Jump to content

Berlin, gde tražiti stan za porodicu sa osnovcem


implant

Recommended Posts

@vilhelmina teško da ja mogu u airbnb ili hostel, zbog posla kojim se bavim. Treba mi soba u koju mogu da smestim opremu i da radim, a soba bi morala malo i da se adaptira. Ništa preterano, nikakvo rušenje ili gradnja, samo dodati još malo zvučne izolacije na već postojeće zidove. A ima i do ovoga što Selina kaže, moram da imam stan i osiguranje da bih se prijavio za dozvolu boravka.

 

@Selina @Eddard ne znam, zato i kažem da je možda navlakuša u pitanju mada bi mi bilo čudno da njihove agencije posluju po tom principu. Immoscout važi za pouzdan sajt, a od nečega mora da se počne pa da se onda proveri.

Edited by implant
Link to comment
Share on other sites

On 12/30/2023 at 8:04 AM, vilhelmina said:


Licno ne poznajem Berlin, ali znam da ima prilicno turbulentno trziste stanova za izdavanje. U svedskim medijima se cesto poredi sa stockholmskim, delom i zato sto iste velike firme caruju u oba grada, pa im je i nacin upravljanja tim stanovima slican. Da ne idem u previse detalja, ali mislim da ne treba da u startu ogranicavas potraznju na samo neke delove grada, vec da gledas sve. Tek kad nesto nadjes i ucini ti se privlacnim, mozes da se udubis u to gde se nalazi, kakve su komsije, skole itd., pa da eliminises ono sto ti ne odgovara.

 

Ovo ti kazem zato sto se situacija stalno menja i nesto sto je bilo na losem glasu moze odjednom da izadje na dobar, i obratno. To zavisi od mnogo faktora, a najvise od stepena renoviranja pojedinacnih stanova u starijim zgradama, nesto sto je tipicno za oba pomenuta grada. Renoviran stan moze da bude duplo skuplji od prvog komsije, znaci stan iste kvadrature, u istoj zgradi. To direktno znaci da se menja sastav stanara jer u renovirane stanove dolaze oni vece platezne moci, sa svim sto to donosi (uredno stepeniste, ispravni liftovi, nema buke i galame…). Kad bi nasao stariji, nerenoviran stan u zgradi gde je vecina renovirana, mislim da bi dobio bas ono sto ti treba - jeftin stan u dobrom mikrookruzenju. Ako ono sire nije bas dobro, decko moze da ide prevozom do skole. Nije mali, bice i veci kad dodjete, a ne bi bio ni jedini koji putuje do bolje skole, iako postoji skola u komsiluku.

Sve ovo ti pisem za slucaj da ti je kirija ogranicavajuci faktor, a cini mi se da jeste, pa te u nekom trenutku uhvati ocajanje. Ako ti se u startu posreci, sto ti ja od srca zelim, onda zaboravi ovo sto sam napisala, nebitno.

 

Na zalost, u vecini nemackih gradova, čak i nakon renoviranja zgrade ,stanova , a to je uglavnom stara gradnja ili socijalni stanovi,  nista se krucijalno ne menja... kraj ostaje na losem glasu, I nikakve kozmeticke promene stanova ne pomazu, cene najmnine su maltene iste za renovirani stan I onaj koji nije renoviran...

 

On 12/30/2023 at 9:05 AM, Klotzen said:

Kreuzberg je nekada bio poznat kao Mali Istanbul. No to se menja sa porastom kirija tako da danas nije više toliko dominanantan sa auslenderima 🙂 , pogotovo taj deo koji se tebi sviđa. Krenuli su da se sele u Neukoln koji je odma ispod no unazad 10 godina i tu je došlo do porasta kirija pa i tu sada dolazi da procesa de auslenderizacije. Meni lično se Kreuzberg nije svideo jer je dominirala turska, ideš ulicom i svi lokali su sa turskim imenima, trešti njihova muzika.... Neukoln je već dosta drugačiji, tu ima svih vrsta doseljenika, mada opet najviše Turaka, pa mu to ne oduzima nego dodaje na šarmu, no tu recimo većina lokala ima nemačka imena iako je nacionalna primesa takođe primetna. Recimo blizu jednog mog rođaka je neki grčki restoran koji ima nemačko ime ali je ceo restoran spolja u onoj njihovoj plavoj boji i na jedan lep način skreće pažnju na sebe. Odma pored njega je Turska pekara, prilično dobro se slažu. Što se tiče Turaka postoji ogromna razlika između onih koji su rođeni tamo i onih koji su nedavno došli iz Turske. Ovi što su rođeni tamo ako su svetlije puti mislićete da su nemci dok ovi iz Turske i dalje zamotavaju žene što meni lično izgleda očajno i to je ono što mi najviše smeta tamo. Većina Turaka dolazi iz kojekakvih selundrina tako da dok se taj pita u porodici žive isto kao i u Turskoj, generacije koje su odrasle tamo su skroz westernizovane, upoznao sam ih nekoliko i zaista većina su modernih shvatanja i ne zamotavaju žene. Nojkoln ima deo gde su novije zgrade i tu je standard viši ali mislim da se tamo može probrati jeftinih stanova ako ti malo problematičnije okruženje nije problem. Moja Tetka tamo živi i ona ne misli da se seli jer se njoj sviđa Nojkoln, ali se mlađa generacija odselila, oni su svi kupili kuće i otišli u delove grada gde dominiraju kuće.

