-
Posts
1,089 -
Joined
-
Last visited
Everything posted by bohumilo
-
Sugestije u vezi funkcionisanja foruma
bohumilo replied to McLeod's topic in Predlozi, Kritike, Pohvale...
Ma znam da mogu da vidim sve postove, nego sam mislio da neko može negde da uradi, što bi se reklo, neku "selekt zvezdu" (ne mora ni zvezda...time, post from table...where userID=...) i da to dobijem automatski, na mejl ili nešto tako. Ali u redu, ako to nije moguće pokušaću i ovaj Džonijev skrejper da pokrenem (hvala puno), ako ne - ne preostaje mi ništa drugo do da skuvam kafu, zasučem rukave.........i delegiram nekome, jal kod kuće jal u Indiji ili Keniji, da mi to prekopira... Hvala u svakom slučaju. Još jedna mala napomena za vlasnika foruma, ako ne vredi zanemarite. Nisam siguran kako je ovo regulisano sa pravne strane, ali možda nije loša ideja da proverite ili da se postarate da imate izvesno vlasništvo nad sadržajem, u smislu da ga možete u budućnosti iznajmiti nekome da uđe kao deo nekog data seta za treniranje LLM na srpskom jeziku, ako bude prilike da vam to neko i plati (ko zna šta donosi budućnost po pitanju zakona u ovoj oblasti). Nekad 5 minuta danas predupredi mesec dana glavobolje za 10 godina. Toliko. -
Sugestije u vezi funkcionisanja foruma
bohumilo replied to McLeod's topic in Predlozi, Kritike, Pohvale...
Ćao drugari, postoji li način da daunloadujem ili da na drugi način dođem do/prebacim na moju mašinu kompletan sadžaj koji sam postovao na forumu, u bilo kom formatu? -
Zdravlje i medicina - pitanja o svemu i svačemu
bohumilo replied to Eddard's topic in Nauka i Obrazovanje
Da, da. S tim, treba napisati i to, da je odmah dao i odovor na to pitanje - TREBA da ih daju bez bojazni da će povećati rizik od kancera, jer, kako tu lepo objašnjava, Mendelijanska randomizacija pokazuje da inverzna veza između nivoa LDL-a i rizika od raka NIJE kauzalna. Za razliku od veze izmeđe LDL-a i kardiovaskularnih bolesti. -
Zdravlje i medicina - pitanja o svemu i svačemu
bohumilo replied to Eddard's topic in Nauka i Obrazovanje
Ako imaš Kindl i ako želiš pošalji mi imejl adresu u pm (ili direktno na imejl [email protected] ukoliko slučajno ne vidim, pošto izgleda da moram da batalim i sa forumašenjem), pa ću ti "pozajmiti" moj primerak. Sve ide automatski, osim što sam merim pritisak i zapisujem šta sam pojeo i kako sam vežbao. Ne planiram to da radim intenzivno u nedogled, ali želim da napravim robusnu bazu podataka o svom životu i organizmu, podatnu AI algoritmima da od njih naprave limunadu. Mislim da to jeste budućnost medicine (ako državisti ne uguše napredak tehnologije), imam tu i neki komercijalni ugao. -
Zdravlje i medicina - pitanja o svemu i svačemu
bohumilo replied to Eddard's topic in Nauka i Obrazovanje
^"Život", u prvom smislum (koji se dodaje u život), je takođe POVRŠINA ispod krive. Inače, već nekih pola godina, od kada sam pročitao ovu knjigu vodim detaljnu evidenciju o svakodnevnom životu na najgranularnijem nivou koji mi je dostupan - od biomtrijskih podataka sa sata i ostalih medicinskih gedžeta, paterna spavanja, rezultata treninga, unesene hrane i slično, do skoro svega što sam video toga dana, pošto gde god nije zabranjeno nosim zakačenu malu kamericu koja slika svakih 30 sekudni, gde idem, šta radim, šta gledam/čitam - da bih mogao to da analiziram i optimizujem za