Jump to content

DJ_Vasa

Član foruma
  • Posts

    5,758
  • Joined

  • Days Won

    3

Everything posted by DJ_Vasa

  1. Da, to je taj. Ukoliko je problem za taj 600, ima i linija A1, a plaća se 300 ili 400 dinara: https://www.bgprevoz.rs/linije/red-voznje/smer-a/90005 Druga varijanta je da odeš do Hajata (stanica se zove šest kaplara) i da tamo hvataš 72: https://www.bgprevoz.rs/linije/red-voznje/smer-a/72 Ako ideš prevozom dotle, klikni na ovaj link i videćeš koje sve linije idu. Inače, sve linije osim A1 su besplatne, tako da ne moraš da bacaš pare za njega.
  2. Slažem se da je potreban korektiv, ali da dolazi od ozbiljnih ljudi. U odnosu na budalu koja baca Molotovljeve koktele mi čak i Kale Gospodar Vremena deluje kao intelektualac i fin gospodin. Ovaj bi mogao da se eventualno pita za kvalitet obroka u Lazi ili Zabeli, u zavisnosti od toga gde više pripada. Od dojučerašnjeg bacača Molotovljevog koktela je spao na to da mu naplate kaznu za prelazak na crveno. Meni je ovo iz druge ruke, od čoveka čije dete studira geografiju. Ne znam koliko je precizno i pouzdano, tako da je moguće da negde i grešim. Da, deluje mi da je tako kao što kažeš. Koliko mi se čini, ono famozno zeleno svetlo koje su nedavno dali bi moglo da se tumači i kao poziv ostalima/matorima da malo mrdnu. Dobro kaže Tjurkan malo iznad, potrebno je promeniti strategiju i dati nekome poverenje da povede celu priču.
  3. Sećam se da je Stevan Filipović rekao da se kod Filozofskog zapatio uticaj anarhosindikalista i onog Trivunca, a od nekog sam čuo da to važi i za fakultete sa godnje strane Studentskog trga (Filozofski, Filološki, Biološki, Geografski), ali da ih na sreću nešto mnogo i ne konstatuju. Upućeniji od mene kažu da su im bliske neke infantilne levatorske ideje, ali ne znam detalje. Izvan toga, malo mi je bilo čudno kada su studenti nekih fakulteta organizovali protest za Palestinu, što mi tek ne ide u glavu jer to nema nikakve veze sa protestima koji se inače vode. Nisam ja kriv što ima ljudi sa niskim IQ, a glupih ima u svakom kutku sveta. Ne znam na koje 'nas' ovde misliš. Glasači SNS-a glasaju za SNS, ali ovde ima ljudi različitih političkih opredeljenja, neki bi pre glasali za studente, neki za opoziciju koja je i sama veoma heterogena, ne postoji nikakva izborna lista, koalicija i slično, a pošto smo na forumu namenjenom razmeni mišljenja, možemo da kažemo i da nam se ne sviđa nečiji odabir odeće.
  4. Ma neka pišu i neka se nose u 3PM. Koga je briga šta lupetaju? Ako neko ima toliko nizak IQ da u to poveruje, njegova stvar.
  5. Da, to kažu i oni na RT. Doduše, ako se pažljivo odabere sledeća ekipa političara, EU bi bio sledeća stanica.
  6. Marta Kos kaže da nema ništa od otvaranja klastera 3 u julu u procesu pridruživanja Srbije EU Ovo je žuti karton iako ovde ne postoji proevropska opozicija ili orijentacija, osim u tragovima.
