demag

Ubija nas kupovanje socijalnog mira. To se da riješiti jako efikasno i jako brzo Glavna poluga bi trebala biti isplata bruto plaća na račun zaposlenog, pa neka država šalje uplatnice za mirovinsko, zdravstveno itd Ovako ljudi niti nemaju percepciju, koliko košta država i kakav to učinak ima na investicije, visinu plaće itd

Naravno da Slovačka raste duplo brže, na totalni drugačiji način od HR su odgovorili na krizu 2008god. Mi smo jedina zemlja "nove EU", koja je na krizu odgovorila dizanjem poreza, maltretiranjem malih privatnika i obrtnika, dizanjem cijena svih režija (struja,voda,plin,gorivo,), dizanjem trošarina, dizanjem nameta, itd Slovaci su se riješili socijalističkih politika a u HR još uvijek jašu na krilima "pravednije raspodjele" sredstava. Ali vratimo se na kavu, pijem esspreso. Prvi puta ako neću biti zadovoljan sa uslugom, neće više dobiti niti kune od mene. Pa može on zapošljavati i Marsovce za konobare. Napokon da ljudi moraju pripaziti na radnika EU je zakon p.s. da se nadovežem na brojeve. Prije ulaska u EU, redovito je bilo 100.000 radnika koji su radili a nisu primali plaću. Nije donesen niti jedan zakon, da se spriječi takvo ponašanje poslodavaca. Ajde sada pronađi poslodavce koji se tako ponašaju prema radnicima EU je zakon, opet

Niti privatno vlasništvo, niti privatni kapital, još uvijek nisu na ovim prostorima došli na "centralnu ulogu" gospodarstva. Centralnu ulogu ima država i birokrati koji se brinu o "rapodjeli sredstava", još uvijek. Polagano stvari ispadaju drugačije. Istina, ljudi odlaze raditi u razne zemlje Ali ja vidim kako poslodavci imaju drugačiji pristup prema radniku. Ne samo plaće, nego i neke druge stvari.

A tko kaže da studenti ne rade, jednako kao i penzioneri I da imaju puno bolje plaće, nego prije 5god Ljudi odlaze zaraditi novce, nije to ništa novo u HR. Pa ja imam preko 50% familije u inozemstvu To što su mediji tada pisali o radnicima na "privremnom radu" a danas o bježanju, to ne bi trebalo zbunjivati ljude.

Da iz državnih fimi i državnih službi je nastao masovni egzodus. Ima ih preko 50% viška Baš ti ljudi su glavna prepreka investicijama.

Baš naprotiv. Otvaraju se mnoge mogućnosti za zaradu i investicije. To nema veze sa HR modelom tranzicije, koji je bio loš, nego sa ulaskom HR u EU. Mladi studenti koji konobare na Jadranu, zaradu od toga će investirati u svoje školovanje, zar ne? To je isto investicija, samo je vi ne vidite...nije političar prerezao vrpcu A ovo za konobare je baš najbolji primjer, kako funkcionira tržište. Restoran gdje rade mladi studenti iz Srbije, napravila je osoba koja je zaradila novce u Njemačkoj i to na identični način kao mladi studenti. Znači, on je investirao svoju zaradu iz Njemačke u HR. I ne vidim ništa loše u tome a piše se o tome kao o nekoj katastrofi

Ne vidim ništa loše što ljudi žele raditi. Bilo u HR, Irskoj, Njemačkoj itd Što bi trebali? Žicati roditelje pare i onda Kopati nos u državnoj firmi i čekati red za stan? HR poslodavci sada moraju dobro paziti na radnike, još je ostao uteg neradnika u državnim i javnim službama, državnim tvrtkama, agncijama itd. A i to će se brzo riješiti

Bio na moru, konobare studenti i studentice iz Niša. 700€/mj Dva obroka Spavanje Prijevoz To je njihova plaća...realno preko 1000€ Stagnacija*? Vidim mlade ljude kako se trude i vrijedno rade. Vidim da će odnjeti doma dosta novaca, da se školuju, prehrane, plate režije itd. Napredak a ne stagnacija A ne ležati i kukati

Baš velika šteta što Jugoturbina i Končar nisu imali plovne puteve do svojih pogona u Zagrebu i Karlovcu. (Sava-Kupa) To prevoziti cestom je izuzetno komplicirano i skupo. A odlične tvornice, šteta.