što veću površinu ispod krive. Npr, našao sam da su me alkohol i šećer malo više koštali. Nisam preterivao, to je bilo u proseku pivo i kupovni sladoled dnevno, ali sam uspeo da ih izbacim da sam od nove godine imao ukupno 2 piva i 4 sladoleda. Takođe, iskazalo se da mi je potrebna i blagotvorna i medijska dijeta, koja se za mene ispostavila težom od prehrambene - prosto lakše odolim sladoledu nego čitanju vesti svaki dan, nekad i po više puta dnevno, čitanju Tvitera (pa i ulasku na forum i grupe) što nekad povede neplaniranom i neproduktivnom trošenju vremena i mentalne energije (nekad se pokaže ČAK i u kasnijem odlasku na spavanje, slabijem treningu ujutru itd). Ovo pokušavam da sredim čitanjem blogova koje pratim u imejlu umesto na njihovoim sajtovima, čitanjem umesto vesti Vikipedija članaka o događajima koji me interesuje (koji su bolji, pismeniji, objektivniji, manje optimizovani da emotivno involviraju čitaoca a gotovo jednako ap-tu-dejtovani), mada znam da bi čitanje štampanih nedeljnika umesto dnevnih vesti bilo još optimalnije, ali bih u tom cilju verovatno morao potpuno da ugasim Tviter... -
Zdravlje i medicina - pitanja o svemu i svačemu
bohumilo replied to Eddard's topic in Nauka i Obrazovanje
https://www.amazon.com/Outlive-Longevity-Peter-Attia-MD/dp/0593236599 Ovo je jedan od najkorisnijih i informaciono najgušćih sadržaja koje sam čitao u životu. Naročito za mlađe ljude (a naročito u Srbiji gde je bilo kakvo dugoročno razmišljanje obeshrabreno na sve načine), budući da su mnoge stvari u zdravlju - kao i u životu generalno - funkcija integracije, tj. pitanje "površine ispod krive". Kada god se radi o stvarima koje imaju TU karakteristiku, tada ne postoji trenutak koji treba sačekati da bi se krenulo sa vođenjem računa o nečemu - površina ispod krive u prošlosti se ne može promeniti - već uvek treba krenuti odmah. I nadživeti. Puna preporuka. -
Ćećilia Bartoli studira Mariu Malibran, najveću pevačicu ranog 19. veka, i njen repertoar:
- 531 replies
-
- and many more
- smetana
-
(and 3 more)
Tagged with:
-
Au, baš mi je žao, takođe upravo gledamo Lerija i drugare, doduše ja prvi put...
-
Ukupan broj ćevapa i njihova tačna raspodela je subdeterminisana ovom postavkom. Ako se dozvoli da ljudi budu proizvoljno gladni mogu se napakovati različiti aranžmani (npr. 220(upola s lukom)-135-110-109-108-107-106-105-100, ako sam ja ovo dobro pobrojao), a ako se dozvoli da ćevapi budu proizvoljno deljivi, može se koristiti i proizvoljan broj ćevapa... Jedino što je nužno je ono što se i traži - broj ljudi koji dele je mora biti 9. Ovo je bilo dosta zanimljivo, zato što sam razmišljajući o tome gde je srž ovog problema (naročito u opštijoj formi, uzimajući realne brojeve/ćevape proizvoljno deljive), šta ga tačno ograničava na 9 jedača, došao do koncepta "deljivosti broja skupom brojeva". Npr, "da li je broj 56 deljiv bilo kojom kombinacijom (realnih) brojeva između 10 i 11", tj. da li postoji neki način da se sabere nekoliko (različitih, u opštem slučaju) brojeva, svi veći od 10 a manji od 11 (uključujući i njih), i da se dobije 56. Zapravo, trebao mi je odgovor koji brojevi između 45 i 56 imaju ovo svojstvo - a to su svi realni brojevi između 50 i 55, i za svaki je delilac (u smislu iznad) 5 - ja sam ODATLE došao do cifre od 5 jedača između trećeg i poslednjeg jedača.