  7. Ne mora da im bude finansijski loše da bi se nešto pokrenulo. I petog oktobra i danas su među stubovima protesta bili intelektualci, srednja klasa, studenti i slični. Tada smo imali i opipljiviju 'pomoć prijatelja' iz inostranstva, jedinstvenu opoziciju koja je nešto radila i ozbiljno je shvatala svoju ulogu, ali i to da su mnogi izašli jer su krivili Miloševića što je izgubio osvajačke ratove, i to nekoliko komada u gostma, a jedan na domaćem terenu. S druge strane, tada je prozapadna opcija bila mnogo glasnija i njen glas se čuo. Iako društvo jeste bogatije, veliki deo onih koji se zalažu protiv režima su upravo ti koji putuju na more ili imaju para da plate kafu u centru. Ne znam kako stoji stvar sa onima što rade za bedne plate ili moraju da vrate deo zarađenog novca vlasniku, ali zalaganje za poštovanje zakona bi upravo njima išlo u prilog. Ne bih rekao ni da izlazak na ulice sam po sebi može nešto da promeni, osim ako nije kombinovan sa građanskom neposlušnošću, nekim bojkotima i sličnim vidovima borbe. Siguran sam da je mnogima to dosadilo jer je takvih akcija bilo u poslednjim godinama, ali sve do jedne su propale. Jučerašnju blokadu Gazele i slične akcije smatram teškim idiotlukom i da organizatori nemaju ni grama mozga, ma koliko bili na našoj strani. Ako oni misle da će oni što moraju da se vozikaju zaobilaznim putevima da im skinu režim ili da će naterati režim na neke ustupke, debelo su se prevarili. Još smešniji primer mi je onaj profesorski umiveni Ćacilend ispred Vlade. Ako izuzmemo pristojnu muziku, jedini efekat je što je nekoliko linija gradskog saobraćaja promenilo trase. Uprkos kampovanju na raskrsnici ispred vlade, svi koji tamo rade su sasvim normalno dolazili na posao u crnim limuzinama, dok su obični građani samo trošili gorivo bez potrebe. Ako bi se dobro odradila kampanja neplaćanja računa, sa sve uputsvima kada se ipak moraju platiti, ovima ne bi bilo svejedno. A ako bi se tome dodale i SNS-ove firme koje treba bojkotovati i ako bi se ovakve kampanje širile i golubom pismonošom ako treba, rezultata bi bilo. Ovo su studenti čak i predložili kada su dali ono čuveno zeleno svetlo, ali zborovi čopori građana su se opredelili da se bave kontejnerima i sedenjem na raskrsnicama, dok se opozicija zavukla u mišje rupe ili se 'ladi u nekom moru. Oni primaju platu kako god okreneš, a očigledno da im se isplati da zarade manje od ovih iz SNS-a u zamenu za nerad. Ne ubija nas veća ili manja količina novca u džepu, već nedostatak organizacije, vođstva (ne vođe, već vođstva) sa dva grama mozga i prepuštanje kojekakvim plenumima i zborovima.
  8. Ja sam pre više meseci piteo neke studente kako funkcionišu plenumi. Odgovorili su mi da na njima učestvuju svi koji određenog dana dođu i da odluke donose većinom. Kako su rekli, u praksi to znači da npr. danas dolaze studenti A, B, C, D i E, sutra C, E, F, G i H, prekosutra E, H, I, J i K itd. Zbog toga se može desiti da plenum istog fakulteta donosi kontradiktorne odluke. Otvoreno su mi rekli i da su neke plenume preuzele najglasnije budale koje teraju neku svoju priču ili nameću neku orijentaciju.
  9. Zato sam i pitao da li je autentično. A posle će biti opet kmečanja oko jedinstva. Lako ćemo zatu ekvidistancu, ali ne znam gde tu spominju opoziciju. Spominje se samo jedna stranka koja formalno nije u vladi, ali odlično radi posao za nju.