 

To ti je inače i moj savet, posle godinu-dve sedi i dobro razmisli, ako ti se život tamo sviđa i ako se snađeš obavezno kupi sebi kuću ili stan, šta preferiraš. Jer ako kao moja tetka plaćaš kiriju 50 godina ti se verovatno platio taj stan jedno dva puta koliko vredi. Kad sam ih pitao što nisu kupili stan rekli su mi da su oni uvek mislili da će se vratiti u YU posle nekoliko godina. Nemoj i ti napraviti tu grešku.

 

EXYU ekipa se tamo slaže odlično, čak i 90-ih je to bilo na vrlo visokom nivou tako da računaj da ćeš ići i u Hrvatske i Bošnjačke lokale. Ja nisam bio od 2010. ali tada je bila jedna radnja vrlo interesantne koncepcije. Imala je ulaz sa dve ulice, Sa jedne strane je mesara, sa druge prodavnica slatkiša, začina i pića a u sredini je prodavnica sa DVD-ovima, knjigama i novinama 🙂 , u principu jedna radnja ali je razdvojena na tri dela i tu imaš proizvode sa ovih prostora čak dosta ljudi dolazi da se ispriča sa zemama 🙂 , kad su čuli da sam iz "Juge" kako oni kažu odma sam bio glavni sagovornik za sve tamo kada sam prvi put bio 90-ih. Kasnije sa internetom informacije brže idu tako da je taj običaj nestao jer realno nema šanse da ja ovima iz Sarajeva prenesem nešto što oni već nisu pročitali na portalima.

 

Meni lično se svideo Potsdam, on je dalje od centra grada, ne znam koliko ćeš biti vezan za centar, i izgleda mi odlično. Podseća na naše gradove u Vojvodini. Ono što je tamo fenomenalno je da su oko tog grada skoro svi dvorci Pruskih Kajzera. Grad je okružen jezerima, rekom ima fantastična mesta za šetnje, a obzirom da ima 200k stanovnika jasno ti je da ništa od toga nije daleko. Od Berlina je jedno sat vremena vožnje iako na karti ne izgleda tako, možda manje ako ideš u nekom terminu kada nema gužvi. Zbog tih dvoraca je centar turizma tako da zna da bude gužvi kada je sezona turista.

 

U samom gradu mi se svideo Špandau ali ovi moji kažu da ne znaju nikog ko tamo živi i da to baš  i nije poželjan deo grada 🙂 

 

U potpunosti se slazem,svakako je bolje placati ratu stambenog kredita, nego svakog meseca 30+ godina placati stanarinu ... problem predstavlja sto stambeni kredit moze da dobije samo pod uslovom da ima stalni boravak/nemacko drzavljanstvo. Uslov za dobijanje stalnog boravka/vize je minimu 60 platnih listi + polozen B1, mada su poslednjim izmenama zakona smanjili na 3 godine za odobe sa Plavom kartom ( osobe koje rade sa nostrifikanom fak. diplomom + IT )

 

On 12/30/2023 at 9:55 AM, Selina said:

Ja ti savetujem da uzmes neku garsonjeru) studio, sto jeftinije mozes, a onda gledaj sta ces i kako ces.

Za stan ce ti biti potrebno i 1500 evra, a verovatno si prevideo da kao frilenser moras da placas sam

zdravstveno olsiguranje koje kosta i 600 evra. Dobre su skole one gde ima malo ili nikako migrantske dece,

a to su katolicke ili evangilisticke gimnazije ( u Potsdamu ih ima dve) jer tamo ovi sto ne vole krst ne zalaze.

Ima ih u Berlinu jos vise sigurno, ali obicno nisu u krajevima grada gde ima mnogo migranata kao sto je recimo

Neuköln. Zato sam i napisala da tvoja zena mora na licu mesta da pocne da radi ( posla ima koliko zelis i to

bez mnogo znanja nemackog) jer ste onda svi osigurani preko njenog radnog mesta. Ne mozete ziveti samo sa

tvojim tu i tamo neizvesnim frilanserskim prihodima.

 

Deca migranata koja nisu hrišćanske veroispovesti ili imaju tamnu boju kože su manjevredna i treba ih, od prvog dana izbegavati i zabraniti detetu da se druzi i ide u školu sa istima??  Kako se ovo zove? Rasizam??

 

Na srecu,  školstva u Nemackoj ne funkcionise na nacin na koji ti zelis... 

 Postoje velike razlike čak i u gradovima u istim pokrajnima na koji nacin se vrsi upis u školu,  ali generalno nakon prijave deteta na adresu, odredice mu se najbliza skola u opstini prijave, nikako ona koju je Selina zamislila, to je za decu do 4 razreda. Kako je tvoje dete starije , moras da se raspitas na koji nacin se vrsi upis... savet, dete koje krene na  nastavu u 5-6 razerdu u gimaziju, imace mnogo problema u pracenju nastave, sve zbog neznanja nemackog jezika, jer jednostavno nemoguce je pratiti biologiju,  Geografiju, Nemacki, Mat itd bez znanja jezika i dete je u startu osudjeno na ponavljanje godine.

Mi smo slicnu gresku napravili sa juniorom... cerka/sin za upis u skolu radili su test iz Mat&engleskog, kako su odlično uradili test,  predloze da klinca upisemo u 4 razred ( redovno njegova generacija), iako sam ja bio za 5 razred u integracionom odeljenju... Matematika/engleski/sport odlicne ocene, dok je nemacki ostao ne ocenjen... jednostavno učiteljica nema vremena da se samo njemu posveti na casu, mora da obavlja nastavu po planu. Pri polasku u 5ti razred, zahtevao sam da predje u integraciono odeljenje ( sa sve ovima sto beze od krsta).

Cerka je odmah krenula u integraciono odeljenje,  Realschule, i mnogo brze napreduje  od juniora .

