demag

Jedino je napravljena vojna bolnica Dubrava Sve ostalo je iz doba kada je u ZG prometovao tramvaj na konje. A stanovništvo raslo 4X Poslano sa mog VOG-L29 koristeći Tapatalk

Naravno da Slovačka raste duplo brže, na totalni drugačiji način od HR su odgovorili na krizu 2008god. Mi smo jedina zemlja "nove EU", koja je na krizu odgovorila dizanjem poreza, maltretiranjem malih privatnika i obrtnika, dizanjem cijena svih režija (struja,voda,plin,gorivo,), dizanjem trošarina, dizanjem nameta, itd Slovaci su se riješili socijalističkih politika a u HR još uvijek jašu na krilima "pravednije raspodjele" sredstava. Ali vratimo se na kavu, pijem esspreso. Prvi puta ako neću biti zadovoljan sa uslugom, neće više dobiti niti kune od mene. Pa može on zapošljavati i Marsovce za konobare. Napokon da ljudi moraju pripaziti na radnika EU je zakon p.s. da se nadovežem na brojeve. Prije ulaska u EU, redovito je bilo 100.000 radnika koji su radili a nisu primali plaću. Nije donesen niti jedan zakon, da se spriječi takvo ponašanje poslodavaca. Ajde sada pronađi poslodavce koji se tako ponašaju prema radnicima EU je zakon, opet

Niti privatno vlasništvo, niti privatni kapital, još uvijek nisu na ovim prostorima došli na "centralnu ulogu" gospodarstva. Centralnu ulogu ima država i birokrati koji se brinu o "rapodjeli sredstava", još uvijek. Polagano stvari ispadaju drugačije. Istina, ljudi odlaze raditi u razne zemlje Ali ja vidim kako poslodavci imaju drugačiji pristup prema radniku. Ne samo plaće, nego i neke druge stvari.

A tko kaže da studenti ne rade, jednako kao i penzioneri I da imaju puno bolje plaće, nego prije 5god Ljudi odlaze zaraditi novce, nije to ništa novo u HR. Pa ja imam preko 50% familije u inozemstvu To što su mediji tada pisali o radnicima na "privremnom radu" a danas o bježanju, to ne bi trebalo zbunjivati ljude.

Da iz državnih fimi i državnih službi je nastao masovni egzodus. Ima ih preko 50% viška Baš ti ljudi su glavna prepreka investicijama.

Baš naprotiv. Otvaraju se mnoge mogućnosti za zaradu i investicije. To nema veze sa HR modelom tranzicije, koji je bio loš, nego sa ulaskom HR u EU. Mladi studenti koji konobare na Jadranu, zaradu od toga će investirati u svoje školovanje, zar ne? To je isto investicija, samo je vi ne vidite...nije političar prerezao vrpcu A ovo za konobare je baš najbolji primjer, kako funkcionira tržište. Restoran gdje rade mladi studenti iz Srbije, napravila je osoba koja je zaradila novce u Njemačkoj i to na identični način kao mladi studenti. Znači, on je investirao svoju zaradu iz Njemačke u HR. I ne vidim ništa loše u tome a piše se o tome kao o nekoj katastrofi

Ne vidim ništa loše što ljudi žele raditi. Bilo u HR, Irskoj, Njemačkoj itd Što bi trebali? Žicati roditelje pare i onda Kopati nos u državnoj firmi i čekati red za stan? HR poslodavci sada moraju dobro paziti na radnike, još je ostao uteg neradnika u državnim i javnim službama, državnim tvrtkama, agncijama itd. A i to će se brzo riješiti

Bio na moru, konobare studenti i studentice iz Niša. 700€/mj Dva obroka Spavanje Prijevoz To je njihova plaća...realno preko 1000€ Stagnacija*? Vidim mlade ljude kako se trude i vrijedno rade. Vidim da će odnjeti doma dosta novaca, da se školuju, prehrane, plate režije itd. Napredak a ne stagnacija A ne ležati i kukati

npr. SFRJ nije napravila niti jednu civilnu bolnicu u Zagrebu SVE su iz doba AU monarhije. Zagorska palanka vs socijalistička retardacija Nema ZG bez YU, svašta

Baš velika šteta što Jugoturbina i Končar nisu imali plovne puteve do svojih pogona u Zagrebu i Karlovcu. (Sava-Kupa) To prevoziti cestom je izuzetno komplicirano i skupo. A odlične tvornice, šteta.