  10. Tačno je da je raspoloženje mnogih antizapadno, ali mislim da je upravo narativ takvih da treba po svaku cenu tolerisati lomparoide i ućutkivati one koji misle drugačije da nam se jadni mali lompariodi ne bi naljutili. Ukoliko građanski i zapadno orijentisani birači kažu da im takvi smetaju, odmah idu lupetanja o čuvanju jedinstva, trpanje u SNS-ov tabor, trabunjanje o toleranciji i slično, ali po istoj logici bi se moglo reći i lomparoidima da uništavaju jedinstvo ako im smeta što je neko za EU i da se zalažu za tzv. srpski svet, baš kao i režim. Meni deluje da su oni što su osmišljavali Brisel i Strazbur stavljeni u zapećak ili da su naseli ovu priču i da zato ćute. Štetno jeste, ali za druga Đida. Pošto se zalažeš za prozapadnu politiku, pročitaj malo njegove izjave koje je ipak mogao da ostavi između ona svoja čuvena četiri zida.
  11. Ja zaista ne vidim šta je problem kod povezivanja SSP-a i SNS-a, osim nekreativnog korišćenja nekih belosvetskih švalera. Drug Đido je isporučio Beograd na tacni, a nije mu to jedini greh. Od opoziciJonarskog delovanja za sobom ima samo propale proteste i pajtašicu koja je našla da u delovanju kopira nesrećnog mastera rakijašenja, a nije baš bio omiljen kao gradonačelnik.
  12. Može li neko da potvrdi da li je ovo autentično?
  13. Upravo taj skup u Novom Pazaru je ostao u zapećku sa sve Novopazarcima u paketu jer verujem da i njima nije prijatno da gledaju nacionalističku ikonografiju, neke koji ih ne smatraju odelitim narodom ili svode Srebrenicu na minoran događaj. A svakako da su potrebni u borbi protiv režima. Strazbur i Brisel su imali nešto manji efekat jer su nešto kasnije odbili da se sastanu sa Kajom Kalas i Piculom, ma koliko da su blagonakloni prema protestima. Slažem se da je za rušenje kartela potreban širok front, ali to zavisi od dve strane. U ovom trenutku se ne zna sa sigurnošću da li će studenti oformiti listu bez stranaka ili će im ipak udeliti neko mesto. Ako se to ne desi, stranke će izaći na izbore u jednoj ili više koalicija, a tu će ih studentska lista po svoj prilici počistiti. Ne verujem ni da će im biti mrsko da se šlepuju na onome što su studenti uradili. Zašto bi uopšte znojili guzice i nešto radili kada mogu da ispijaju jutarnje kafe oko podneva u centru grada?
  14. Ukoliko pobedi studentska lista sa opozicijom ili bez nje i bude ograničena samo na to da se bavi korupcijom i kriminalom i da organizuje poštene izbore, tek onda se treba pripremiti za pravu i još važniju bitku. SNS može da ostane bez glavne ekipe lopova, ali neće cela mafija da nestane tek tako. Oni koji su i pre dolaska kartela na vlast bili 'investitori' i bizMismeni će to i ostati ako su im papiri čisti, a papiri se lakše peglaju od fizičkih tragova nekog krivičnog dela. Takvi će i dalje moći da uz pomoć novca sagrade kockarnicu kod spomenika kulture ili da unište staru i lepu zgradu da bi na njeno mesto postavili soliterčinu u ulicu projektovanu za pet automobila dnevno. Druga opasnost su oni što rade za KGB i slični. Imajući u vidu kakav je prosečan IQ, da mnogi više vole da onanišu na HEDAMO KOCOVO, vaške iz brade crknutog Draže ili da se svete Muratu umesto da se bave pametnim stvarima kao što su letovanja ili zimovanja, ne bi me začudilo da neka lomparoidna stranka dobije vlast i da nacionalni ples postane Kaljinka.
