Jump to content

mladenvzz

Član foruma
  • Posts

    663
  • Joined

Everything posted by mladenvzz

  1. mladenvzz

    Crna Gora

    ...laki perkos,RKC-Rimokatolička crkva.
  2. mladenvzz

    Crna Gora

    ...da li bi isti problemi bili da naziv crkve u Crnoj Gori glasi, Pravoslavna crkva Crne Gore,umjesto, Srpska Pravoslavna Crkva?
  3. ...malo listam knjige koje se bave posljednjim periodom SFRJ i naišao sam na jedan podatak koji me zaista iznenadio.Zamislite,tek 1988.,IX amandmanom na postojeći ustav "Hej Slaveni"je proglašena službenom himnom države. U ustavu iz 1974. spominje se da država ima himnu,ali ne i koju,a tek u Zakonu o upotrebi grba,zastave i himne SFRJ iz 1977.ozvaničena je,ali privremeno upotreba pjesme "Hej Slaveni",dok skupština ne utvrdi novu himnu.U skladu s tim,tijekom 1984.raspisan je novi(bilo ih je i ranije),ujedno i posljednji natječaj. S obzirom da ni jedan od gotovo 200 prijedloga nije prihvačen kao primjereno rješenje,odlučeno je da se zadrži ono potojeće. Dakle,moglo bi se reći,da je druga Jugoslavija proživjela sa privremenom himnom.
  4. ...Vjeko,čim spominješ nekakova USTAŠOIDNA previranja,ja u takovoj raspravi neću učestvovati.Isto tako pričati o činovnicima ili konjušarima, sve o semu,isto.Zaista se pitam o čemu ti zapravo želiš raspravljati bez onog tvojeg stava "von oben".
  5. ...slažem se sa Goldbergom da su puno važniji parlamentarni izbori od ovih današnjih,predsjedničkih.Naime,ovlasti predsjednika su jako male.Istina KGK se pokušala nametnuti kao neki bitan elemenat ali u potpunosti neuspješno.Npr. u proteklom peri odu KGK je pokušala nametnuti sjednicu vlade kojom bi ona predsjedala ali su je svi predsjednici vlada jednostavno ignorirali,i Milanović i Orešković i Plenković.S obzirom da je jedna od ustavnih ovlasti predsjednika da je sukreator vanjske politike pokušala je da odlazi na sastanke Evropskog vijeća ali su je opet svi predsjednici vlada izignorirali. Može se reći da je predsjednik države više simboličkog a manje stvarnog utjecaja. Parlamentarni izbori su sasvim drugačiji.Hrvatska nije u izbornom smislu jedinstvena nego je podi jeljena na 10 izbornih jedinica.Taj izborni sustav preferira stranke sa dobrom stranačkom infrastrukturom.Neke ad hoc stranke ili pokreti jednostavno nemaju šanse da se nametnu kao nekakav relevantni faktor u političkom životu. Npr. IDS može dobiti svoja 3-4 zastupnika u Istri i ništa više.Ovdje kod mene na sjeveru HNS će dobiti 2-3 zastupnika.Zapravo postoje dva velika bloka,jedan okupljen oko SDP i jedan oko HDZ,svaki sa svojim patuljcima.U ovim predsjedničkim izborima je npr Milanovića podržavao SDP i 12 patuljaka.Na slijedećim parlamentarnim izborima pitanje je što će dešavati sa dijelom političkog spektra koji je desnije od HDZ,da li će se uspjeti dogovoriti o jedinstvenom izlasku,tu vrijedi ono "bara mala a puno krokodila". Kolakušić je bio zapravo velika prevara,puno priče,a zapravo jedini mu je cilj bio uhljebljivanje u EP. Juričan je novinar,istraživački novinar,bez ambicija u politici. Za ono što je između SDP i HDZ vrijedi isto što sam napisao za ekstremnu desnicu,"bara mala a puno krokodila".
  6. ...pa s obzirom da vi u Osijeku imate šansu zarađivati 8000 eurića uopće se ne čudim tvom izboru.Ja ću se prikloniti i u ovom krugu večinskom mišljenju sjeverna Hrvatske,bez da uopće nešto elaboriram,zašto? Mene osobno je strašno,mogu slobodno reći,povrijedio gaf predsjednice izrečen u Vukovaru.