Veličinu tvrtke ne čini broj zaposlenih ljudi, nego ostvarivanje dodatnih vrijednosti. Nije bitno koliko je tvrtka mala ili velika, nego njihovo znanje i profit. Nisam sigurna da mi ispravno percipiramo industrijalizaciju Možeš ti ugurati veliki broj ljudi u neku tvrtku ali to ne znači da je ta tvrtka "velika" Opet ću navesti primjer Borova kao JAKE i VELIKE INDUSTRIJE. po radniku je Bata proizvodio 4.030 pari obuće godišnje, a Borovo je proizvodilo 803 para po radniku godišnje Borovo je i dalje ostalo malo kao prije WW2, samo si povečao broj ljudi koji "kopaju nos" i vise po bolovanjima na račun kompletne države. Zato SFRJ nije mogla u industriji ostvariti dodatnu vrijednost i zato je u SFRJ konstantno padao broj radno aktivnog stanovništva povećavao se broj invalida, broj nezaposlenih i deviznih doznaka dijaspore Marković je to prvi shvatio i pokušao vratiti sistem na prvatno vlasništvo i kapitalizam...debelo kasno Da je 70ih krenuo, danas bi živili u YU. Bolje 100 malih uspiješnih tvrtki, nego jedan ogroman gubitaš

Za Željavu kažu da je ulupano cca.10 milijardi US dolara. Znači govorimo o 60ima 20st i spada u 3 najmodernija vojna aerodroma toga doba. Znači nije ga imala Australija, Kanada, Njemačka, Engleska, Francuska, nego "jaka" SFRJ. A da se i ne spominju ostali podzemni projekti za JNA i nema ništa sporno, uložite 100 milijardi dolara u obranu protiv SSSR-a ili SAD-a. Sporna je tvrdnja da se nije moglo napraviti autoceste i moderne željeznice i sa time samu SFRJ svrstati među modernije države a proizvodnji dodati jaku dodanu vrijednost. (barem nešto) Tu školu imamo danas u 21st i ne samo među običnim ljudima, nego među raznim stručnjacima koji sebe nazivaju ekonomistima.