  15. Ja ne znam šta je više nejasno oko tih nacoša na protestima. Postoje dve stavke: a) Svako ima pravo da bude protiv režima i da kao građanin učestvuje na protestima, uključujući i Lompara, lomparoide i slične. Ako on i slični smatraju da oni što su krivi za nadstrešnicu treba da odgovaraju, da policija ne sme da mlati i hapsi mirne studente i građane, da ološ koji gazi ljude treba da bude iza rešetaka, to je sve u redu i tu nema ničeg spornog. Neka slobodno i kažu da su protiv toga, pošto ni tu nema štete. b) S druge strane, otvoreno forsiranje Lompara i lomparoida i davanje prilike da teraju svoju sumanutu priču nije prihvatljivo, protivno je onome što su i sami studenti ranije proklamovali (nema ideologije, nema proklamovanja sopstvenih političkih stavova) i nanosi štetu. To sa Lomparom su u Kremlju veoma dobro smislili – dok povremeno upute poneku kritiku protestima, imaju svog čoveka koji lako može da dospe na listu. A tome doprinose i korisne budale kao onaj student sa šajkačom koji liči na onog sa naočarima iz Rokera s Moravu. FSB se dobro uvukao i u studentske plenume. Uprkos tome što su Brisel i Strazbur smislili neki sa mozgom u glavi, plenumi su bili protiv sastanaka sa Piculom i valjda Kajom Kalas, kojima je zbog toga serviran samo deo priče. Ovakvi likovi i ikonografija čak i ne moraju da uvek budu autentični izraz učesnika protesta jer je bilo priče da su se neki i namerno pojavljivali sa ruSSkim zastavama i još nekim glupostima, čisto da onima u EU stave do znanja da je teritorija već zapišana. Svidelo se to nekome ili ne, EU je jedina koja u ovom trenutku pruža podršku, ma kako mala ona bila, ali to je praktično jedina podrška koja postoji spolja. Uostalom, ako su protesti baš za sve, onda ne vidim problem da uz Lompara govori i neko kao što je Dinko Gruhonjić.
  16. Izvinjavam se, nisam ga primetio na vreme. Danas sam se odvalio od posla i osećam se kao da sam pao s Marsa. Neka moderacija slobodno briše.
  17. Da su sutra izbori, studenti bi „pokosili“ Vučića: Ko je najpoželjniji kandidat na studentskoj listi? Samo prenosim članak, mada bi bilo dobro da jeste tako.
  18. Kod opozicije postoji i jedna bitna stavka koju treba uzeti u obzir. Mnogi glasaju za opoziciju samo zato što su protiv kartela, ali ne i za (celu) opoziciju kao takvu, tj. da na opoziciju gledaju samo kao na sredstvo za ispunjenje cilja. Kada bi svaka opoziciona stranka išla samostalno, mnoge od njih ne bi prešle cenzus, a one koje ga i pređu ne bi imale baš mnogo poslanika. Ne znam koliki je broj birača koji glasaju zapušenog nosa i smatraju da je opozicija nesposobna, a za to imaju sasvim pristojne argumente. Verujem i da su mnogi rešili da budu apstinenti upravo zbog toga, da ima mnogo onih koji ih smatraju saradnicima režima, ili da su isti kao i režim. Studenti nemaju ovaj balast, a činjenica je i da su bili mnogo aktivniji poslednjih meseci i da su za to vreme uspeli da pridobiju više ljudi nego što je to učinila ijedna stranka u poslednjih 13 godina. Imajući u vidu da im se aktivnosti svode na neka glupa saopštenja i nekoliko fotografija u javnosti, kao i to da ih mrzi da se prošetaju i do Borče, studenti imaju ozbiljne šanse da ih oduvaju na izborima samo tako i da cela opozicija dobije veoma mali broj mesta, otprilike kao SPS.