  7. ...Denis,neidu ti oni dalje od Zagreba.Obično se kaže da u Zagrebu živi veliki dio Splita.Pa i Hajdukom drma zagrebačka struja Torcide
  8. ...ne u brda nego u Kaštela i grade najvjerojatnije na divlje
  9. ...vili,kad bi sve gledali statički,a ne dinamički onda je sve onako kako ti pišeš.U tvoje vrijeme,pa čak i pred desetak godina Split bio tranzitni grad za turiste.No,ambicije Splita su bile drugačije,gradski oci su zacrtali da Split može biti i turistički grad.Najočitiji pokazatelj ti je da je nekada prosječan boravak turista u Splitu bio dan-dva da bi danas bio 7-8 dana. Zapravo svi pokazatelji kojima se mjeri turistička djelatnost u Splitu rastu zadnjih godina dvocifreno.I zamisli,u konkurenciji gradova u Istri,Dubrovnika grad Split dobiva nagradu Plavi cvijet. Promatrati Split sam za sebe a ne gledati samo malo šire onda je onako kako ti pišeš.Npr.u tvoje vrijeme govorilo se o sedam Kaštela a danas je to općina Kaštela koja je nezamisliva bez grada Splita.Ili,u tvoje vrijeme je Dugopolje bilo selo na kraj svijeta,a danas je tamo praktično izmještena industrija koja je još preostala. Pogledaj malo demografiju Solina,Trogira itd. Želim ti samo reći da se ne ograničiš na upravno područje grada Splita,gledaj šire. E tu ti sada,ono što je goruće,nastaju prometni problemi. Već kad si spomenula, onako općenito,hrvatski turizam,ne trebaš brinuti,još u desetom mjesecu ove godine ostvarene su sve brojke iz 2018. Tu ti se postavlja pitanje o nekom daljnjem rastu.Oni koji se bave analitikom turizma smatraju da smo blizu nekih maksimuma.Naime,postavlja se pitanje da li zemlja od 4 miliona stanovnika može uopće servisirati više od 20 miliona turista koji ostvaruju više od 120 miliona nočenja na kvalitetan način.Zato je zadnjih godina težište na podizanju kvalitete.Evo,ovih dana Adris grupa(nekadašnji duhanđije) srušili su u Istri hotel od 3 zvijezdice i na njegovom mjestu grade hotel od 5 plus.
  10. ...ja jednostavno više nemam pojma o čemu se raspravlja na ovoj temi.Npr. -napisao sam da sam nekada živio solidno a danas živim puno bolje i nitko me nije pitao,zašto? -opisao sam kretanje inflacije od sredine sedamdesetih do kraja nam zajedničke države.Živite u sređenim državama i recite mi što bi se desilo u tim sređenim državama da se desi nešto slično. -raspad nam zajedničke države sveli ste na nacionalizam.Recimo,čitao sam puno toga,i naših neutralnih autora,ali ovo je jednostavno pojednostavnjene.Možda i griješim ali preporučam vam svakako ako želite raspravljati na ovu temu da svakako pročitate knjigu Dejana Jovića(Jugoslavija država koja se raspala) u kojoj on analizira osam uzroka raspada. -puno autora koji pišu o našoj zajedničkoj državi kad govore o posttitovskom razdoblju pozivaju se na engleskog ekonomista Harolda Lydalla i citiraju njegovu rečenicu:Pad životnog standarda bio je tako velik da je teško zamisliti neku drugu zemlju koja u takovom stanju ne bi reagirala radikalnim političkim promjenama ili čak revolucijom". -ispasti će da progonim zorana,ali,preko nekih njegovih stavova jednostavno ne mogu preći. Veli da tu i tamo laje ali mora paziti o čemu.Opisuje nam povijest svoje obitelji kao uspješne oznaše ili udbaše.I jedna i druga služba su nastale po uzoru na NKVD i tako su djelovale.Da je u Hrvatskoj bilo lustracije ti ljudi bi bili prvi na tapeti.