Veličinu tvrtke ne čini broj zaposlenih ljudi, nego ostvarivanje dodatnih vrijednosti. Nije bitno koliko je tvrtka mala ili velika, nego njihovo znanje i profit. Nisam sigurna da mi ispravno percipiramo industrijalizaciju Možeš ti ugurati veliki broj ljudi u neku tvrtku ali to ne znači da je ta tvrtka "velika" Opet ću navesti primjer Borova kao JAKE i VELIKE INDUSTRIJE. po radniku je Bata proizvodio 4.030 pari obuće godišnje, a Borovo je proizvodilo 803 para po radniku godišnje Borovo je i dalje ostalo malo kao prije WW2, samo si povečao broj ljudi koji "kopaju nos" i vise po bolovanjima na račun kompletne države. Zato SFRJ nije mogla u industriji ostvariti dodatnu vrijednost i zato je u SFRJ konstantno padao broj radno aktivnog stanovništva povećavao se broj invalida, broj nezaposlenih i deviznih doznaka dijaspore Marković je to prvi shvatio i pokušao vratiti sistem na prvatno vlasništvo i kapitalizam...debelo kasno Da je 70ih krenuo, danas bi živili u YU. Bolje 100 malih uspiješnih tvrtki, nego jedan ogroman gubitaš

Za Željavu kažu da je ulupano cca.10 milijardi US dolara. Znači govorimo o 60ima 20st i spada u 3 najmodernija vojna aerodroma toga doba. Znači nije ga imala Australija, Kanada, Njemačka, Engleska, Francuska, nego "jaka" SFRJ. A da se i ne spominju ostali podzemni projekti za JNA i nema ništa sporno, uložite 100 milijardi dolara u obranu protiv SSSR-a ili SAD-a. Sporna je tvrdnja da se nije moglo napraviti autoceste i moderne željeznice i sa time samu SFRJ svrstati među modernije države a proizvodnji dodati jaku dodanu vrijednost. (barem nešto) Tu školu imamo danas u 21st i ne samo među običnim ljudima, nego među raznim stručnjacima koji sebe nazivaju ekonomistima.