  19. Ja se ne bih bavio generacijskim razlikama između studenata, njihovih roditelja i baba i deda, već onim što je zajedničko svim pomenutim generacijama i akterima političkog života, u koje spadaju društvo u celini, političke stranke, aktivisti i svi ostali građani koji su na neki način udruženi u cilju društvenog ili političkog delovanja. Ovde isključujem zastupnike ekstremnih stavova kojima je isključivi cilj da sprovedu svoje ideje preko tuđih leđa. Prva zajednička osobina jeste da im smetaju podivljala korupcija, koja je rezultirala masovnim ubistvom u Novom Sadu, kao i sve veća svest o tome koliko je korupcija na visokom nivou rasprostranjena. Druga zajednička osobina se ogleda u izvesnom stepenu volje da se neslaganje sa režimom iskaže. Namerno sam napisao da se radi o izvesnom stepenu volje jer varira od pojedinca do pojedinca. Neki učestvuju na svakom protestu kome mogu da prisustvuju, žrtvuju sami sebe izlažući se posledicama ili nasilju, dok neki pružaju prvenstveno verbalnu podršku, neki finansijsku, a neki će se pojaviti samo na izborima i glasati protiv režima. Treća osobina kojuću spomenuti je veoma štetna, a to je prepuštanje stihiji u kombinaciji sa nedostatkom većeg broja konkretnih i efikasnih akcija. Nijedan od aktera koji se bori protiv režima nema ozbiljnu organizacionu strukturu koja će dosledno sprovoditi konkretne i efikasne akcije, premda se ne može reći da nije bilo uspešnih akcija. Čoporativno odlučivanje kod studenata i zborova građana lako omogućuje da se istaknu oni najglasniji, a ne najpametniji. Na primer, ako se svi prihvate većinsku odluku da se blokira neka raskrsnica u Krnjači u osam uveče, tako će i biti, ali efekat takve akcije je ravan nuli jer ne donosi nikakvu konkretnu štetu režimu. Još bolji primer je ona profesorska verzija Ćacilenda u Nemanjinoj kod zgrade Vlade, u koju su službenici bez problema mogli da ulaze, a jedini efekat je izmena nekoliko linija gradskog prevoza. Prema izjavama učesnika, glavni cilj je bio podizanje svesti o onome što radi režim, ali jedino što su podigli jeste pritisak vozačima koji su tražili alternativne pravce. Ne kažem da su sva okupljanja uzaludna, kao recimo ovo sada u Užicu, ali poenta je u tome da su mnoge inicijative propale usled zatvorenosti prema novim idejama i besomučnog ponavljanja istrošenih akcija. Još jedan problem koji proističe iz pomenutog je i nedostatak predizbornih aktivnosti, pri čemu mislim na ozbiljnu i temeljnu pripremu. Ne znam kako idu pripreme studentske liste, ali izbori sigurno neće proći bez političkih stranaka. Iako verujem da mogu da počiste opozicione stranke, one ipak mogu da uzmu deo glasova, a neki sa liste ili iz opozicije lako mogu da prelete jer sastavljač liste nema nikakvu kontrolu nad poslanikom koji se odmetne. Mislim da ćemo za drugi deo morati da sačekamo jesen i da se svi akteri koji su protiv režima konsoliduju, ali i da porade na rešavanju problema koje sam naveo. U suprotnom, bićemo u još većem problemu.
  20. Ali zašto bi dovelo do poskupljenja ukoliko vozači iz Azije prihvataju da rade za male pare? Slažem se da su poskupele usluge majstora, ali za neke poslove već ima radne snage iz drugih zemalja koja prihvata lošije uslove od naših, možda i manje plate, a teže im je da odu u neku treću zemlju. Ja ne znam koliko zarađuju vlasnici trafika, ali možda je problem u konceptu trafike kao takve. Štampa se sve manje kupuje jer mnogi čitaju elektronska izdanja, uglavnom besplatna, a prosečne novine i časopisi su ionako jeftini da se na njima ne može mnogo zaraditi kroz marže. Cigaretama je svuda ista cena, a i na njima se malo zarađuje. Isto važi i za upaljače, žvake i sličan asortiman. Ostali su frižideri sa sladoledom i pićima, koji mogu da donesu neku crkavicu kad je toplo, a cela godina i nije baš takva. Lično sam čuo prodavačicu na trafici koja se žali nekom kupcu da i relativno male tiraže novina često ne uspevaju da prodaju zbog „onog interneta koji im otima posao”, kako je sama rekla. Mogu da razumem vlasnika trafike da mu je teško da zaradi za sebe i da nekome isplati iole pristojnu platu, ali tu se vraćamo na onu priču o zanatlijama. Mogli su oni da otvore i pogon za prodaju boze, što je neki lik uradio pre 15-20 godina, ali je morao da ga zatvori jer nije bilo dovoljno kupaca. Poznat mi je i slučaj časovničarske radnje koja je zatvorena jer se posao uglavnom sveo na prodaju baterija i narukvica jer prosečna osoba više nije vlasnik nekog Darwila ili Seika 5, već nosi sat sa kvarcnim mehanizmom ili pametni sat kod kojih se neka ozbiljna popravka ne isplati.