 

Ako postoji nekakva skola ( nebitno da li je gimnazija ili Realschule) sa tzv "integracionim" odeljenjem ( da da sa ovima sto nevole krst, sto su tamnije boje kože,  ili cak iz ukrajine ili rumnije itd ), bolja je opcija, jer je fokus na ucenju nemackog jezika ( + mat, engleski,  jos cca 2 predemta). Kada u dovoljnoj meri savlada nemacki jezik polako ga "prebacuju" da pohadja nastavu u "normalnom" odeljenju, predmet po predmet. Naravno, ako ima dobar uspeh, moze da nastavi sa pohadjanjem nastave u Realschule (9,10 razred) i potom predje u neku od gimnazija ili strukovnih gimnazija.

Pisacu ti kasnije u privatnoj poruci 😄

 

17 hours ago, implant said:

Da vas ne tagujem pojedinačno, zahvaljujem se svima na učešću u ovoj diskusiji.

 

Evo jednog stana u kraju (Lichtenberg) kojeg je spomenuo @Klotzen:

 

https://www.immobilienscout24.de/expose/101843766?referrer=RESULT_LIST_LISTING&searchId=1c68f852-5f78-3560-84e1-64c346465e08&searchType=district#/

 

Evo i drugog koji je baš lep, ne znam ništa o tom kraju grada:

 

https://www.immobilienscout24.de/expose/147848517?referrer=RESULT_LIST_LISTING&searchId=8ba51322-84c1-38ac-8f76-b0c0d9d8b067&searchType=radius#/

 

Naravno, sve oglase ovakvog tipa treba proveriti jer zna da se desi da budu u pitanju navlakuše tipa e, taj stan smo baš juče izdali ali imamo u ponudi nešto slično za malo više para. Ako su oglasi pravi i tačni, bio bih zadovoljan nečim ovakvim za porodicu.

 

Možda se ipak odlučim da prvo potražim stan samo za sebe a tek kasnije, kada vidim kako sve ide, krenem da tražim veći...razmišljam o toj varijanti. Ne vidim poentu da, pre nego što prođu prva tri meseca boravka i rada tamo, pucam pare koje će mi kasnije možda zatrebati - videću šta na to kaže advokat kada opet odem.

 

P.S. što se diskusije Krojzberg/Nojkeln tiče, dosta zavisi i od mikro-lokacije u okviru dela grada. Npr, deo Krojzberga bliži centru bi možda vredelo istražiti, ali treba isključiti Gorlitzer Park i bližu okolinu jer se tamo u malo sitnije sate dešavaju svakakve stvari, uglavnom loše. Spandau su mi neki ljudi preporučili, ali ne deo blizu poslednje stanice U-Banha. Uglavnom, čovek mora da bude tamo, ode, pogleda i proveri...i onda preda informacije supruzi da ona odluči 😉.

 

 

 

 

 

 

 

Mozda je neko napisao, ali da napomenem, pri izdavanju stana, stanodavci pozovu 4-5-6 osoba na razgovor, gledaju vrstu ugovora koji imas ( unbefristet/befristet), traze na uvid 3 platne liste (tako da ces teko naci 3soban stan odmah u startu, ), i moras pored prve stanarinu da "das" kauciju u iznosu od 3 ( retko dve) kalmiete, sto je u startu nekih minimum cca 4000 €.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

[mention=699]implant[/mention]

Immoscout je samo posrednik, platforma za oglašavanje, kao Halo Oglasi, samo za nekretnine.

Elem, možda i nije fake, ništa te ne košta da pozoveš, vidiš.

@Fat Zadd
Generalno si u pravu sve što kažeš, ali evo ja biram sad jaslice za ćerku, ajd sad to u tom godištu nije toliko bitno, ali već od vrtića pa preko škole, ja ne bih voleo da mi ćerka ide u grupu/razred gde su većinski (napominjem većinski) deca sa islamskim (uglavnom bliskoistočnim) poreklom i imam dobre razloge za to (a nisam jedini).

Recimo samo da ne mislim da je Friedrich Merz išta loše rekao u onom svom "kleine Pashas" nastupu, osim istine. A ja sam realno (još uvek) liberalan i slobodouman. Nema to veze sa islamofobijom i rasizmom, već sa dubokim kulturološkim razlikama. Ali je i generalno rasprava za neku drugu temu.

  • Like 1
  • Love 1
Link to comment
Share on other sites

20 minutes ago, Fat Zadd said:

)

 

 

Deca migranata koja nisu hrišćanske veroispovesti ili imaju tamnu boju kože su manjevredna i treba ih, od prvog dana izbegavati i zabraniti detetu da se druzi i ide u školu sa istima??  Kako se ovo zove? Rasizam??

 

Na srecu,  školstva u Nemackoj ne funkcionise na nacin na koji ti zelis... 

 

Danas ima hiljade i hiljade ukrajinske dece koja ne znaju na nemackom da kazu dobar dan , a idu u peti, sesti razred i

nazalost nemacko je skolstvo spalo na nivo skola trecih zemalja jer je jednostavno moguce ( inkluzija) da i psihicki obolelo

dete ide normalno u skolu sa detetom koje je eventualno genije.