Slažem se, treba uzeti u obzir ekonomsku i prometnu zaostalost ovih prostora nakon WW2 Jednako tako treba uzeti u obzir i bacanje novaca na retardirane projekte u SFRJ Tako SFRJ nije izgradila niti jednu autocestu u punoj dužini ali je zato pametno uložila u sulude projekte: Aerodrom u brdima pored Bihaća, koji je koštao kao dvije moderne autoceste od Triglava do Vardara Tvornica u Obrovcu, koja je približno koštala kao moderna autocesta Zagreb - Split Ili izgradnja tvornice automobila, koje si morao popravljati kada si ih kupio nove. (nije ti niti trebala cesta, nego alat i mehaničar u automobilu) Ili 52km tunela ispod otoka Visa (toliko nije bilo tunela na kompletnoj prometnoj infrastrukturi SRH) To su stvari koje su spriječavale SFRJ u izgradnji "modernih prometnica" i koje su rušile konkuretnost proizvodnje i usluga u SFRJ Ovo je manipulacija. 19st nije stoljeće ceste, nego željeznice J.J.Strosmayer nije niti trebao putovati cestom do Osijeka, nego vlakom. Isti taj J.J.Strosmayer se nije zalago za izgradnju ceste da bi mogao ugodno putovati kočijom do Osijeka, nego je podržavao HR obrtnike i poduzetnike u ideji izgradnje željezničkog pravca prema Zagrebu i Rijeci sa krakovima Osijek - Đakovo - Vrpolje Biskup iz 19st je razumio što znači željeznica za gospodarstvo i proizvodnju, gdje je danas problem? Tako je J.J.S. mogao vlakom od Osijeka do Budimpešte, Beča, Zagreba, Rijeke...nije doživio željeznicu u Đakovu, dovršena je 1910god. Kakvo je stanje bilo u pojedinim selima, to nije niti bitno kada pišemo o proizvodnji. (SFRJ je poboljšala dosta stvari u životu ljudi ali ne proizvodnju) Tito kada je umro, nije putovao od Ljubljane do Beograda cestom, nego vlakom. Istom onom prugom, koja je izgrađena za vrijeme J.J.Strosmayera u 19st Imao je vrašku sreću što su ljudi u 19st imali modernističke naočale, inače bi se usmrdio dok bi došao do Beograda. Kičma proizvodnje u HR je stvorena prije WW2 i stvorili su je pojedinci sa modernističkim naočalama i privatnim kapitalom a ne Tito i Beograd. Isto treba znati da nije proizvodnja SFRJ nosila devize, nego turizam i iseljenici. Toliko o autocesti ZG-ST i samoj proizvodnji. Belišće, Belišće (1884.); Koestlin, Bjelovar (1905.); Čakovečki mlinovi, Čakovec (1893.); Čateks, Čakovec (1874.); Međimurska trikotaža, Čakovec (1923.); MTČ, Čakovec (1923.); Vajda, Čakovec (1911.); Belje, Darda (1911.); Dalit, Daruvar (1905.); Daruvarska pivovara, Daruvar (1893.); Pamučna industrija, Duga Resa (1884.); Dalmacija, Dugi Rat (1908.);Đakovština, Đakovo (1921.); DIK, Đurđenovac (1895.); Karlovačka pivovara, Karlovac (1854.); KIO, Karlovac (1903.); Lola Ribar (osnovana pod imenom Tulić Mlin), Karlovac (1932.); Cemex, Kaštela (1904.); TOP, Kerestinec (1922.); Podravka, Koprivnica (1934.); Brodogradilište Kraljevica (1729.); Mlinar, Križevci (1903.); Cetina, Omiš (1930.); Drava tvornica žigica, Osijek (1856.); Kandit, Osijek (1920.); Karolina, Osijek (1909.); Osječka pivovara, Osijek (1856.); Saponia, Osijek (1894.); Tvornica šećera, Osijek (1905.); Gavrilović, Petrinja (1690.); IGM Ciglana, Petrinja (1920.); Sardina, Postire (1907.); Zvečevo, Požega (1921.); Brionka, Pula (1942.); Brodogradilište Uljanik, Pula (1856.); Istra cement, Pula (1925.); Brodogradilište 3. Maj (osnovano pod imenom Kvarnersko brodogradilište), Rijeka (1892.); Torpedo, Rijeka (1853.); Tvornica papira, Rijeka (1821.); Viktor Lenac, Rijeka (1896.); Mirna, Rovinj (1877.); Tvornica duhana Rovinj, Rovinj (1872.); Div tvornica vijaka, Samobor (1884.); Segestica, Sisak (1918.); Željezara Sisak, Sisak (1938.); Ciglana IGM, Sladojevci (1900.); Đuro Đaković (osnovana pod imenom Prva jugoslavenska tvornica vagona, stojeva i mostova), Slavonski Brod (1921.); Brodosplit, Split (1931.); TAL, Šibenik (1937.); TEF, Šibenik (1897.); Brodotrogir, Trogir (1922.); Metalska industrija, Varaždin (1939.); Mundus, Varaždin (1892.); Varteks, Varaždin (1918.); Jadranka, Vela Luka (1892.); Zdenka, Veliki Zdenci (1897.); Dilj, Vinkovci (1922.); OPECO, Virovitica (1896.); TVIN, Virovitica (1913.); Pik, Vrbovec (1938.); Borovo, Vukovar (1931.); Maraska, Zadar (1768.); Badel, Zagreb (1862.); Cedevita, Zagreb (1929.); Chromos, Zagreb (1920.); Croatia osiguranje, Zagreb (1884.); DTR, Zagreb (1914.); Dukat, Zagreb (1912.); Elka, Zagreb (1927.); Franck, Zagreb (1892.); Gradske pekare Klara, Zagreb (1909.); Gredelj, Zagreb (1894.); INA, Zagreb (1882.) *; Jadran, Zagreb (1930.); Jamnica, Zagreb (1828.); Katran, Zagreb (1890.); Končar, Zagreb (1921.); Kraš (osnovan pod nazivom Union), Zagreb (1911.); Lipa Mill, Zagreb (1907.); Medika, Zagreb (1922.); Pastor, Zagreb (1930.); Pliva, Zagreb (1921.); Prvomajska, Zagreb (1936.); TEŽ, Zagreb (1929.); TOZ-Penkala, Zagreb (1937.); Tvornica duhana, Zagreb (1817.); Zagrebačka banka, Zagreb (1914.); Zagrebačka pivovara, Zagreb (1892.); Karbon, Zaprešić (1932.)

Poziv na nasilje je kažnjivo zakonom i on ne spada u slobodu izražavanja. Kako u Norveškoj, tako i u ostatku normalnog svijeta. Ovdje se piše o postavljanju granica na slobodno izražavanje a ja još jednom pitam, kako će to spriječiti nasilje? Nisam još dobio odgovor na to pitanje, pa čekam sa pitanjem koje se logički nametne: tko će kontrolirati da se granice slobodnog izražavanja ne pomaknu u pogrešnom pravcu? Poslano sa mog VOG-L29 koristeći Tapatalk

I kada društvo postavi jasne granice slobode izražavanja Što onda? Neće biti nasilja? Zanimljiva logika, iskreno pitam na čemu je temeljiš?

Da, čuo sam da je taj FIAT iz Kragujevca, čista prevara i muljaža. Jednako kao i ti naši brodovi. Gubitaši od pamtivjeka, tako možeš proizvoditi sve. Nije nit bitno po kojoj si cijeni to proizveo i nije bitno po kojoj cijeni si to prodao. #glavno je da se radi# To nije proizvodnja, to je socijala. Tema bi trebala biti; zbrinjavanje naraoda u proizvodnim i ostalim firmama za vrijeme SFRJ.