  21. Moram priznati da ne verujem da će ovo u nekoj ozbiljnoj meri doprineti povećanju broja uhleba jer ono što je državno se ionako privatizuje, a i tzv. državi bi bilo teško da ih naprima u većoj meri. Osim toga, mislim da su mlađe generacije mnogo spremnije da odu u inostranstvo i da im je privlačnije da rade neki normalan posao nego da za sitniš sede u nekoj memljivoj kancelariji koja smrdi na ustajalu kafu, duvan, neopranu odeću i neizluftirani prdež. S druge strane, možda bi i neki poslodavci mogli da razmisle o promenama u načinu rada ili delatnosti. U mnogim gradovima je bilo dosta krojača, obućara, časovničara, tašnera i poslastičara, ali se sada mogu nabrojati na prste jedne ruke. A dok su ove zanatlije bile aktivne, već se sa nostalgijom pričalo o nekadašnjim jorgandžijama, četkarima, bombondžijama, sodažijama ili bozadžijama. Nijedan od ovih zanata nije nestao jer je neko mrzeo zanatlije, već zato što su se promenile mnoge stvari i što ih tržište više nije htelo.
  22. Možda oni jesu popularni i ima ih i u vlasti, ali činjenica je da je spoljna politika EU jedinstvena, ali da ne mogu ni da se izbore sa mangupima u sopstvenim redovima. Orban se ne razlikuje mnogo od ovih naših, plus mnogo više podržava Putlera. To što mu kartel ne uvodi sankcije je nebitno jer EU neće propasti zbog nekoliko tona crvljivih jabuka koje se tamo izvoze, niti bi uvođenje sankcija imalo ikakav uticaj na rat u Ukrajini. Kod protesta je takođe problem i u tome što su neefikasni, a kojekakvi zborovi građana su neefikasni. Studenti su bar dali smernice građanima šta da se radi, ali izgleda da ih je preuzeo kartel: „Šta znače crni flor i crvena šaka, da li je rektor dolazio…“: Rektorat Beogradskog univerziteta zatrpan pitanjima koja ukazuju na zloupotrebu zakona Da podsetim, kada su dali ono čuveno zeleno svetlo, jedna od smernica je bila paraliza institucija time što bi ih neko zatrpao ovakvim stvarima, ali to se do sada nije desilo. Ovde ima više varijacija na temu, npr. da samo stotinak ljudi dođe na šalter da postavi neko glupo pitanje, ali to nikome ne dopire do mozga. Začudilo me je da je krajnji domet onih koji organizuju proteste samo glupava šetnja sa blokiranjem nebitnih raskrsnica ili umivena kopija Ćacilenda, kao onaj protest Pobunjenog univerziteta u junu, čiji je krajnji efekat izmena u nekoliko trasa javnog prevoza, dok Vlada, ispred koje su kampovali, to nije ni osetila. A da su protesti nešto nejasno i nepoznato stoji. Hajde što se ne zna neka konkretnija politička orjentacija, ali sve je počelo da se vrti u nekom začaranom krugu iz koga trenutno ne vidim izlaz.