  11. ...Div,i moja je priča slična.Diplomirao sam na onaj znanemiti dan kad je Mladen Delić vikao ono "ma ljudi jeli to moguće".Da,bila je fešta,ali ono poslije neda se niti opisati,niti se toga sječam.Ono kasnije,imao sam sreću u životu, da sam se zaljubio u jednu prekrasnu djevojku,ili,da se ona zaljubila u mene. Pa kad smo i krenuli u zajednički život puno me toga naučila o stvarnom životu. Ja sam imao relativno bezbrižno djetinjstvo i mladost za razliku od nje.Da ne duljim naučila me,po mojem mišljenju,osnovnom pravilo u našem zajedničkom životu da se štedi kad se ima(a imalo se) a tako sam se i ponašao kad je nažalost stradala. I danas,već skoro tridesetak godina kasnije neki naši tada postavljeni postulati ne blijede.
  12. ...imam jedno jednostavno pitanje.Koliko vas koji je javljate na ovoj temi zapravo priča o životu iz SFRJ,rekao bih iz prve ruke.Koliko je od vas imalo vlastitu obitelj,osječalo odgovornost za tu obitelj i pokušavalo na neki način toj obitelji normalan život.I sad,opišite kako.To bi bile prave priče.
  13. ...amigo veli osamdesetih se živjelo bolje.Napomenuo sam da je inflacija bila dvoznamenkasta. Malo sam pogledao kako se kretala.Pa početkom sedamdesetih je stopa inflacije bila 26% da bi početkom osamdesetih dosegnula godišnju razinu oko 45%.Godine 1984.već je bila 60%,slijedeće godine 70% a prema kraju osamdesetih dosegnula je trocifrene brojke-1987.bila je 167%,a 1988. godine 250%. Većina vas,recimo to tako,jugonostalgičara,živite u sređenim društvima,gdje je inflacija od recimo 5% znak za uzbunu,znate li uopće kao se proživljavalo uz onakovu inflaciju. Ja sam sigurno bio ta nekakova srednja klasa.Završio sam ETF,žena ekonomiju i bila je šefica financija u jednoj manjoj ali jako dobroj firmi.Mi smo imali dosta dinara koje smo neovisno o kursu na crnom tržištu odmah pretvarali u devize. Žena je proživjela djetinjstvo i mladost u siromaštvu,a u našem zajedničkom životu bila je izuzetno racionalna. Npr,kad nam je keš u kući padao do 6-7 tisuća maraka ona je bila nervozna,bolesna neznam kako drugačije da to opišem
  14. ...Constantin,pričamo o različitim dijelovima zajedničke nam države,ali i vrlo vjerojatno o različitim vremenskim periodima. Moja pamčenja idu dalje,vrlo vjerojatno od tvojih.Još nisam došao do osamdesetih
  15. ...jednostavno ne razumijem ovu harangu na forumu na Banea.On govori istinu,možda i teškim,djelomično i preteškim riječima,ali govori istinu.Sve mi to ide prema onom,"o mrtvima sve najbolje". Ja sam još u početku javljanja na ovu temu napisao da sam i za vrijeme SFRJ živio solidno.No ja bih tu govorio o različitim dijelovima svojeg života.Recimo, odlazak na more sa ferijalcima,dovoljno je bilo kutija cigareta,litar vina,kreštavi tranzistor i neka mala kojoj sam se sviđao.Koju godinu kasnije sam diplomirao (ETF),zaposlio se,relativno dobro zarađivao.ali opet,kad sam se onako istinski zaljubio mogao sam se i jesam potrošio praktično čitavu plaću za jedan prekrasan produženi vikend npr u Opatiji.Ostatak mjeseca imao sam za cigarete i kavu,starci su me hranili.No to ništa ne govori o životu ili standardu u SFRJ.Sasvim druga situacija je nastala kad smo se odlučili na zajednički život i djecu.Više odgovornosti i tek tada mogu u principu pričati o životu i standardu u SFRJ,mada sam o kvaliteti života u SFRJ izgubio izgubio puno ranije.Naime,još u gimnaziji upao sam u košarkašku ekipu.Moja gimnazija je imala veze sa gimnazijom u Grazu.Susreti u grazu,boravak u Grazu od nekoliko dana,za mene je bio šok.Tada sam spoznao svu našu bijedu. Gledajte,kod nas je uvijek nešto nedostajalo.Sinu od par mjeseci,trebaju nekakove kapljice (navodno željezo),sjedaj u autom i ua Austriju.Ode ti pumpa