Slažem se, treba uzeti u obzir ekonomsku i prometnu zaostalost ovih prostora nakon WW2 Jednako tako treba uzeti u obzir i bacanje novaca na retardirane projekte u SFRJ Tako SFRJ nije izgradila niti jednu autocestu u punoj dužini ali je zato pametno uložila u sulude projekte: Aerodrom u brdima pored Bihaća, koji je koštao kao dvije moderne autoceste od Triglava do Vardara Tvornica u Obrovcu, koja je približno koštala kao moderna autocesta Zagreb - Split Ili izgradnja tvornice automobila, koje si morao popravljati kada si ih kupio nove. (nije ti niti trebala cesta, nego alat i mehaničar u automobilu) Ili 52km tunela ispod otoka Visa (toliko nije bilo tunela na kompletnoj prometnoj infrastrukturi SRH) To su stvari koje su spriječavale SFRJ u izgradnji "modernih prometnica" i koje su rušile konkuretnost proizvodnje i usluga u SFRJ Ovo je manipulacija. 19st nije stoljeće ceste, nego željeznice J.J.Strosmayer nije niti trebao putovati cestom do Osijeka, nego vlakom. Isti taj J.J.Strosmayer se nije zalago za izgradnju ceste da bi mogao ugodno putovati kočijom do Osijeka, nego je podržavao HR obrtnike i poduzetnike u ideji izgradnje željezničkog pravca prema Zagrebu i Rijeci sa krakovima Osijek - Đakovo - Vrpolje Biskup iz 19st je razumio što znači željeznica za gospodarstvo i proizvodnju, gdje je danas problem? Tako je J.J.S. mogao vlakom od Osijeka do Budimpešte, Beča, Zagreba, Rijeke...nije doživio željeznicu u Đakovu, dovršena je 1910god. Kakvo je stanje bilo u pojedinim selima, to nije niti bitno kada pišemo o proizvodnji. (SFRJ je poboljšala dosta stvari u životu ljudi ali ne proizvodnju) Tito kada je umro, nije putovao od Ljubljane do Beograda cestom, nego vlakom. Istom onom prugom, koja je izgrađena za vrijeme J.J.Strosmayera u 19st Imao je vrašku sreću što su ljudi u 19st imali modernističke naočale, inače bi se usmrdio dok bi došao do Beograda. Kičma proizvodnje u HR je stvorena prije WW2 i stvorili su je pojedinci sa modernističkim naočalama i privatnim kapitalom a ne Tito i Beograd. Isto treba znati da nije proizvodnja SFRJ nosila devize, nego turizam i iseljenici. Toliko o autocesti ZG-ST i samoj proizvodnji. Belišće, Belišće (1884.); Koestlin, Bjelovar (1905.); Čakovečki mlinovi, Čakovec (1893.); Čateks, Čakovec (1874.); Međimurska trikotaža, Čakovec (1923.); MTČ, Čakovec (1923.); Vajda, Čakovec (1911.); Belje, Darda (1911.); Dalit, Daruvar (1905.); Daruvarska pivovara, Daruvar (1893.); Pamučna industrija, Duga Resa (1884.); Dalmacija, Dugi Rat (1908.);Đakovština, Đakovo (1921.); DIK, Đurđenovac (1895.); Karlovačka pivovara, Karlovac (1854.); KIO, Karlovac (1903.); Lola Ribar (osnovana pod imenom Tulić Mlin), Karlovac (1932.); Cemex, Kaštela (1904.); TOP, Kerestinec (1922.); Podravka, Koprivnica (1934.); Brodogradilište Kraljevica (1729.); Mlinar, Križevci (1903.); Cetina, Omiš (1930.); Drava tvornica žigica, Osijek (1856.); Kandit, Osijek (1920.); Karolina, Osijek (1909.); Osječka pivovara, Osijek (1856.); Saponia, Osijek (1894.); Tvornica šećera, Osijek (1905.); Gavrilović, Petrinja (1690.); IGM Ciglana, Petrinja (1920.); Sardina, Postire (1907.); Zvečevo, Požega (1921.); Brionka, Pula (1942.); Brodogradilište Uljanik, Pula (1856.); Istra cement, Pula (1925.); Brodogradilište 3. Maj (osnovano pod imenom Kvarnersko brodogradilište), Rijeka (1892.); Torpedo, Rijeka (1853.); Tvornica papira, Rijeka (1821.); Viktor Lenac, Rijeka (1896.); Mirna, Rovinj (1877.); Tvornica duhana Rovinj, Rovinj (1872.); Div tvornica vijaka, Samobor (1884.); Segestica, Sisak (1918.); Željezara Sisak, Sisak (1938.); Ciglana IGM, Sladojevci (1900.); Đuro Đaković (osnovana pod imenom Prva jugoslavenska tvornica vagona, stojeva i mostova), Slavonski Brod (1921.); Brodosplit, Split (1931.); TAL, Šibenik (1937.); TEF, Šibenik (1897.); Brodotrogir, Trogir (1922.); Metalska industrija, Varaždin (1939.); Mundus, Varaždin (1892.); Varteks, Varaždin (1918.); Jadranka, Vela Luka (1892.); Zdenka, Veliki Zdenci (1897.); Dilj, Vinkovci (1922.); OPECO, Virovitica (1896.); TVIN, Virovitica (1913.); Pik, Vrbovec (1938.); Borovo, Vukovar (1931.); Maraska, Zadar (1768.); Badel, Zagreb (1862.); Cedevita, Zagreb (1929.); Chromos, Zagreb (1920.); Croatia osiguranje, Zagreb (1884.); DTR, Zagreb (1914.); Dukat, Zagreb (1912.); Elka, Zagreb (1927.); Franck, Zagreb (1892.); Gradske pekare Klara, Zagreb (1909.); Gredelj, Zagreb (1894.); INA, Zagreb (1882.) *; Jadran, Zagreb (1930.); Jamnica, Zagreb (1828.); Katran, Zagreb (1890.); Končar, Zagreb (1921.); Kraš (osnovan pod nazivom Union), Zagreb (1911.); Lipa Mill, Zagreb (1907.); Medika, Zagreb (1922.); Pastor, Zagreb (1930.); Pliva, Zagreb (1921.); Prvomajska, Zagreb (1936.); TEŽ, Zagreb (1929.); TOZ-Penkala, Zagreb (1937.); Tvornica duhana, Zagreb (1817.); Zagrebačka banka, Zagreb (1914.); Zagrebačka pivovara, Zagreb (1892.); Karbon, Zaprešić (1932.)

