Jump to content

Smrtokapa

Član foruma
  • Posts

    6,196
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    26

Everything posted by Smrtokapa

  1. A okej, biće da si u pravu upravo za idealizovane slučajeve po pustim ostrvima. Sad, izvinjavam se zbog ovog teorijskog slučaja, ali recimo da se osoba A i osoba B nasuču na to pusto ostrvo, A se nađe na strani gde je palma sa kokosom, a B tamo gde ima samo neki bedni žbun sa par bobica, i kada B ode da od osobe A traži kokos, A kaže "daću ti kokos u zamenu za polni odnos, ne dam ti dovoljno kokosa da preživiš u zamenu za bobice, biraj slobodno hoćeš ili nećeš" (privid slobodnog izbora). Ovaj odnos je neminovno eksploatatorski, nema Osoba A može da iz nekog razloga u određenom trenutku da lifetime supply kokosa, čime se završava eksploatacija jer nema više motiva za odnos, ali sve dok odnos traje, on jeste eksploatatorski. E sad, osoba A može da traži od B da joj svakog dana gradi sojenicu, a zauzvrat dobija dovoljno kokosa da preživi, ovo je isto eksploatatorski i nešto što se može videti u "stvarnom svetu". Razlika je to što se prva eksploatacija odvija na nekom direktnijem telesnom nivou, gora je i traumatičnija, pa bismo stoga mogli reći da je neprihvatljiva na neki fundamentalniji način od druge, ajde npr. da to nazovemo "ovo prvo nije rad, a ovo drugo jeste", i ok na kraju krajeva ali to je opet semantika. P.S. Za razliku od paralelnog koloseka gde se nalazi fiktivna potpuno slobodna transakcija ovde je fiktivna potpuno neslobodna transakcija. Opet, što se tiče dela gde se kaže da prostitucija ne omogućava sticanje veštine, napredovanje itd. te se zato razlikuje od pravog rada, to čitam kao pitanje da li postoji potencijal da se obavljanjem te aktivnosti izvučeš iz eksploatatorskog odnosa u kome se nalaziš i da prestaneš da budeš eksploatisan. I to što je prostitucija u tom pogledu takva kakva jeste ne zavisi čini mi se toliko od nje same, već od ostalih socioekonomskih faktora u društvu (koji su sporopromenljivi pa se u razmatranju mogu uzeti i kao fiksni, ali se opet nalaze izvan prostitucije same po sebi).
  2. Okej, imamo situaciju gde je neko u određenom trenutku, kako bi olakšao prihvatanje prostitucije kao legalne/legitimne, skovao "politički korektan" izraz sex work, kako bi tu aktivnost oslobodio tereta negativne konotacije koju reč prostitucija nosi sa sobom. I ja sam ovu interpretaciju video prvenstveno kao pokušaj da se prostituciji vrati ta negativna semantička konotacija. Npr: Ovde se pretpostavlja da (aktualni) rad nužno nosi sa sobom neki dignitet, pa ako prihvatimo da je prostitucija sex work (btw slažem se da treba izbegavati ovaj eufemizam i da je prostituciji potrebna ta negativna konotacija), onda time automatski prihvatamo da se prostitucija može "urediti" tako da u sebi ne sadrži eksploataciju i nasilje. I onda ispada da stvar zavisi od toga kako ćemo definisati "rad", "uslugu" i slično. (Oko semantike: za "robovski rad" kažemo da je eto rad, pa sama ta reč ne podrazumeva da robovski rad može biti na bilo kakav način prihvatljiv, i to ne zbog uslova rada i toplog obroka već zbog same prirode odnosa.) Svodi se na pitanje da li "razmena" u prostituciji može imati prirodu neke transakcije gde obe strane ostaju slobodne, koja je oslobođena eksploatacije, gde transakcija donosi benefit obema stranama itd - pa može ali uglavnom u nekim idealizovanim teoretskim slučajevima po pustim ostrvima. Ovde vidim samo pokušaj da se prostituciji oduzme i ta teoretska mogućnost koja se u praksi odnosi na jako mali