Link to comment
Share on other sites

Da ne zalazimo previše u politiku na ovoj temi, nemam ništa protiv da nađemo školu u kojoj ima dece raznih religija i rasa, u nekom mirnom kraju, gde nema previše trzavica kao što to ponekad ume da bude slučaj sa Nojkelnom, na primer. Naprotiv, mislim da je to super i kao porodica smo negde usmereni na taj način razmišljanja, imamo rodbinu u dobrom delu ex-Yu. Ali, ono od čega (između ostalog) bežimo je i sve agresivnije okruženje ovde pa ne bih da me to sačeka i tamo, ko god da je nosilac te agresije. Iz tog razloga ne bih voleo da živimo ni u Marcanu ili Helersdorfu, gde ima dosta desničara, niti da mi dete ide u katoličke gimnazije koje je neko predložio na temi, čini mi se - ali ni da me neko popreko gleda i dobacuje u kraju kada prođem jer se iz aviona vidi da nisam Arapin. Moram da priznam da mi se još uvek nije desila neka neprijatnost tog tipa u Nojkelnu (mada je bilo par malo dužih pogleda u mom pravcu), ali sa detetom bih da svedem taj rizik na što manju meru.  Siguran sam, da u tolikom gradu, ima takvih mesta gde te ljudi jednostavno ostave na miru i gledaju svoja posla.

Edited by implant
  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

22 minutes ago, implant said:

Da ne zalazimo previše u politiku na ovoj temi, nemam ništa protiv da nađemo školu u kojoj ima dece raznih religija i rasa, u nekom mirnom kraju, gde nema previše trzavica kao što to ponekad ume da bude slučaj sa Nojkelnom, na primer. Naprotiv, mislim da je to super i kao porodica smo negde usmereni na taj način razmišljanja, imamo rodbinu u dobrom delu ex-Yu. Ali, ono od čega (između ostalog) bežimo je i sve agresivnije okruženje ovde pa ne bih da me to sačeka i tamo, ko god da je nosilac te agresije. Iz tog razloga ne bih voleo da živimo ni u Marcanu ili Helersdorfu, gde ima dosta desničara, niti da mi dete ide u katoličke gimnazije koje je neko predložio na temi, čini mi se - ali ni da me neko popreko gleda i dobacuje u kraju kada prođem jer se iz aviona vidi da nisam Arapin. Moram da priznam da mi se još uvek nije desila neka neprijatnost tog tipa u Nojkelnu (mada je bilo par malo dužih pogleda u mom pravcu), ali sa detetom bih da svedem taj rizik na što manju meru.  Siguran sam, da u tolikom gradu, ima takvih mesta gde te ljudi jednostavno ostave na miru i gledaju svoja posla.

U Nemackoj ima oko 270 katolickih bolnica i oko 200 evangelistickih, isto vazi i za vrtice, skole. Ne mislis valjda da tamo

deca uce klanjanje Papi ili nekom vladiki ili da u ovim bolnicama lekari moraju obavezno da budu katolici ili protestanti?

Ne, u tim gimnazijama je prednost ta sto su ucenici uglavnom nemacka deca kojima je maternji jezik nemacki sto po drugim

skolama nije slucaj.

 

Inace, nazalost, i u Nemackoj je svakodnevnica sve agresivnija, a to ponajmanje veze ima veze sa ovim desnicarima kojih se

ti bojis.

Link to comment
Share on other sites

55 minutes ago, Selina said:

U Nemackoj ima oko 270 katolickih bolnica i oko 200 evangelistickih, isto vazi i za vrtice, skole. Ne mislis valjda da tamo

deca uce klanjanje Papi ili nekom vladiki ili da u ovim bolnicama lekari moraju obavezno da budu katolici ili protestanti?

Ne, u tim gimnazijama je prednost ta sto su ucenici uglavnom nemacka deca kojima je maternji jezik nemacki sto po drugim

skolama nije slucaj.

 

Inace, nazalost, i u Nemackoj je svakodnevnica sve agresivnija, a to ponajmanje veze ima veze sa ovim desnicarima kojih se

ti bojis.

 

Molim te da ne širimo diskusiju u ovom pravcu. Jednostavno ne bih želeo da moje dete ide u školu koja je pod okvirom (bilo koje) crkve, a već sam napisao da nemam ništa protiv nijedne religije, naprotiv, u široj porodici imam pripadnike različitih religija i to smatram prednošću. Na kraju krajeva, ako posle raspitivanja o školama u Berlinu koje nam svakako predstoji procenimo da je bolje da dete ide u školu u kojoj su uglavnom nemačka deca, uvek postoje i taj Marcan, Helersdorf i još neki istočni delovi grada, zar ne? Tamo ima relativno malo (u odnosu na ostale krajeve Berlina) doseljenika, pa su i klinci u školama uglavnom Nemci. Lično bih više voleo da izbegnem taj scenario jer to nije pravi, moderni, multi-kulti Berlin koji ja preferiram (sve dok se te kulture uvažavaju i poštuju, naravno). Svakako, uradićemo ono za šta procenimo da je najbolje kada saznamo više o temi. Ja ti se u svakom slučaju zahvaljujem na informacijama koje ovde deliš, puno mi znači da čujem mišljenje nekoga ko već živi u Nemačkoj :thumbsup:.

 

A za agresiju se potpuno slažem, to je globalni trend...mada mi se čini da je ta nervoza i agresija nekako prisutnija u Srbiji nego u Nemačkoj. Možda grešim...

Edited by implant
Link to comment
Share on other sites

6 minutes ago, Selina said:

Ucite vredno nemacki, ti nemoj mnogo da slusas tog advokata, dodji sto pre, iznajmi prvo bilo sta

i videces, sve ce se kockice uklopiti.

Sve najbolje tvojoj porodici i tebi ❤️

 

Ti ako nešto novo saznaš napiši, nemoj da se stisneš zato što se ne slažemo oko nečega 😉.