Da, čuo sam da je taj FIAT iz Kragujevca, čista prevara i muljaža. Jednako kao i ti naši brodovi. Gubitaši od pamtivjeka, tako možeš proizvoditi sve. Nije nit bitno po kojoj si cijeni to proizveo i nije bitno po kojoj cijeni si to prodao. #glavno je da se radi# To nije proizvodnja, to je socijala. Tema bi trebala biti; zbrinjavanje naraoda u proizvodnim i ostalim firmama za vrijeme SFRJ.

Što oni mogu uvaliti? Pa ti nisu napravili brod u plusu 100god Što nama znači što oni rade super brodove, kada je svaki cca.20% čisti gubitak? Bolje da ih plaćamo da leže doma i ne rade ništa. Da smo to radili i ekonomija SFRJ i ekonomija današnje HR, bili bi u puno boljem položaju.

Naravno da tvrdim da su autoceste dobre, odlične čak. Živimo u 21st A sada neka mi netko slobodno objasni, na koju foru ti možeš graditi konkuretnost gospodarstva na prometnim pravcima 19st??? Ajde baš me zanima ta računica, volim učiti i saznavati nove stvari. Ne samo da se prometna infrastruktura gradi prema dnevnom prometu danas, nego se gradi i prema očekivanom prometu za narednih 10-20-50god. Kada su Njemci 1921god otvorili prvu autocestu, koliko je bilo automobila na toj autocesti a koliko ih je bilo nakon 30-40-50god i danas? Gradi se i prema nekim sigurnosnim faktorima, oslobađaš gradove i sela prometnih gužvi i nesreća, zastoja itd. Gradi se i zbog dodavanja novih vrijednosti u gospodarsku djelatnost , npr. jel bi HR imala tako uspješan turizam da od Zagreba do Splita treba 20 sati? Imaš 7 dana gosišnjeg i od toga provedeš 3 dana na cesti, biram HR Zato ti i pišem da naši ljudi ne poznaju osnove funkcioniranja gospodarstva, nisi ti kriv što slušaš čiste retardacije i debilane od raznih stručnjaka iz HR. Samoupravno odlučivanje bi prvo izgradilo tvornicu u Obrovcu a ne autocestu ZG-ST. Pa to su i napravili. Čisto jednostavno I koliko je doprinjela društvu tvornica u Obrovcu koja nije radila niti jedan dan a koliko doprinosi nepotrebna autocesta?

Naravno da u HR nije sve čisto i to isključivo u glavama ljudi, možemo kazati da u mozgovima analitičara i raznih ekonomskih stručnjaka, vlada košmar/kaos/zbunjenost. Ti ne bi gradili ništa, misle da promet može funkcionirati na način od prije 40god, kada su se tramankali u fići do Trsta ili Graza da bi kupili osnovne namernice i traperice ili kada se išlo u radničko odmaralište po 10h od Zagreba do Zadra (300km). Ili ako pišemo o proizvodnji, kao da je bitno jel neki proizvod putuje 5h ili 12h, pa što je jedan dan više/manje??? Autoceste su došle 50god prekasno, to se moralo izgraditi nakon WW2. Sama rasprava o izgradnji cesta u 21st, pokazuje koliko je naše obrazovanje na postavkama radničkog samoupravljanja. Kao da je bitno jel put traje 3h ili 10h...dan više/manje, tko to gleda i računa, zar ne? I sa takvim stavom raspravljamo o proizvodnji? I još se pitamo zašto je sve propalo Pa kako bi moglo nešto prosperirati sa takvim mozgovima? Bilo prije 50god, bilo danas?