procenat slučajeva, pa mi je sad teško da ga doživljavam relevantnim (a i ne znam teoriju). Ove stvari stoje, samo je to opet pitanje semantike, kako ćemo definisati (pravi) rad. Pa je opet suština u: A kod ove poslednje stavke boldovani deo je problematičan i još ga je teže ugurati u priču, jer u industrijskoj pornografiji postoji karijerna progresija. E sad, ta progresija i nema neki srećan kraj najčešće, osoba ili pobegne iz te karijere, ili loše skonča, ili se od eksploatisane (kadako prihvatimo da ona postoji) pretvara u eksploatatora, ili postaje apologeta kao Stoja. Ali progresija postoji.
  3. Meni lično ovaj deo oko modela uopšte nije sporan, slažem se da je dobar. Samo ne kapiram "više nivoe" koje si pomenula.
  4. Okej, ali onda mi se čini da ovo ne ide u prilog tezi koju zastupate. Prostitucija se može legalizovati i negde je legalizovana, pod parolom benefita uvođenja u legalne tokove, itd. Teza, kako sam je ja razumeo, jeste da prostitucija ne treba da bude legalna, jer je nelegitimna. Za rad u rudniku niko ne tvrdi da je nelegitiman. Odnosno ovo: Gde leži ključ toga šta jeste (nekvalifikovan, štetan, ponižavajući) rad, a šta nije?
  5. Ovaj deo mi je nesporan, da su statisti dobili bi pare za učešće u tuđem performansu. Oni su se iscimali (platili prevoz i šta sve ne) da bi bili aktivni učesnici. Ovaj mi je deo već sporan. Da probamo da uporedimo prostituciju sa radom u rudniku, onim najbazičnijim gde osoba uzme pijuk i ide u jamu da kopa ručno, za novčanu naknadu, bez ikakve obuke. Kopač ne poseduje nikakvu posebnu veštinu, on samo ume da udara pijukom, koristi fizičku snagu (iznajmio je svoje telo), eventualno je bitno pod kojim uglom udari kamen. Pristao je da se spusti u jamu u zamenu za novac, jer mu trebaju pare, inače naravno da to nikada ne bi dobrovoljno uradio. Rad u rudniku je opasan i ostavlja posledice, kao i prostituisanje. Mi možemo zakonski podići bezbednosne mere koje se moraju ispuniti u rudniku, naložiti da rudari moraju nositi zaštitnu opremu itd, i doći do neke tačke gde kažemo da je sada rudarenje dovoljno bezbedno za rudare (nikada neće biti potpuno bezbedno). Eventualno bi razlika u odnosu na prostituciju bila da kod nje ne možemo dostići taj željeni nivo "bezbednosti" i minimizovanja posledica i da ona zbog toga neminovno ostaje u zoni gde je neprihvatljiva. Ali mislim da se taj kriterijum opet svodi na neko moralno načelo, što kaže Chaos, a ne da postoji neka tvrda logička granica između ove dve vrste prodavanja tela / usluge za novac, šta god da je.
  6. Više razjašnjavam sebi, pošto sam bio potpuno zaboravio na raniji arapski manevar, te sam u prvi drugi mah pomislio da su sada SBB preuzeli bivši vlasnici Yettel-a. Sve u redu, nastavite dalje.
  7. Koliko vidim, Etisalat je prošle godine kupio većinski paket PPF-ovih kompanija u Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Srbiji. Tu spada i Yettel. https://www.eand.com/en/news/24-oct-24-eand-ppf-telecom-group-announcement.html A ovi što sad kupuju SBB nisu original PPF (koji je ostao u Češkoj), već upravo ta nova kompanija Etisalat PPF, dakle Arapi. https://n1info.rs/biznis/united-grupa-postigla-dogovor-o-prodaji-sbb-kompanije-e-ppf-telecom-grupi-kao-i-net-tv-plus-biznisa-i-prava-na-prenos-sportskih-dogadjaja-za-zapadni-balkan-telekomu-srbija/ Što bi značilo da SBB i Yettel ("Telenor" kolokvijalno) ipak imaju zajedničkog vlasnika.