-
Ovo je neverovatno: Ali takođe ovo: https://deepmind.google/discover/blog/alphageometry-an-olympiad-level-ai-system-for-geometry/?utm_source=twitter&utm_medium=social i ovo: https://academic.oup.com/qje/advance-article-abstract/doi/10.1093/qje/qjad055/7515309?redirectedFrom=fulltext Generisanje hipoteza tj. originalnih objašnjenja je ključ inteligencije...
-
Software & Web Development
bohumilo replied to Nelson Bighetti's topic in Informacione tehnologije i gaming
Otiđi tamo gde je definisana funkcija setcolor i ove promeljive/konstante BLACK, WHITE itd. i vidi je li sve kompatibilno, koji tip argumenata ona očekuje, kako su kod tebe definisane ove konstante itd. Podozrevam da je to u ovoj poslednjoj biblioteci koju si dodao (winbgim), i da tamo imaš funkciju koja traži argumente tipa kojeg nisu BLACK i WHITE, možda oni čak nisu ni deklarisani u njoj. Kada odem na stranicu biblioteke i proverim tu finkciju, tamo kaže da treba da dodaš i biblioteku graphics.h, moguće da su u NJOJ deklarisane BLACK i WHITE, a funkcija setcolor očekuje cele brojeva kao argumente. Ubaci i ovu biblioteku, ili umesto BLACK i WHITE koristi brojeve (0 za BLACK 15 za WHITE), ili ih sam tako deklariši... Nisam koristio nikad C++ niti radio sa grafikom, ali trebalo bi da ova heuristika da neke rezultate, to je prvo što treba proveriti...- 170 replies
-
- web development
- mobile development
- (and 2 more)
-
Malo japanskog džeza, danas beše dobra emisija na BBC-evom radiju 3, kažu da tamo ima najviše ljubitelja relativno broju stanovnika:
-
Za večeras Božić iz Pueble, muzika Nove Španije, 17. vek:
- 531 replies
-
- 1
-
-
- and many more
- smetana
-
(and 3 more)
Tagged with:
-
Samopreporučujuće: ----------------------------------------------------------------------------------------- Čitam ove nedelje knjigu iz istorije ekonomskih ideja, koja pokušava da odgovori na pitanje ko je (koristeći se možda sportskom terminologijom) GOAT u ovoj disciplini. Knjiga je inače sočan mind candy, ali ono što je posebno interesantno je da je embedovana u LLM-ove (na početku GPT-4 - kada je objavljena, pre nekih 2 meseca - a sada i u Klodu i Lami) - prva knjiga ovog tipa - pogodna, dakle, za beskonačno raspravljanje sa autorom o bilo čemu vezano za temu, testiranje znanja, sumiranje, podsećanje, rekapitulaciju, uzimanje anegdota (ili sadržaja drugog tipa) koje možete da vadite iz rukava na zabavama ili korišćenje ove neverovatne tehnologije na bilo koji način koji nađete korisnim. Ovo mi deluje kao da budućnost knjige. Takođe predstavlja do sada verovatno najtemeljnije obesmišljavanje odavno deplasiranog školskog sistema - što mu naravno neće smetati da nastavi po starom, jer njegov cilj i nije da nečemu nauču decu, no to je za drugu temu. Dostupno besplatno onlajn: https://econgoat.ai/en
-
AKA "kotrlj(anje)". Roll. "Kolut napred". Oni impliciraju da je referentni sistem (brojač) objekat koji se kotrlja. Mali krug treba da se "otkorlja" 3 puta, da "napravi" 3 koluta unapred da bi došao na mesto odakle je krenuo. Ako se "revolucija" definiše, recimo, kao "koliko puta će proizvoljna tačka malog kruga proći tačno severno od njenog centra" - onda će to biti 4. Naravno, "severno" u pravcu gornje ivice papira, itd... Čak ni termin "rotacija" tu nije najsrećniji. Rotacija treba da ima neku fiksnu tačku (oko koje se nešto rotira) i treba da ima ugao (za koji se rotira). Ovde postoji rotacija malog kruga (kao rigidne slike) oko centra velikog kruga - od 360°; i postoji rotacija tačaka na maloj kružnici oko centra malog kruga - 3 rotacije od 360°, ali to su različiti "matematički objekti". Zapravo, ako ćemo da budemo do kraja precizni, u čistoj/klot matematici ne postoji koncept "3 rotacije od 360°" - to je koncept iz fizike, iz fizičkog sveta, on pretpostavlja