Autoceste povezuju, lokalno međugradski ili međunarodno. Sve autoceste su dio Europskih koridora. Nitko ih ne gradi bezveze Ova je rasprava najbolji pokazatelj gospodarstva SFRJ i nazadnog mentalnog sklopa stanovnika ex.SFRJ u 20st i danas u 21st. Čemu služe autoceste i kamo one vode? Za razliku od aerodroma u brdima i mreži tunela na Visu, stvarno nemam pojma što će nam te autoceste, te gluposti. Gdje bi sada bili da nema AC? Kaos

Izgradnja autocesta nije hi-tech Njemačka je prvu napravila 1921god Prije skoro 100god

Koliko je koštao najveći građevinski projekt u SFRJ; izgradnja pruge Beograd - Bar? Odgovor na ovo pitanje ne postoji i to zovemo pranje para. Gradiš nešto a pojma nemaš koliko potrošiš Ista stvar je Obrovac u HR...gradiš nešto što nikada neće raditi, pranje para. Bez obzira kako se zvala institucija i kako se zvala država, nije postojala trodioba vlasti. Znači sve procese je diktirala partija na čelu sa "veliki vođom". Prije 90ih...i nakon. Što su anomalije i kako definiraš anomaliju u radu institucija? Jel likvidacija Đurekovića i pranje love iz INA anomalija? Pranje love iz Agrokombinata Ante Todorića, možda je to anomalija? Možda je vožnja Tome Horvatinčića anomalija, taj neometano gazi ljude u dvije države, dva različita sistema Možda je i inflacija invalida anomalija, SFRJ je došla na 38%. Možda je pranje love na izgradnji Sveučilišne Bolnice Zagreb anomalija? Možda je pad broja radno aktivnog stanovništva anomalija, SFRJ je 1948god imala 49,1% a 1981god je imala 42,7% radno aktivnog stanovništva. Ja vidim konstantno ponavljanje Zašto je problem pisati o anomalijama prije 90ih? To su sve osobni dojmovi. Generiraš li gubitak i propast prije 40god ili danas, zar je bitno? Jednoj industriji i proizvodnji u Zagrebu je trebao plovni put do Zagreba ili modrna željeznica do Rijeke. Željeznica do Rijeke je stara 150god a planovi za plovnost Save do Zagreba i Kupe do Broda na Kupi su stari 130god A ti imaš tvrtke poput Jugoturbine Karlovac, Končara, Jedinstva, TPK, Prvomajske i staru cestu kao vezu za plasiranje proizvoda težine stotinjak tona i velikih dimenzija. Pa što ste onda radili? Ovo... Strukturni problem zaposlenika jednostavno se i najbolje može vidjeti u usporedbi s nekada matičnom tvrtkom Bata. Tvrtka Bata je 1990. bila najveći svjetski proizvođač obuće s ukupno 67.000 radnika koji su proizvodili 270 milijuna pari obuće godišnje. Istovremeno u Borovu je 23.000 radnika proizvodilo 18,7 milijuna pari obuće i oko 29 tisuća tona automobilskih guma i gumeno-tehničke robe. Ako promatramo samo proizvodnju obuće, Bata je imao očito značajno veću produktivnost: po radniku je Bata proizvodio 4.030 pari obuće godišnje, a Borovo je proizvodilo 803 para po radniku godišnje Bilo prije 40god ili danas, pišeš; propalo. Ubili ste konkurentnost proizvodnje a da toga niste niti svijesni.