  8. Ulaganje u dobre stvari je bolje nego ulaganje u loše stvari, nije sporno. Ja lično nemam mnogo poverenja u ovog ulagača na osnovu dosadašnjeg rada, ali videćemo. Srećom ima i velikodušnijih od mene, na primer farmer koji je glasao za to da pare za njegovu farmu budu preusmerene u tehnološke inovacije. Altruistički.
  9. Jedva čekam. https://theonion.com/elon-musk-announces-successful-trial-of-neuralink-brain-1850861663/
  10. Imaju bolje komentatore.
  11. Možda je rešenje da svi plaćamo. Evo, gorepomenuti farmer se zapitao gde idu njegove pare od poreza, rešio je da ne želi da njegove pare idu nekom drugom i to će i dobiti, kao što će dobiti i da pare nekog drugog ne idu njemu. Svakako je to pošteno. Ali moglo je biti pošteno i na neki ljudskiji način.
  12. S obzirom na geografski raspored navijača dva kluba, pre bih stavio obrnuto.
  13. Ok, naći će se neki stream za taj sport. Ovih dana bismo svi da budemo studenti, možda je to u pitanju.
  14. Ah te demokrate, šta su tek govorili o crncima tamo neke 1850. godine.
  15. Ovo se uklopilo kao Vestbruk u Denveru.
  16. Više ne može ni dobar dan da kaže a da ne izgleda kao kreten.
  17. Ja ne znam za taj slučaj. Ali uvek je na više predmeta na nižim godinama u relativno redovnim intervalima bilo pojedinačnih rokova sa užasnom prolaznošću. Na primer iz osnova elektrotehnike je prolaznost standardno bila vrlo niska, taj predmet je važio za neku vrstu filtera za studente i tu su se baš dugo opirali Bolonji i trudili se da idu logikom ovo je bazičan predmet, na njemu se zasniva sve što dolazi kasnije i zato ovde ne sme biti prilagođavanja i popuštanja kakva god da je prolaznost (uz neizgovoreni deo ovo maltretiranje će vas očeličiti bićete nam zahvalni kasnije ). Back on topic, ovo ima sutra: https://www.instagram.com/share/p/BAQVFVKuBd https://www.instagram.com/share/reel/BAHa8ZHIsf Poziv na blokadu gradilišta na Starom savskom mostu, od 8h do 16h. Skoro smo baš tog vepra pominjali na ovoj temi, na toj funkciji je od 1989, više je bubašvaba nego naprednjak.
  18. 2005-07. Tih "anegdota" i "legendi" o njemu ima koliko oćeš, od famozne sijalice u fioci, preko Dekartovog sistema do izlaznih vrata pa do one priče gde Caja i asistenti biraju zadatke za ispit tako što idu kroz ruske zbirke i kad naiđu na nešto što ne umeju da reše onda to daju na ispitu da bi im neki student otkrio rešenje.
  19. Koristan je bio protiv Barselone gde je imao ulogu da plaši Pantera.
  20. Mislim, jasno mi je ali mi je uvek bilo smešno kada "pismeni, 2. deo" nazivaju "usmeni". Kada se na ETF-u prvi put desilo da nekoga uhvate sa bubicom na ispitu iz osnova elektrotehnike, ne da niko nije bio pušten nego je ponovo uveden usmeni deo ispita koji je bio izbačen x godina ranije, lik je ukanalio celu jednu generaciju. Verujem da se više nije pojavio na faksu osim da uzme ispisnicu.
  21. Treba, duvan čvarci su super stvar, ko neće ne mora ostaće više nama koji volimo.
  22. Jeste, Teo je krenuo zajedno sa besnim navijačima i Jovom Bakićem da juri Sferopulosa po ulicama, ali je brzo odustao zbog manjka kondicije.
  23. Mnogi Srbi isto tako vole svoje reke, zgodne su da se u njih gurne stari automobil, neupotrebljivi smederevac ili neko đubre koje će voda da odnese do onog naselja nizvodno (koje ionako mrzimo). Ovo za podršku javnosti, meni taj deo nije sporan. Bolje je kada je mera popularna nego kad nije, ceteris paribus što kažu. Ne smeta mi kad je mera populistička, nego kad je štetna.
  24. U meni se bore dva vuka. Jedan ne želi da Lejkersi bilo šta osvoje pa makar to značilo da će Dončić do kraja života tavoriti tamo i nikada neće doći u Zvezdu. Drugi je Kodi Miler Mekintajer.
×
×
  • Create New...