istoriju, vreme, kretanje, nekoga ko broji, nekoga ko gleda ODNEKLE itd. U matematici ne postoji vreme, ne postoji prošlost/istorija i budućnost, ne postoji kretanje, kotrljanje, migoljenje, okretanje, ubrzavanje, usporavanje itd. Tamo postoje samo funkcije i skupovi - a ultimativno samo skupovi, jer su i funkcije skupovi. U geometeiji ravni postoje funkcije koje slikaji ravan na samu sebe - transformacije, od kojih je jedna i rotacija, ultimativno definisana preko skupova. Zato je ponekad i teško precizno opisati ovakve zadatke koji sadrže u sebi predstave fizičkih procesa. Ako je neko radio ili se igrao sa "proof assistant"-ima/programima za formalno dokazivanje teorema (ili korektnosti softvera, što je ista stvar) - tipa jezika Isabelle, Coq, Lean i sličnih - zna da je to čak i u matematici klizav teren, i da je potreban rudarski rad da bi se korektno zadali i najelementarniji problemi - jer s kompjuterom nemaš kud, tu nema mahanja rukama i podrazumevanja...
-
Dobro, budući da je u zadatku prošvercovana subdeterminisana fizikalnost("kotrljanje" krugova po krugovima), nije iznenađenje da se otvara pitanje šta je tu referentni sistem, šta je "geometrija problema", na koju tačno rotaciju/"kotrlj" se misli (šta je fiksna tačka?) - odnosno KO glasa "kotrlja" a KO broji glasove obrtaje? Ako ih broji osoba koja kotrlja mali krug krećući se po velikom krugu - dakle, držeći VELIKI KRUG kao referentni sistem - ona će izborajati 3 rotacije; to ste vi kada pokušavate da izbrojite rotacije točka na vašem biciklu. Ako ih broji osoba koja drži fiksiran PAPIR na kojem se sve ovo dešava - dok, na primer, šta znam...radi test iz matematike - ona će izbrojati 4 rotacije. Onaj ko drži Sunčev sistem fiksiran će izborajti malo više rotacija točka od bicikla nego vi, a ako napravite pun krug biciklom oko Zemlje izbrojaće tačno za jedan više. Kad igrate kolo na svadbi, lice vam je uvek okrenuto ka harmonikašu u centru kola (za njega ne rotirate oko svoje ose), međutim ako mlada sedi sa spoljašnje strane od kola vi kako idete unaokolo njoj okrećete lice, pa desnu stranu, pa leđa, pa levu stranu, pa opet lice - što se nje tiče vi ste se rotirali! E sad, ako je neko kolo u kome ima jedna tačka gde igrači puste ruke i okrenu se najednom oko svoje ose, tada vam je harmonikaš jednom video leđa (za njega jedna vaša rotacija), a mlada 2 puta - za nju ste napravili 2 rotacije za jedan krug kola. Ako vam je Sunčev sistem i dalje referentan, ali pustite Zemlju da se vrti oko svoje ose - i pride zadatak se radi na tabli, koja stoji uspravno tačno na ekvatoru, da se sve lepo vidi, i kotrlja se polako, ceo dan - izbrojaćete 5 rotacija: 3 oko centra malog kruga, 1 oko centra velikog kruga i jedan oko centra Zemlje. Ako kotrljanje rastegnete na godinu dana, dobićete 370 rotacija - 3+1+365+1(oko centara: malog kruga+velikog kruga+Zemlje+Sunca) itd, isl... Debata oko toga šta je od ovoga PRAVI odgovor je debata oko značenja reči, koja je uvek dosadna i neproduktivna, značenje reči je konvencija (po meni reč "kotrljanje", kako ja razumem njeno značenje, implicira da je referentni sistem "površina po kojoj se kotrlja" (a ne Sunčev sistem) - tj. da je odgovor 3 kotrlja!). Ono što je mnogo interesantnije jeste činjenica da sam fizički prostor u kome obitavamo, dakle neka ultimativna (?) referentna tačka u ovom smislu, ne izgleda ravno kao (3D) list papira, nego ima pozitivnu zakrivljenost. To znači da kada telo ide "pravo" kroz prostor ("čista" translacija) ono takođe rotira, kao što kada ide "pravo" po Zemljinoj kori (2D sferi) ujedno i rotira oko njenog centra - samo što u prostoru kao da ide po 3D sferi. Trouglovi u realnom prostoru, kao i po Zemljinoj kori imaju zbir uglova VEĆI od 180 - ultimativno mogu imati 270 stepeni, sva 3 ugla prava...