Link to comment
Share on other sites

15 hours ago, implant said:

 

Molim te da ne širimo diskusiju u ovom pravcu. Jednostavno ne bih želeo da moje dete ide u školu koja je pod okvirom (bilo koje) crkve, a već sam napisao da nemam ništa protiv nijedne religije, naprotiv, u široj porodici imam pripadnike različitih religija i to smatram prednošću. Na kraju krajeva, ako posle raspitivanja o školama u Berlinu koje nam svakako predstoji procenimo da je bolje da dete ide u školu u kojoj su uglavnom nemačka deca, uvek postoje i taj Marcan, Helersdorf i još neki istočni delovi grada, zar ne? Tamo ima relativno malo (u odnosu na ostale krajeve Berlina) doseljenika, pa su i klinci u školama uglavnom Nemci. Lično bih više voleo da izbegnem taj scenario jer to nije pravi, moderni, multi-kulti Berlin koji ja preferiram (sve dok se te kulture uvažavaju i poštuju, naravno). Svakako, uradićemo ono za šta procenimo da je najbolje kada saznamo više o temi. Ja ti se u svakom slučaju zahvaljujem na informacijama koje ovde deliš, puno mi znači da čujem mišljenje nekoga ko već živi u Nemačkoj :thumbsup:.

 

A za agresiju se potpuno slažem, to je globalni trend...mada mi se čini da je ta nervoza i agresija nekako prisutnija u Srbiji nego u Nemačkoj. Možda grešim...


Stvarno ne treba siriti diskusiju na stranu segregacije bilo koje vrste, jer je tema neiscrpna i lako proguta sve ostalo. Zelim samo kratko da izrazim duboko postovanje za tvoj stav po pitanju izbora mesta stanovanja. Tek ces videti koliko je ispravan!

 

Moj sin je bio u istim godinama kao tvoj kad smo dosli u Svedsku. Prvo smo ziveli u sredini gde smo bili jedini imigranti i bilo mu je tesko. Ta deca nisu bila losa, ali prosto nisu znala sta se radi s nekim ko ne govori svedski, pa su ga izbegavali, ignorisali, ponekad i bukvalno okretali ledja i ”imali hitna posla” kad on naidje. Ni skola nije imala resursa za ucenje jezika i ostalo uklapanje, jer im do tada to nije trebalo.

 

Onda smo preselili u veci grad, u cisto imigrantski kraj, ne svojom voljom nego zato sto smo samo tamo mogli da nadjemo stan. On je tada imao 14 godina i jedino sto mogu da kazem jeste ne ponovilo se nikome. Tu je vec postojalo odeljenje u gimnaziji za novopridosle imigrante, sve pet, ali bolje da nije. Mamin decko je za dva meseca postao potpuno druga osoba. Bila sam sigurna da je poceo da koristi neke droge, ali se kasnije ispostavilo da je jedina droga na kojoj je bio bila testosteron. Udario ga pubertet i naravno, nakon dve godine izolacije, hteo je da se uklopi i bude deo grupe, da bude kao svi ostali. A oni su bili kakvi su bili, i belaj je bio neminovan. Srecom, sve je doslo na svoje nakon par meseci, uz mnogo razgovora u kojima sam morala da prokopam planine da bih do njega dosla, ali vredelo je.

 

Tako sam videla i dobro upoznala obe varijante, zivot medju domacima i zivot medju imigrantima. U mom slucaju obe su bile pomalo ekstremne, ali prezivelo se. Kad je bilo vreme za univerzitet, preselili smo u Stockholm. Opet imigrantsko naselje, iz istih razloga nemogucnosti nalazenja boljeg, ali tu su oba moja deteta (cerka je godinu dana starija) krenula svojim putem i vise nije bilo opasnosti. 
 

Pre par godina, kad su oni vec stekli sopstvene zivote, ja sama sam se nasla pred dilemom. Bez obaveze izdrzavanja dece i s vecim prihodima, nesto se ustedelo i pocela sam da razmisljam o kupovini sopstvenog stana na boljoj lokaciji. Tu je negde uletela i korona i promenila mi planove, na cemu sam danas zahvalna. Na kraju sam odlucila da zadrzim iznajmljeni stan u kojem zivim od 2011. Za ustedjene pare sam kupila mali studio u Spaniji, moje mesto pod mediteranskim suncem 🥰, i to ce biti to za ovaj zivot.

 

U ovoj zivotnoj fazi u kojoj sam sad, to mi super odgovara. Kraj jeste imigrantski i cak od policije oznacen kao ”no go” zona, ali meni je vazna niska kirija i vise nego solidan stan za te pare, kao i niske cene i odlicna ponuda hrane u lokalnoj prodavnici. U samoj zgradi je mirno i uredno, tako je i u vecini drugih, ali u centru naselja se otvoreno diluje droga, dogadjaju se tuce i ubistva, ima beskucnika, posledjih godina vidjam cak i burke, sto ranije nije bio slucaj…

 

Sve ima svoju cenu, a meni je okey da ovu platim, pa da mi ostane vise para za ono sto mi je sada vazno. Da imam decu bilo kog uzrasta, od Eddardovih jaslica, preko tvog pubertetlije do kraja gimnazije, sve pobrojane prednosti bi mi bile nebitne, i pobegla bih odavde glavom bez obzira. Ali opet ne u etnicki cistu svedsku sredinu, nego najradije u neku fino izbalansiranu mesovitu sredinu sastavljenu od jednih i drugih. Takvih sada ima dosta u Stockholmu, sigurna sam i u Berlinu, i ja ti zelim da tako nesto nadjes, kao i da se sto manje selis.

 

Edit: troll off

Edited by vilhelmina
  • Like 1
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

56 minutes ago, vilhelmina said:

 

 

 

 

 

Na kraju sam odlucila da zadrzim iznajmljeni stan u kojem zivim od 2011. Za ustedjene pare sam kupila mali studio u Spaniji, moje mesto pod mediteranskim suncem 🥰, i to ce biti to za ovaj zivot.