Porezna uprava je radila isto. I tako se dupliraju poslovi i izmišljaju radna mijesta I onda ganjaju konobara sa 2kn viška/manjka u blagajni A velike face pod zaštitom partije, naprave milijarde gubitka i operu beskonačno mnogo novaca bez problema Tema je proizvodnja u SFRJ. O čemu bi trebali raspravljati na temi o proizvodnji u SFRJ? Ne razumijem... I još kada ti ispadnu političke opcije u 21st, koji bi danas kopirali uspešnu ekonomiju SFRJ, to je vrh svega.

Pa tvrtke su bile vlasnici Zagrebačke banke i banka je raspolagala sa temeljnim kapitalom tih tvrtki, davala kredite itd Naravno da FINA postoji, postoji i žig, biljeg. Još uvijek imamo ljude na naplatnim postajama autoceste (Talijani su 80ih imali automate za naplatu cestarine) I još uvijek imamo "velikog vođu" da odluči koji će se dio naplaćivati a koji ne. Tako su stanovnici Krka 4X otplatili Most Maršala Tita i još ga plaćaju A "Prosijaci i sinovi" su odmah ishodili besplatni tunel Sv.Ilije, ispod preljepog Biokova Nije bitno koliko košta Baš kao i FINA, tko pita koliko oni koštaju i koja im je svrha? I da su barem jedini, bilo bi dobro

Da, bilo je svašta i gradilo se svašta, ljudi su gradili sami, onak od oka. Naši ljudi su sve, to je čudo I arhitekt, zidar, tesar, struja, odvodnja, urbano planiranje, ma sve. U Zagrebu imamo kompletne divlje kvartove iz tog doba i ne, nismo ništa naučili, nego smo i proširili znanja iz divlje gradnje. Kada ste prvi puta legalizirali nakaradnu gradnju? 1968god? I eto nas opet 2011god, legalizirati urbani kaos, samoukih majstora Ali baš pišem o tome kako su se resursi firme/gospodarstva trošili na točno što? Što je prioritet gospodarstva? npr. Plovnost Save do Zagreba i moderna željeznička veza sa Rijekom ili izgradnja stanova, dilanje građevinskog matrijala, izgradnja odmarališta, itd? Grad Zagreb usred krize 2009god digne kredit od 300 milja eura za sanaciju vodovodne mreže (gubici pitke vode 50%) 300 milja eura potroši na socijane stanove Raja sretana i klanja se dobrom gradonačelniku Ali gubici pitke vode su i dalje 50%, nije problem nestao, razumiješ? Stvaraš gubitak i dalje Zar trebam pitati kako se radilo prije i kako se radi danas? Meni je to sve c/p Trošenje novaca na totalne debilane Aerodrom u brdima, pa moraš biti teški bolesnik

ZABA je 1989god upisala 1287 poduzeća i SIZova i njihov temeljni kapital od 863 milje Marković dinara. Zenimljivo, nije upisiala nekretnine i obrtna sredstva koje je sticala od 1914god Ali to je već početak genijalne mafijaške privatizacije

Ja još jednom napominjem da nisam spominjao otkup društvenog vlasništva, nego kredite RO za kupnju ili izgradnju nekretnine. Provjerio sam više puta i o tome sam pisao. Otkup društvenog vlasništva se nije događao u SFRJ, nego kasnije. Ti krediti i takvo ponašanje ljudi, nešto što je bio veliki uteg za poslovanje raznih tvrtki u društvenom vlasništvu.

Uz dužno poštovanje, Ja nigdje nisam spominjao otkup društvenog vlasništva (stanova), nego sam točno napisao KREDITI Krediti koji su se davali bez valutne klauzule uz inflaciju od nekih 13%/god Što znači kredit bez valutne klauzule uz ogromnu inflaciju? Propast onog tko daje kredite a to su bile RO (Radne organizacije) Što je običnu matematiku toliki problem prihvatiti? Ali stvarno, obična matematika, ništa drugo. Imaš 100.000 DEM Posudiš nekome da si kupi stan ili sagradi kuću Taj ti vrati 20.000 DEM A 80.000 DEM će stvoriti Isus, poput vina i ribe na svadbi u Kani?