-
U kom smislu ispušili/ostali? Oni uglavnom nisu bili zaposleni u firmi. U bordu su sada Adam D'angelo, Bret Tejlor i Leri Samers (mada je, valjda, ideja da ih ukupno bude 9oro), s tim da Majkrosoft kao najveći investitor ima pravo na još jednog "posmatrača" koji će imati sve privilegije osim prava glasa. ------------ Ovo što se izdešavalo sada izgleda kao da bi stari dobri Bil mogao reći da je po sredi Mnogo Buke Ni Oko Čega - međutim nije tako, mislim da smo prisustvovali vrlo konsekventnom, poučnom i (bože zdravlja) filmičnom događaju: - dodatna potvrda činjenice da "non-profit" organizacija ne funkcioniše; ljudi, gle čuda, ne postaju najednom magijski blagosloveni bezgraničnom mudrošću i dobrotom kada se kutarišu obaveza prema investitorima/kupcima. Naprotiv, ta obaveza ih drži čvrsto ankerovanim u realnosti, a čim nje nema kormilo preuzima ideologija, iracionalizam, magija. Tako da mislim je ovim zakucan poslednji čavao u lijes ideje da će "non-profit" organizacija biti put za rešenje problema "AI poravnjanja" ("kolinearizacije"? ne znam kako bih preveo reč "alignment"?) Treba istaći da su gotovo svi ljudi u svim bordovima Open AI do sada (kojih je bilo možda i 10ak do sada, od prvog u kom su bili samo Ilon i Sem Altman) - uključujući i trojicu sadašnjih članova - među najimpresivnijim ljudima na svetu, svakako daleko impresivniji od bilo kog trenutnog kralja, predsednika ili premijera. Ali kada su njihovi rezultati u "non-profit" upravljanju ovakvi, svako neka promisli kako je onda vođena država u kojoj on živi (ja bih "svaki dan i nedeljom dvaput" bez sekunde razmišljanja pristao da bilo koji bord OpenAI postane vlada Srbije - naravno, bez diktatorskih ovlašćenja). - dodatno opadanje statusa monističkih epistemologija i pogleda na svet, a posebno efektivnog altruizma, utilitarijanizma i bajesijanske epistemologije, koje su u temelju "AI doomerizma" i "starog borda". (pisao sam detaljnije o tome kada su zahtevali bombardovanje data centara širom sveta, što je trebalo da bude budilnik za svakog razumnog čoveka). To su, inače, sve odlične i vrlo korisne ideje, koje su još uvek debelo podcenjene ili čak nepoznate u širem svetu - ali kao alati, ograničenog domena. Kada se koriste kao ideologija ili teorija saznanja - neodgovarajući, čak vrlo opasni - Generalno postoji negativna zavisnost između verbalne oštrine i potentnosti pretnje; dramatičnost ovog pravila su veliki majstori mafijaških filmova poput Kopole, Skorsezea ili Leonea vrlo dobro hvatali. A ta dinamika zaoštrena do ektrema su ove creepy scene izliva ljubavi, ova preko-svake-mere-naglašena srdašca na X-u, ovi zagrljaja, poljupci, izlivi odanosti itd, isl - iza kojih stoj onaj Tedijev "veliki štap", ovde u vidu potpuno jasno perspektive ogromnog odliva ljudi i kapitala u konkurentsku firmu (moguće i sam Majkrosoft), te ugrožavanja masnog unovčenja akcija na sekundarnom tržištu koje upravo dolazi, gde je firma procenjena na blizu 90 milijardi i koje će zaposlene učiniti debelim milionerima - a što bi sve bilo ugroženo sa ova 2 otkaza...tako da očekujem da bi film o ovome bar delimično mogao zaličati na Kuma ili Goodfellas...