 

 

Sve ima svoju cenu, a meni je okey da ovu platim, pa da mi ostane vise para za ono sto mi je sada vazno. Da imam decu bilo kog uzrasta, od Eddardovih jaslica, preko tvog pubertetlije do kraja gimnazije, sve pobrojane prednosti bi mi bile nebitne, i pobegla bih odavde glavom bez obzira. Ali opet ne u etnicki cistu svedsku sredinu, nego najradije u neku fino izbalansiranu mesovitu sredinu sastavljenu od jednih i drugih. Takvih sada ima dosta u Stockholmu, sigurna sam i u Berlinu, i ja ti zelim da tako nesto nadjes, kao i da se sto manje selis.

 

Edit: troll off

2011 svet je bio savsreno u redu, ali od 2015 vise nije jer tek od pre dve-tri godine pocinje prica da se u vrticima Bozic ne naziva

Bozicem, da se ne kite jelke, da deca ne jedu svinjsko meso ( citaj kobasice) da bi se uzimala u obzir osecanja i religija muslimanske dece.

Ne postoje vise, narocito ne u Berlinu nekakve cisto nemacke "sredine", ne postoje ni vrtici, ni skole koje su aj da kazem etnicki ciste.

 

Uostalom ne razumem zasto bi neko odlazio u neku stranu zemlju, a pri tome zeli nekakve izbalansirano mesovito stanovnistvo.

Bilo je tog balansa, bilo je to sve i prijatno i veselo i zanimljivo, ali je tako bilo do te kobne 2015 godine, Uostalom i sama citas,

a i vidis svojim ocima sta i kako je u Stokholmu, Geteborgu i Malmeu, a tako je i u Berlinu, i nazalost ne samo u Berlinu.

 

 

Link to comment
Share on other sites

Posted (edited)
1 hour ago, vilhelmina said:


Stvarno ne treba siriti diskusiju na stranu segregacije bilo koje vrste, jer je tema neiscrpna i lako proguta sve ostalo. Zelim samo kratko da izrazim duboko postovanje za tvoj stav po pitanju izbora mesta stanovanja. Tek ces videti koliko je ispravan!

 

Moj sin je bio u istim godinama kao tvoj kad smo dosli u Svedsku. Prvo smo ziveli u sredini gde smo bili jedini imigranti i bilo mu je tesko. Ta deca nisu bila losa, ali prosto nisu znala sta se radi s nekim ko ne govori svedski, pa su ga izbegavali, ignorisali, ponekad i bukvalno okretali ledja i ”imali hitna posla” kad on naidje. Ni skola nije imala resursa za ucenje jezika i ostalo uklapanje, jer im do tada to nije trebalo.

 

Onda smo preselili u veci grad, u cisto imigrantski kraj, ne svojom voljom nego zato sto smo samo tamo mogli da nadjemo stan. On je tada imao 14 godina i jedino sto mogu da kazem jeste ne ponovilo se nikome. Tu je vec postojalo odeljenje u gimnaziji za novopridosle imigrante, sve pet, ali bolje da nije. Mamin decko je za dva meseca postao potpuno druga osoba. Bila sam sigurna da je poceo da koristi neke droge, ali se kasnije ispostavilo da je jedina droga na kojoj je bio bila testosteron. Udario ga pubertet i naravno, nakon dve godine izolacije, hteo je da se uklopi i bude deo grupe, da bude kao svi ostali. A oni su bili kakvi su bili, i belaj je bio neminovan. Srecom, sve je doslo na svoje nakon par meseci, uz mnogo razgovora u kojima sam morala da prokopam planine da bih do njega dosla, ali vredelo je.

 

Tako sam videla i dobro upoznala obe varijante, zivot medju domacima i zivot medju imigrantima. U mom slucaju obe su bile pomalo ekstremne, ali prezivelo se. Kad je bilo vreme za univerzitet, preselili smo u Stockholm. Opet imigrantsko naselje, iz istih razloga nemogucnosti nalazenja boljeg, ali tu su oba moja deteta (cerka je godinu dana starija) krenula svojim putem i vise nije bilo opasnosti. 
 

Pre par godina, kad su oni vec stekli sopstvene zivote, ja sama sam se nasla pred dilemom. Bez obaveze izdrzavanja dece i s vecim prihodima, nesto se ustedelo i pocela sam da razmisljam o kupovini sopstvenog stana na boljoj lokaciji. Tu je negde uletela i korona i promenila mi planove, na cemu sam danas zahvalna. Na kraju sam odlucila da zadrzim iznajmljeni stan u kojem zivim od 2011. Za ustedjene pare sam kupila mali studio u Spaniji, moje mesto pod mediteranskim suncem 🥰, i to ce biti to za ovaj zivot.

 

U ovoj zivotnoj fazi u kojoj sam sad, to mi super odgovara. Kraj jeste imigrantski i cak od policije oznacen kao ”no go” zona, ali meni je vazna niska kirija i vise nego solidan stan za te pare, kao i niske cene i odlicna ponuda hrane u lokalnoj prodavnici. U samoj zgradi je mirno i uredno, tako je i u vecini drugih, ali u centru naselja se otvoreno diluje droga, dogadjaju se tuce i ubistva, ima beskucnika, posledjih godina vidjam cak i burke, sto ranije nije bio slucaj…

 

Sve ima svoju cenu, a meni je okey da ovu platim, pa da mi ostane vise para za ono sto mi je sada vazno. Da imam decu bilo kog uzrasta, od Eddardovih jaslica, preko tvog pubertetlije do kraja gimnazije, sve pobrojane prednosti bi mi bile nebitne, i pobegla bih odavde glavom bez obzira. Ali opet ne u etnicki cistu svedsku sredinu, nego najradije u neku fino izbalansiranu mesovitu sredinu sastavljenu od jednih i drugih. Takvih sada ima dosta u Stockholmu, sigurna sam i u Berlinu, i ja ti zelim da tako nesto nadjes, kao i da se sto manje selis.