Točno Neki će i dalje biti "svoji" Ali je bitno da većina sasluša svog doktora i da ima povjerenje u stručnjaka. Kao što je bitno da doktor ostvari kontakt sa osobom. Za razliku od raznih šarlatana sa interneta, doktori su u direktnom kontaktu sa ljudima i od tuda bi trebalo krenuti.

Što oni mogu uvaliti? Pa ti nisu napravili brod u plusu 100god Što nama znači što oni rade super brodove, kada je svaki cca.20% čisti gubitak? Bolje da ih plaćamo da leže doma i ne rade ništa. Da smo to radili i ekonomija SFRJ i ekonomija današnje HR, bili bi u puno boljem položaju.

Bolje obrazovati i educirati ljude Bolji alat od bilo kakvog nametanja Nema goreg od državne upotrebe sile, to ne vodi prema dobru i to bi bolje od Amera, trebali znati balkanci

Njemačka je prvi puta uvela minimalac 2015god Danas su objavili da ima gospodarstvo klizi u recesiju. Jako zanimljivo. Jedan socijaldemokrat iz zapadne Njemačke liberlizira tržište Dođe baba iz istočne Njemačke, preuzme zasluge i jednim potezom gurne gospodarstvo prema recesiji.

Iz moje familije su odlazili u USA u doba jedrenjaka. Nije ih čekala niti minimalna plaća, nije niti socijalna pomoć. Da je to postojalo u USa u to vrijeme, tko bi zaposlio ljude bez znanja jezika i bes nekih određenih vještina? Što više regulacija i što više države imaš, to će se ljudi teže zapošljavati i teže integrirati u društvo. I što je najgore od svega, ljudi će biti onemogućeni da stvaraju nove vrijednosti. destimulirani.

Većina ljudi dolazi u USA zaraditi. Zato što je to tamo najednostavnije. I istina, različiti su putevi i različita su vremenska razdoblja. Od jedrenjaka i parobroda do modernih zrakoplova Ne može u EU napušeni šmokljan stvoriti Microsoft. EU može samo pisati kazne i smišljati nove poreze za takve tvrtke. Ne mogu Putinovi poslušnici napraviti INTEL procesore 8generacije, jedino mogu sipati lož ulje u jedini nosač aviona Ne može kineski vojnik partije smisliti UBER, može ga jedino iskopirati i predstaviti kao svoje. Što više regulacija i zabrana stavljate u USA To će biti teže stvoriti profit i bit će teže poslovati (stvarati nove vrijednosti, nove firme) Ta jednostavnost stvaranja novih dodanih vrijednosti u gospodarstvu, to je sama srž USA

Profit je ono što već više od 100god diže USA. Zato u USA ima ljudi iz svakog kutka ove planete. Kod nas je "profit" neka omražena i zabranjena pojava, kao učinio si nešto jako loše, profitirao si. Strašno

Naravno da tvrdim da su autoceste dobre, odlične čak. Živimo u 21st A sada neka mi netko slobodno objasni, na koju foru ti možeš graditi konkuretnost gospodarstva na prometnim pravcima 19st??? Ajde baš me zanima ta računica, volim učiti i saznavati nove stvari. Ne samo da se prometna infrastruktura gradi prema dnevnom prometu danas, nego se gradi i prema očekivanom prometu za narednih 10-20-50god. Kada su Njemci 1921god otvorili prvu autocestu, koliko je bilo automobila na toj autocesti a koliko ih je bilo nakon 30-40-50god i danas? Gradi se i prema nekim sigurnosnim faktorima, oslobađaš gradove i sela prometnih gužvi i nesreća, zastoja itd. Gradi se i zbog dodavanja novih vrijednosti u gospodarsku djelatnost , npr. jel bi HR imala tako uspješan turizam da od Zagreba do Splita treba 20 sati? Imaš 7 dana gosišnjeg i od toga provedeš 3 dana na cesti, biram HR Zato ti i pišem da naši ljudi ne poznaju osnove funkcioniranja gospodarstva, nisi ti kriv što slušaš čiste retardacije i debilane od raznih stručnjaka iz HR. Samoupravno odlučivanje bi prvo izgradilo tvornicu u Obrovcu a ne autocestu ZG-ST. Pa to su i napravili. Čisto jednostavno I koliko je doprinjela društvu tvornica u Obrovcu koja nije radila niti jedan dan a koliko doprinosi nepotrebna autocesta?

Pa ne bi balkanci sada pisali iz USA da nije sve u profitu. Tko bi ih primio i zaposlio?