-
Juče je preminuo veliki Čarli Manger, u 99oj. Ne postoji bolji način da se proslavi i obeleži ovaj život od predloga za čitanje. Jedna od najboljih knjiga, ne samo o investiranju nego o bilo čemu, od onih sa najvećom gustinom (količinom po karakteru) mudrosti i dubokih uvida u koje sam imao prilike da zavirim: https://www.amazon.com/Poor-Charlies-Almanack-Charles-Expanded/dp/1578645018 Poor Charlie's Almanack: The Wit and Wisdom of Charles T. Munger, Expanded Third Edition
-
Odbacivanje kolektivizma NE znači da ljudi (neka taj termin - ljudi/čovek - u ovom postu označava "entitet sposoban da kreira mentalne modele/objašnjenja sveta", uključujući, dakle, i AI) ne sarađuju i da sve rade sami - baš naprotiv! Razlog ekonomske superiornosti individualizma/kapitalizma je baš u tome što ljudi u njemu VIŠE i bolje sarađuju nego u kolektivizmu, te kroz saradnju (prvo u okviru firmi, a onda i kroz trgovinu), kolektivno, proizvode kvalitativno i kvantitativno više dobara nego u kolektivizmu. Kolektivizam ovde znači subordinaciju individualnog čoveka grupi, odnosno legitimnost nasilne intervencije (prekrajanja volje) apstraktnog kolektivnog identiteta nad konkretnim individualnim identitetom. Zaštitni znak ovoga su akutno siromaštvo i masovno nasilje (univerzalne istorijske konstante sve do pre nekih 150 godina), jer je za ekonomsi rast, za rast znanja i za moralni progres potrebno formiranje sve tačnijih modela/objašnjena sveta (bolje razumevanje realnosti u svim domenima), za šta je JEDINI put slobodna kritika postojećih modela*: individualna prava, sloboda govora, privatno vlasništvo, preduzetništvo i slično - jer je (po definiciji koju sam dao iznad) čovek jedinica koja kreira modele sveta. Zato je čovečanstvo trebalo da sačeka pojavu liberalizma/individualizma da bi su uopšte pojavio fenomen ekonomskog rasta. To je ono i što promoviše miroljubivu saradnju i generalno dostojanstveno tretiranje drugih ljudi: oni su slobodne individue čijoj volji ništa nije nadređeno, pa ako želim nešto od njih da dobijem treba nešto i da dam. Ako želim nečiju ljubav treba i da joj je ponudim. Ako želim prijateljstvo treba da ga pružim. Ako želim nečiji proizvod treba da i ja nešto proizvedem za njega. Ako želim da neko sarađuje sa mnom treba da budem za njega vredan saradnik. A komunizam ne podstiče saradnju već nasilje i pljačku nad drugim ljudima, ako hoću nešto od nekoga mogu da ga ubijem i opljačkam sa pozicije kolektivne volje, zato tamo cvetaju najgore ljudske osobine, agresija, beskrupuloznost, nepoverenje, zavist, poltronstvo, doušništvo, nelojalnost, korupcija, nasilje, lenjost itd... To je nešto što će svaki dovoljno inteligentan agent, zainteresovan za tačnost svojih modela sveta, razumeti. A naročito silikonski, oslobođen evolutivnog kofera punog neolitskih ideja da nije važna istina već da moje pleme pobedi (što je dinamika dobrog dela i današnjih političkih debata). Međutim, takođe će razumeti i još fundamentalniji problem sa komunizmom oko kojeg se vodila velika debata u 20. veku, a koji AI samo dodatno zaoštrava, a to je ultimativno kompjuterski/računarski problem "ekonomske kalkulacije u socijalizmu". Čak i ako komunisti porobe svo stanovništvo u radne logore i mogu da ih nateraju da rade šta god žele - šta TREBA da im kažu da rade i na koji način: Ova je razlog zašto je, recimo, Fridrih Hajek zauzeo prominentno mesto u debatama oko AI sigurnosti, i posebno zasto je njegov ključni rad "The Use of Knowledge in Society", napisan pre 80 godina, jedan od najcitiranijih radova u ovoj oblasti. Tamo je prvi