 

Edit: troll off

 

Fino izbalansirana sredina je pravi izraz, sročila si to bolje od mene. Nadam se da ćemo tako nešto i naći.

 

@Selina po mom mišljenju, dete će lakše proći uklapanje u novu sredinu u takvom kraju. Deca su deca, kada su u grupi sebi sličnih ili istih znaju da budu nezgodna, kao i njihovi roditelji, uostalom 🙂. Za čas te odbace jer ne znaš dovoljno dobro jezik, izgledaš drugačije, itd. Ako u odeljenju ima više dece koja tek uče jezik i trebaju da se uklope, veća je verovatnoća da će i odeljenje biti "mekše" po tom pitanju, jer im je to jednostavno nešto normalno. Mada, na kraju, sve zavisi od toga kako ti se zalomi, treba imati i malo sreće...

Edited by implant
Link to comment
Share on other sites

Just now, implant said:

@Selina po mom mišljenju, dete će lakše proći uklapanje u novu sredinu u takvom kraju. Deca su deca, kada su u grupi sebi sličnih ili istih znaju da budu nezgodna, kao i njihovi roditelji, uostalom 🙂.


Uklapanje u šta? U kraju/društvu u kojem dominiraju stanci/ljudi sa imigracionim poreklom, deca se nikad neće adekvatno uklopiti u nemačko društvo. Problem je što većina stranaca u Nemačkoj pravi neku vrstu geta, gde praktično geografski žive u Nemačkoj, kulturološki u Turskoj/Balkanu/Siriji/štagod… to se odslikava i na decu. 
 

Ono što bih ti ja savetovao je da što je brže moguće odlučiš put kojim ćete da idete - da li je odlazak za vas privremen ili nameravate da trajno emigrirate. Ako je ovo drugo u pitanju, onda je život u pretežno emigrantskom društvu/kraju pogrešan korak, deca vam se nikad zapravo neće integrisati. Nemačko društvo polako postaje, slično USA, melting pot, i to treba uzeti u obzir, ali je i dalje u korenu to nemačko društvo i biće uvek, pa tu treba naći odgovarajuću ravnotežu.

 

Evo recimo pominjao si Marzahn, udeo stanovnika sa migracionim poreklom je 22%. Po meni je to odlična ravnoteža. Friedeischein/Kreuzberg je 45%, Neukölln 49%, za mene je to već kritično. But that’s just me, ja sam u svojoj glavi već prelomio da će moja ćerka biti više Nemica nego Srpkinja (a u biti ni jedno ni drugo iliti i jedno i drugo), a njena deca će Srbiju poznavati iz priča i retkih poseta nekim rođacima (ne zato što ja to tako hoću, već je to neminovan put, ako ne želim da dete ostavim u kulturološkom i mentalnom procepu, kao Alisu u zemlji čuda).
 

Mislim, sve ja to nešto teoretišem, ali nemam pojma kako ću ishendlovati ceo taj double identity proces… videćemo.

  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

10 minutes ago, implant said:

 

Fino izbalansirana sredina je pravi izraz, sročila si to bolje od mene. Nadam se da ćemo tako nešto i naći.

 

@Selina po mom mišljenju, dete će lakše proći uklapanje u novu sredinu u takvom kraju. Deca su deca, kada su u grupi sebi sličnih ili istih znaju da budu nezgodna, kao i njihovi roditelji, uostalom 🙂. Za čas te odbace jer ne znaš dovoljno dobro jezik, izgledaš drugačije, itd. Ako u odeljenju ima više dece koja tek uče jezik i trebaju da se uklope, veća je verovatnoća da će i odeljenje biti "mekše" po tom pitanju, jer im je to jednostavno nešto normalno. Mada, na kraju, sve zavisi od toga kako ti se zalomi, treba imati i malo sreće...

Tesko se to zalomi, a sreca stanuje samo u nasim zeljama. Ma ne zelim bre da ti lomim bagrenje, idealna sredina nigde ne 

postoji.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

3 hours ago, Eddard said:

Mislim, sve ja to nešto teoretišem, ali nemam pojma kako ću ishendlovati ceo taj double identity proces… videćemo.

 

3 hours ago, Selina said:

idealna sredina nigde ne 

postoji.

 

Ukratko to bi bilo to, jedine dve stvari koje su potpuno sigurne. 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Mozda sam ja bio malo agresivniji ( izvinjavam se 🙂 ), i malo skrenuo temu u drugom smeru , ali :classic_biggrin:

 

On 12/31/2023 at 4:42 PM, Eddard said:

[mention=699]implant[/mention]

Immoscout je samo posrednik, platforma za oglašavanje, kao Halo Oglasi, samo za nekretnine.

Elem, možda i nije fake, ništa te ne košta da pozoveš, vidiš.

@Fat Zadd
Generalno si u pravu sve što kažeš, ali evo ja biram sad jaslice za ćerku, ajd sad to u tom godištu nije toliko bitno, ali već od vrtića pa preko škole, ja ne bih voleo da mi ćerka ide u grupu/razred gde su većinski (napominjem većinski) deca sa islamskim (uglavnom bliskoistočnim) poreklom i imam dobre razloge za to (a nisam jedini).