za centralno,opet Austrija.Nema guma,opet Austrija. E tu sam naj......jer su carinici skužili da sam mijenjao gume ,i oderali me.Pa onda kreneš u izgradnju kuće.Lakše ti zaokružiti neku financijsku konstrukcju nego pribaviti materijale(cement, ciglu,crijep).Gubiš živce i pitaš se zašto kao i svi petni nisi čekao stan.Sve zanatske radove su mi obavili fušeri(električarski,keramičarski,parketarski itd).Ti majstori su jasno odlazili na bolovanje kad bi im se ukazao takav posao. Spomenuo sam auto,kad smo se odlučili za novi auto,iz principa nismo željeli zapadni auto jer je vrijedilo za te aute kad plačaš,jedan sebi jedan državi(porezi,carine).To nije kao danas,odeš dileru i dogovoriš se.Nama je bio na raspolanju u to vrijeme,Fićo ili tristač de luhe.Jedini diler je bila Auto Hrvatska.Prvo je trebalo dobiti predračun,lova nije bila problem,pa onda platiš,i čekaš,i čekaš na isporuku. Tu ću za sada stati,neću vam prilati što znači živjeti sa dvocifrenom inflacijom sa tendencijom rasta,pa čak i sa trocifrenom
  16. ...prvu naftnu krizu(1973),smo relativno jednostavno prebrodili jer je najveći sin naših naroda sjeo u avion i otišao do svojeg malog u Libiju i dogovorio isporuke nafte po povoljnim uvjetima. Druga naftna kriza nas je ubila,nema deviza,najveći sin naših naroda je ispucao svoje adute a i njegov mali iz Libije se odmetnuo od tate i nema više beneficiranih uvjeta za nabavu nafte.E tek tada slijede restrikcije, par-nepar,sa predsjednicom SIV M.Planinc ito se mijenja bonovima. To nam je tada bila realnost,tako smo živjeli. Zorane već kad nisi bio u tom životu,čitaj
  17. ...ObiW,koliko je meni kao klincu ostalo u sječanju,Varteks je u tim godinama pomagao svojim znanjem.Ono u Perastu,neka stara zgrada u kojoj se nešto šivalo.Slično je bilo i na Rabu Neki pogon dosta daleko od mora,iz Varaždina su odlazili na ispomoć i električari,i finomehaničari itd. Kao protuusluga,Varteks je dobio dvije vile na glavnoj rivi za svoje odmaralište.
  18. ...mogao bih i ja pisati o godišnjim odmorima kao i većina forumaša.Tu prije svega mislim na razdoblja u životu negdje blizu punoljetnosti.Ono ranije je bilo odlazak u Crikvenicu ili Rab gdje je Varteks imao svoja odmarališta.Tu mi je ostalo u sječanju jedno ljetovanje u Crikvenici,kad se desio onaj zemljotres u Skopljui.Sječam se,plaža puna ljudi a svi se okupljaju oko nekoliko kreštavih radija da čuju najnovije vijesti.Tada smo putovalivlakom do Rijeke a do Crikvenice ili Raba parobrodom. Ja sam se relativno rano pobunio,i nisam više želio ići u taradnička odmarališta.Moj stari je bio tvrdoglav,ja recimo tvrdoglaviji a moj sin još tvrdoglaviji.Želio sam ići sa ferijalcima,svojim društvom.Stari mi je rekao,ok,idi,ali si sam zaradi lovu za to. I radio sam,svašta.Ipak iz tog razdoblja ostalo mi je u sječanju jedno ljetovanje u Kotoru. Stari je trebao otići u Perast kao predstavnik Varteksa jer je Varteks bio u nekim dobrim odnosima sa konfekcijom u Perastu.Uzeo je sa sobom mene i mamu.I tako krenuli mi vlakom do Sarajeva,tu se zadržali dva dana.Naime moj stari je nekoliko godina nakon rata proživio u Sarajevu,i koliko je uvijek o tome pričao,čini mi se da su mu bile najljepše godina.Proveo nas on Baš Čaršijom,otišli žičarom na Trebević,bili na vralu Bosne itd.Ali,ono što je mene klinca posebno fasciniralo bio je put Ćirom od Sarajeva do Dubrovnika.Mislim da sam bio čitavo vrijeme na prozoru i divio se krajoliku.Od Dubrovnika do Kotora išli smo parobrodom.Nekoliko godina kasnije,kad smo sa školom išli na Tjentište,ponovno smo od Sarajeva išli do Foće ili Ustipraće(ne sječam se više)Ćirom.Ali tada,bio sam nešto striji i u drugačijem društvu.Sječam se da smo povremeno izlazili,i hodali uz Ćiru.