put objašnjeno kako sistem tržišnih cena funkcioniše kao kompjuter za prikupljanje i procesiranje beskonačne količine znanja (koja je distribuirana širom sistema, decentralizovana, ne može se ni na koji način prikupiti na jedno mesto da bi se koristila za dalje računanje - i to ne može da uradi nikakva inteligencija u konačno mnogo računarskih operacija) i za motivisanje pojedinačnih ljudi da se ponašaju KAO DA poseduju svo to beskonačno znanje i KAO DA žele da maksimiziju ukupnu dobrobit svih ljudi. Nekoliko svežih radova i drugih sadržaja na ovu temu: Artificial Intelligence and Economic Calculation On the feasibility of technosocialism https://fasterplease.substack.com/p/why-ai-cant-replace-market-capitalism Artificial Intelligence Can’t Solve the Knowledge Problem ovo sam već kačio: kao i ovu debatu, tamo gde se dotiče pitanja da li će AI-evi međusobnu uspeti da reše "zatvorenikovu dilemu": kao i ovaj intervju, tamo gde se tiče problema koordinacije među AI-evima: itd, isl... * to je bukvalno način na koji neuralna mreža pravi model - krene od nekog slučajnog modela i onda pravi male korake u random smeru i proverava da li to smanjuje ili pobećava fitnes, i onda bira da apdejtuje model u smeru koji ga najviše poboljšava, pa onda, opet, i opet, i opet, dok ne dođe do nekog stabilnog modela...
-
LLM-ovi jesu neuralne mreže (ogromne/duboke, recimo GPT-4 je mreža koja ima skoro 2 triliona parametara!). OK, ljudski (i životinjski) algoritmi učenja su definitivno mnogo efikasniji od ovoga što imamo sada, moguće da će AI-u biti potrebna neka vrsta fizikalnosti, neko telo, kako bi delovala u fizičkom svetu i tako sama generisala podatke (sadržaje, kako kažeš), sama ih evaluirala i iz njih učila - jer je TO način kako ljudi uče. Ali ultimativno čovek ne radi ništa drugo do ovoga što rade DL algoritmi. Gleda u postojeće sadržaje, iz njih kreira mentalne modele o tome kako to što je video funkcinioše i to provera/primenjuje na sadržajima koje nije video/iz kojih nije učio (uključujući i one koje je sam kreirao, dejstvujući u realnom svetu). Ja ne mislim da AGI neće imati vrednosti i osećanja, to su ultimativno algoritmi, softver. Ne vidim ni jedan razlog zašto bi ih bilo moguće implementirati u ugljeniku a nemoguće u silikonu. Ako išta, jedan od bazičnih principa računarstva (tj. fizike ili Univerzuma) Čerč-Tjuringova teza (iliti princip univerzalnosti računanja), kaže da su svi kompjuteri* koji mogu da oponašaju Tjuringovu mašinu međusobno ekvivalentni po tome šta mogu da izračunaju, tj. koje algoritme mogu da implementiraju - a pretpostavka je da je ljudski mozak i organizam jedan takav kompjuter. A, naravno, slažem se da će "silikonska etika" - oslobođena evolutivnog prtljaga koji ljudi vuku sa sobom od postanka vrste, još uvek punog danas sve manje potrebnih i adaptivnih osobina poput agresije, posesivnosti, teritorijalnosti, kolektivizma itd - biti superiornija od današnje ljudske etike (koja je, sa svoje strane, superiornija od jučerašnje ljudske etike, barem u društvima, poput zapadnih, koja prihvataju ideje progresa, uključujući i moralni progres) * evo ovde jednog esktremno zabavnog članka o najrazličitijim sistemima koji su "neočekivano" Tjuring-kompletni, tj. koji mogu da implementiraju apsolutno sve što može i ovaj kompjuter na kome kucam: https://gwern.net/turing-complete ...zapravo Tjuring-kompletnost je vrlo lako postići, poseduju je i najjednostavniji sistemi poput Konvejeve Igre života, u toj meri da je veći problem napakovati iole kompleksniji sistem koji nije univerzalni kompjuter.