Recimo samo da ne mislim da je Friedrich Merz išta loše rekao u onom svom "kleine Pashas" nastupu, osim istine. A ja sam realno (još uvek) liberalan i slobodouman. Nema to veze sa islamofobijom i rasizmom, već sa dubokim kulturološkim razlikama. Ali je i generalno rasprava za neku drugu temu.
 

 

Ako ne zalazimo previše u politiku, mislim da je pored pronalaska stana, za nekog ko se prvi put seli i zapocinje zivot u Nemackoj itekako vazna tema. Ti, ja, Selina , Implant ( jbg ne znam Vam imena 😄 ) smo "odrasle",  intelektualno, kulturološki itd formirane osobe, i svoje krug prijatelja uglavnom biramo sami ... Sa decom je to malo komplikovanije.

I klinac ce u skoli izabrati par drugova koji imaju ista/slicna interesovanja ( sport muzika nebitno ) ili sa istog govornog područja. 

  Ali ce se takodje sresti ( da li u skoli, treningu, neki drugi hobi/slobodne aktivnosti ) i sa ovim o cemu si pisao, I za njega ce to biti (veliki)sok, dodatni problem predstavlja neznanje nemackog jezika. Ne reaguju sva deca isto, neko se uklopi brže,  nekom je potrebno i po 2-3 godine, zbog toga smatram da je ova tema bitna, da  se koliko toliko priblizi i objasni sa kakvim se "probleme"/preprekema može suočiti. 

 

On 12/31/2023 at 4:45 PM, Selina said:

Danas ima hiljade i hiljade ukrajinske dece koja ne znaju na nemackom da kazu dobar dan , a idu u peti, sesti razred i

nazalost nemacko je skolstvo spalo na nivo skola trecih zemalja jer je jednostavno moguce ( inkluzija) da i psihicki obolelo

dete ide normalno u skolu sa detetom koje je eventualno genije.

 

Uz pretpostavku (mada I znam iz prica rodbine/prijatelja) da nisu svi gradovi, cak i susedni u istim bundesepublikama,isti, ovo nije slucaj u "mom" gradu i okrugu ( Landkreises)... I ovde ima mnogo dece iz Ukrajine, mislim da ih kod ćerke u odeljenju ima 10ak( I polako pocinje da se javlja nezadovoljstvoI mala netrpeljivost prema Ukrajincima mogu na nekoj drugoj temi da objasnim i zbog cega 🙂 )...deca koja nisu sposobna da prate nastavu na nemackom jeziku se prvo prebace u integraciono odeljenje,  imaju određeni rok (6 meseci do godinu dana) da pokazu napredak u znanju nemackog jezika, I potom postepeno pocinju da prelaze u regularno odeljenje, predmet po predmet ( kod ćerke je prvo bila Mat, potom Engl)... u slucaju da ne pokažu napredak ( mnogo je takve dece, jednostavno ne zele da uče, ne zanima ih ), ili izostaju sa nastave/prave probleme u skoli, takva deca se "prebacuju" u Werkrealschule...  Bez znanja jezika, ne postoji teoretska sansa da pohadjaju Gimnaziju/strukovnu Gimnaziju.  

I po meni, na prvom mestu zbog klinca I škole koje ce da pohadja, mora dobro da se raspita na koji nacin funkcioniše školstvo u Berlinu/Postdamu, I tek onda krene u pronalazenje stana za porodicu.

  • Like 1
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

  • 2 weeks later...

Tek sad vidim temu, posto slabo pratim forum u poslednje vreme.

Tema je ozbiljna, opsirna a iskreno pomalo i deprimirajuca.

Ono sto je vazno da znas je da je prvi stan najteze naci i da ces se u njemu u proseku zadrzati 2-3 godine, 99% ne duze od toga. A to sve iz razloga sto je ogromna potraznja i ljudi nisu u mogucnosti da biraju, pogovoto ne ako su u vremenskoj stisci.

Tako da imaj to na umu i prijavi se bukvalno za svaki stan koji ti je u plateznoj moci. Ovo kazem jer na razgledanje stana dodje po 50-100 (a nekad i vise ljudi) i na kraju se 20-30 ljudi prijavi za jedan isti stan. Pa ti sam proceni koje su ti sanse ako se za isti stan prijavi 1 Milojica i 10 Franzova i Helgi.

Manji krajevi po zapadnom delu grada uglavnom jesu simpa ali su uglavnom i skuplji. Bilo kakav stan u okviru ringa za ispod 1000 evra je skoro pa SF, osim ako si dugo u gradu pa nadjes nekog sa starim ugovorom.

Stoga bi moj savet bio da pogledas i krajeve koji su relativno blizu a opet pristojni za zivot (uz uslov da postoji u-bahn ili s-bahn u pesackoj udaljenosti) npr. Tempelhof (i stari i novi), Britz, Alt Treptow, Friedrischsfelde, Litchenberg i sl.

 

I jos jednom: prijavi se odmah za svaki stan koji ti se iole dopadne. I probaj da prosiris mrezu ljudi sa kojima kontaktiras, jer se preko preporuke kasnije lakse nadje stan za pristojnu cenu. Javi se na PM ako te jos nesto interesuje. Pozz

 

Edited by Marvin
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

  • 1 month later...
  • 4 weeks later...
  • 4 weeks later...

Ja sam proveo neko vreme u Prenzlauerbergu i tada nije bio skup neke 2014. Onda su počeli sa masovnom obnovom fasada i otvaranjem interestantih restorana i barova tako da su svi hipsteri prešli tu. Jeste malo skuplji ali zbog neke komocije života bih ti ga preporučio ako možeš da odrešeš kesu, lepo je živeti u njemu. 

  • Like 1
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...