila namjera.Lijepi pozdrav svima i još jednom bez zamjere
×
×
  • Create New...