-
A Guide to the AI Safety Debate After Sam Altman’s Ouster "...Furthermore, the risk of doom does not show up in market prices. Risk premiums are not especially high at the moment, and most economic variables appear to be well-behaved and within normal ranges. If you think AI is going to end the world, there is likely some intermediate period when you could benefit by going long on volatility and short on the market. If nothing else, you could give away money and alleviate human suffering before the final curtain falls. Yet that is not a bet that many seasoned traders are willing to make. When I ask AI pessimists if they have adjusted their portfolio positions in accord with their beliefs, they almost always say they have not. At the end of the day, they are too sensible to think probabilistically and de novo about each and every life decision...." Odličan ceo članak, preporuka.
-
Dosta je još uvek neprozirno šta se dešava, ali izgleda kao klasičan prevrat. Moj prior je da je koska AI sejftizam i to da li će kompanija biti vođena primarno kao biznis ili kao istraživačka laboratorija. U slučaju da je to tako, u značajnoj meri bih snizio očekivanja od OpenAI-a u budućnosti, a podigao ih, recimo, prema novoj firmi koju bi eventualno Altman i Greg Brokman (otpušteni osnivač i predsednik) osnovali, i bili u prilicu da je vode kao pravi for-profit biznis. Drugim rečima, deluje da bi ovaj postupak mogao biti jedan od onih istorijskih kratkovidosti, kao kada je ona diskografska kuća odbila Bitlse početkom 60ih rekavši da je "vreme gitarske muzike prošlo"... I ne samo zbog suštinskog gubitka vrhunskog ljudskog kapitala, već i zbog amaterske forme/načina na koji je sve izvedeno - pootpuštali su najvažnije ljude preko hitnog Meet-a*, nemaju pripremljeno ni saopštenje, ni Tvit ni bilo kakvo objašnjeanje ili opravdanje, što se biznisu ne radi, a to ljudi kao što je Satya odlično znaju: ...Executives at Microsoft Corp., the largest investor in OpenAI, were also taken by surprise. Microsoft CEO Satya Nadella was “blindsided” by the news and was furious, according to someone with direct knowledge of his thinking... ...pa će ovde biti dobranog čupanja ušiju. Na jednom nivou, dakle, ovo je nož u leđa Semu i Gregu. Međutim, na dubljem nivou, deluje kao da se radi o nožu u leđa jedne SV ideologije (doomerizama) drugoj (optimizmu, progresivizmu (pravom, ne ovom političkom/levičarskom)). To je u SV-u retko i samo po sebi interesantno, ali ono što ga čini posebno rezonantnim je da je doomerizam POTPUNO finansijski zavistan od progresivizma (od donacija, jer je inače uglavnom sav u "non-profit" sektoru (koji je uvek i svuda - pa i u Silikonskoj dolini - mlohav i nefunkcionalan))... *
-
6 sati kvalitetnog YT programa konačno sam našao vremena prethodnog vikenda da ovo pogledam punom pažnjom, sa sve hvatanjem beleški elementarno numerički pismeno makro razmišljanje ovog tipa i dalje predstavlja low hanging fruit, interesantno je pitanje zašto je tome tako