  19. ...amigo,mislio sam više se ne javljati na ovu temu,pogotovo ne pisati o raspadu Jugoslavije.Vidim da pišeš napamet,bez elementarnog znanja o situaciji kakva je vladala krajem osamdesetih pa i devedesete. Slovenska parola "Europa zdaj" je lansirana,koliko se sječam 86.ili 87. u Mladini,i tada se to odnosilo na Jugoslaviju.To nije našlo odjeka u ostatku države,osim,djelomično u Hrvatskoj.Tek u kampanji za referendum o samostalnosti ta parola je počela vrijediti samo za Sloveniju.U Hrvatskoj je to počelo tek kad se probudila iz duboke šutnje,intenzivno pred prve izbore.Ostale republike još uvijek su bile u samoupravnom socijalizmu,pogotovo sedma republika(JNA).Kasnije, Hrvatska je samo slijedila Sloveniju,i nitko više. U EU problem migracije ili emigracije ima 12 država,zato je to u ovom sazivu dat prioritet.Ako promatraš EU kao područje koje omogučuje slobodan protok ljudi, kapitala,ideja onda je sasvim normalno da ljudi odlaze gdje smatraju da će bolje živjeti.Hrvatska ima jedan rigidan zakon o strancima koji teško dozvoljava doseljavanje. Osobno mislim da bi Hrvatska trebala otvoriti svoje granice,i tek tada bi se moglo govoriti da se stanovnici uče živjeti sa drugima i drugačijima. U par navrata sam bio u Kanadi kod šogora.Prvo u Vinipegu a kasnije u St.Catharines (negdje u tvojem susjedstvu).To ti je cca 10000 km,takve razdiljine u EUnemaš. Onaj klip sa nereda na utakmici,bolje da nisi stavio.Ti neredi su u doba bezvlađa,stara vlast više ne funkcionira(komunistička)a nova još nije uspostavljena.
  20. ...interesantna je tabela koja prikazuje stavove pojedinih republika.Mogu samo reći da su stavovi Slovenije i Hrvatske istovjetni ako se zna da su u drugoj polovici 90.-te nastupale zajednički i predložile,kolokvijalno, konfederalni sporazum.Taj slovensko -hrvatski prijedlog pod nazivom Nacrt ugovora o jugoslavenskoj konfederaciji-savezu jugoslavenskih republika,objavljen je 12.listopada 1990. u zagrebačkom Vjesniku. Ono što pada u oči su stavovi vojske.Nemam pojma u kojoj državi vojska ima neke političke stavove,ili je neki politički faktor. Tek nakon toga dolazimo do nekih interesa EZ/EU plesa milijardi i navodnog nuđenja pridruženog članstva.Tu valja uzeti u obzir kontekst vremena.I Amerima i EU/EZ prvenstveni interes je bio raspad SSSR,jer od 12 sastavnica 4 su imale atomsko oružje.Zbog toga se nije želio kaotičan raspad.Usput se pratila i situacija u Jugoslaviji. Čim je SSSR krenuo prema ZND,i ovo drugo je bio manji problem. Nakon toga dolazi evropska trojka i u neformalnom razgovoru nudi pridruženo članstvo i lovu,Tu opet valja imati u vidu što je do tada odradio AM i što je namjeravao još učiniti. AM je po dolasku na čelo vlade.Brzo su napuštene glavne odredbe o društvenim dogovorima i samoupravnom sporazumima kao glavnim institutima gospodarskog života.Uspio je smanjiti troznamenkastu inflaciju i postojale su naznake o smanjenju vanjskog duga.. Stabilizirana je vrijednost dinara,Počela je privatizacija i mogle su se uočiti neke naznake kretanja prema tržišnoj ekonomiji. U svojim daljnjim planovima AM je imao namjeru uvesti: -ravnopravnost svih oblika