  23. Napraviće žurku dva dana pred izbore, proglasiti moralnu pobedu, napisaće dva energična saopštenja i blokiraće raskrsnice u Donjem Mrčkovcu i Gornjem Džemeljkovcu. A glasovi će koštati čak dve crvene i litar kisele vode.
  24. Mislim da nije sve tako crno-belo. Tačno je da se može zaraditi, ali upravo oni iz Melovog primera su često i nosioci promena, baš kao što je bilo u nekim drugim zemljama u prošlosti. Oni koje spominje su direktno protiv kartela i na izborima će glasati protiv njih. Osim toga, kada su školama ukinuli plate, prvi je uskočio IT sektor, koji ima novca i želi promene. Prošle godine je samo u Grčku otišlo oko milion turista, a oni koji nemaju neće putovati ni u selo na odmor. Koliko mi se čini na osnovu ograničenog uzorka, oni koji čine srednju klasu i obrazovan svet najviše učestvuju na protestima i imaju želje da se nešto promeni. S druge strane, postoji i deo poslovnog sektora koji je malo duže u igri i pamti da je poslovanje bilo veoma slično i pre dolaska kartela na vlast, pri čemu ne vidi suštinsku razliku između vlasti i opozicije u smislu stvaranja fer poslovne klime. Ima i među njima onih koji čak i glasaju protiv režima, odgovaraju im članstvo u EU, saradnja sa ex-YU, boli ih uvo za Mladića, četnike, patkometriju sa susedima i tome slično, ali nemaju političku artikulaciju svojih stavova. Među njima ima i onih koji ni ne izlaze na izbore zbog ovoga što sam naveo u prethodnoj rečenici. Neće vlast toliko morati da se nosi sa time, koliko alavi poslodavci. Gledam da u običnim samoposlugama sve više zapošljavaju radnu snagu iz Azije, a obično slažu robu po rafovima ili je prenose iz magacina. Ovi naši se muče da se sporazumeju sa njima, ali i obrnuto, jer naši uglavnom ne znaju engleski, dok ovi drugi ne znaju srpski, a neki tek nabadaju i engleski. Ovi prvi nisu dužni da znaju ništa sem srpskog, a ovi dugi ga očigledno ne uče. Bilo mi je smešno kada sam gledao našeg radnika kako nekom iz Azije govori 'Keks hir, napolitanke der', neki kupac pokušava da pomogne u prevodu, a radnik iz Azije govori 'No Ingliš, no anderstend'. Ako alavi vlasnici supermarketa mogu da naplaćuju svoju šklj robu skuplje nego u Švajcarskoj, mogu valjda da izdvoje i koju stotinu evra više za zaposlene. Nema ni dovoljno vozača gradskog prevoza, pa se i za to angažuje strana radna snaga. Video sam ih i da rade na asfaltiranju i sličnim poslovima. Na majstora uglavnom moraš da čekaš jer su mnogi otišli u inostranstvu, a kažu da je u manjim mestima situacija sa majstorima još gora.
  25. Ali svako vodi računa prvenstveno o profitabilnosti projekta, plus maksimalno koristi ono što mu zakon ili njegova selektivna primena dozvoljavaju. Imaš one što su gradili višespratnice u starom delu grada jer su koristili i zakone i rupe u zakonu da bi prodali što više stanova i samim tim zaradili što više. U mnogim ulicama, koje su projektovane u doba taljiga ili kada je njima prolazilo dva automobila dnevno, sada je problem i kretanje biciklom. Te zgrade su gradili domaći buzdovani. Ovakvih projekata u domaćoj režiji ima na kilo, pa pretpostavljam da ne moram da dajem više primera. Naravno, slažem se da vlast mora da bude odgovorna i da država mora da funkcioniše i da bi lakše bilo govoriti o tome da ovo jeste država, a ne mafijaški posed.
×
×
  • Create New...