vlasništva,prvenstveno naći titulara društvene imovine -uvođenje tržišta kapitala i rada umjesto dogovorne ekonomije,društvenog planiranja, kreditnog odnosa i monopola na radno mjesto -podijeliti nadležnosti između monetarne i fiskalne sfere -uspostaviti pravnu državu podjelom na zakonodavnu,izvršnu i sudsku itd. Sve su to velike reforme za koje treba lova i otuda ples milijardi,a sprovođenjem tih reformi Jugoslavija bi se približila EU/EZ.No,AM je smatrao da navedene reforme,koje bi otvorile put, pluralizmu vlasništva,otvaraju same po sebi i put političkom pluralizme,i tu je griješio. Smatrao je da gospodarske reforme mogu riješiti političke i nacionalne probleme. Osobno mislim da je radio dobro ali i da je došao prekasno. I sad,da malo špekuliram,kao što veli plavi golub,što bi bilo da je bilo. Po mom mišljenju zadnji čas da se spasi Jugoslavija je bio kad je umro najveći sin naših naroda.Da je bilo vizije,hrabrosti,znanja i da je tada bio jedan AM uz kojeg bi bilo i političke podrške za ovakove reforme možda bi i Jugoslavija,kao Portugal i Španjolska koji su se tih godina riješili diktatora,1986. ušla u EU/EZ.
  21. ...pa Srbija i BIH još danas nisu na čisto,žele li u EU ili ne.
  22. ...Denis,u intervjuu Kire tjedniku Vreme je to on rekao.Ali,tada već nema SFRJ jer se Miloševič dogovorio sa Slovencima da odu(vjerojatno opet novi kvorum?) a i dalje je bilo na stolu njegovo,ili čvrsta federacija ili ništa.U neformalnom razgovoru Delor je govorio o 4,5 milijardi pomoći Markoviću i da ne dođe do rata i pridruženom članstvu ex-YU.U to vrijeme je več bio sazvan referendum u Hrvatskoj
  23. ...kako raspravljati sa emocijama?To je slučaj sa zoranom i njegovim "primjerima".Vidite,ja mislim da da su ti prvi izbori bili i najpošteniji.Bili su ono što je meni najpoštenije,bili su većinski,biralo se za osobu u dva kruga.Osim toga,zadržao se u tim izborima stari sastav Sabora,Vijeće mjesnih zajednica,Vijeće udruženog rada,Društveno političko vijeće. I sad njegov prijatelj glasa za HDZ?Smiješno. Godinama sam radio,pomagao (volonterski)populaciji roditelja,supružnika i djece poginulih i nikada nisam čuo da da se tješe za smrt svojih poginulih nekim granicama.Mogao bih i više ali tu ću stati. GlenGuld,da li sam te dobro razumio,da li ti zagovaraš nekakav vojni udar? Tko bi bio Yu-Jaruzelski? Nekakav ubrzani ulazak SFRJ u EU je jednostavno tlapnja.Neriješeni vlasnički odnosi,pravosudni sustav,tržišišni odnosi itd se ne mogu riješiti u nekoliko mjeseci. Pa jedna Austrija,potpuno kompatibilna sustavu EU,je bila u čekaonici nekoliko godina.Početkom devedesetih je EU bila ekskluzivni klub u koji se teško ulazilo.
  24. ...Constantin,a zamisli da je Staljin poživio još desetak godina. Ex-YU u NATO?
  25. ...ja sam živio solidno za vrijeme ex-YU,danas živim puno bolje. Nešto kasnije ću se javiti da prokomentiram temu,još čitam komentare forumaša.Moram ipak detaljnije pročitati jer mi se čini po komentarima nekih forumaša(amigo itd), kao da nisam živio i radio u FNRJ,SFRJ,kao da sam usnuo neki san,ali onda se prenem i za sada,mogu samo reći,djeco nemate pojma kako živjelo.
×
×
  • Create New...