Da ne trolujemo temu @bohumilo..mozemo ovde da nastavimo diskusiju
Odakle tebi da je Singapur izrazito multietnicko drustvo? Po mom znanju od tzv.singapurskih drzavljana tamo 75% stanovnista cine Kinezi,15% Malajci,oko 8% su ljudi sa indijskog potkontineta,dok ostatak cine ostale grupe..imaju i tzv.stalne drzavljane te strane radnike. Ono sto daje utisak vece multietnicosti je cinjenica da po novom zakonodavstvu jedan gradjanin moze dvojako da se izjasni po pitanju svoje pripadnosti (i po ocu i po majci,vazi za osobe rodjene u mesovitim brakovima,sto ranije nije bilo dozvoljeno/moguce).
Da krenem od vladavine prava u Singapuru.
Slazes se,najpre je neophodno definisati taj pojam i odrediti sta on tacno znaci i predstavlja. Vladavina prava se uobicajeno svodi na nacelo da se zakoni ne mogu primenjivati salektivno i proizvoljno i da niko nije iznad zakona.
No,vladavina prava nije isto sto i postupanje po zakonu. Da pokusam da ilustrujem. Cak i ako bi jedna vladajuca elita (uzmimo npr.'Vigovce' u Britaniji u 18.veku) mogla da donosi stroge,represivne zakone da bi uklanjala prepreke koje su postavljali obicni ljudi,morali su da racunaju sa dodatnim ogranicenjima koja je donosila vladavina prava. Njihovi zakoni krsili su prava koja su Slavna revolucija i promene u politickim institucijama koje su iz nje proistekle, vec uspostavile za sve ljude time sto su ukinule "bozanska" prava kraljeva i privilegije elite. Vladavina prava je vec u to vreme podrazumevala da su i elite i neelite pruzale otpor njenoj primeni.
Posmatrana iz istorijskog ugla,vladavina prava je veoma neobican pojam. Zasto bi se zakoni podjednako odnosili na sve? Ako kralj i plemstvo npr.(elita u savremenom smislu reci) imaju politicku moc ,a ostali je nemaju - prirodno je da ono sto donosi korist kralju i plemstvu bude zabranjeno i kaznjivo za ostale. Vladavina prava je prakticno nezamisliva u uslovima apsolutistickih politickih institucija. Ona je proizvod pluralistickih politickih institucija i sirokih koalicija koje takav pluralizam podrzavaju. Koje siroke koalicije postoje i deluju u Singapuru? Nema ih.
Jedino kada veliki broj pojedinaca i grupa ucestvuje u odlucivanju i poseduje politicku moc koja im omogucuje ravnopravan polozaj,ideja da svi zasluzuju ravnopravan polozaj pocinje da dobija smisao. Da se vratim na trenutak na Britaniju..Pocetkom osamnaestog veka Britanija je postajala dovoljno pluralisticka i vigovska elita je to shvatila kada su zakoni i institucije,sadrzani u pojmu vladavine prava,poceli i nju da ogranicavaju.
Logicno je pitanje koje naslucujes - koji zakoni i koje institucije ogranicavaju vlast singapurske elite olicene u Partiji narodne akcije?
PNA je od samog pocetka odlucno promovisala industrijalizaciju. Jedna od mera bilo je uspostavljanje kontrole nad sindikatima i kreiranje disciplinovane radne snage kako bi se na taj nacin privukle multinacionalne kompanije. Godine 1959.pocinje da se smanjuje moc sindikata,sto je okoncano 1967.i1968.kada su svi sindikati stavljeni pod kontrolu drzave (vladajuce partije). To je bilo omoguceno stvaranjem Nacionalnog kongresa sindikata,te su strajkovi postali nezakoniti.
1961.dolazi do raskola unutar partije i trinaest clanova parlamenta podnelo je ostavku i formiralo je novu partiju,Barisan Sosialis (BS). Uprkos tom neuspehu,PNA je brzo povratila moc.
Pre izbora 1963.PNA je na dramatican nacin iskoristila specijalnu policiju i preduzela operaciju "Hladna radnja" koja je zbrisala rukovodstvo BS. Zahvaljujuci tome je na izborima 1963.osvojila 37 od 51 mesta u parlamentu,a BS 13.
Kada je 1965.formirana republika,PNA je pocela da preti svojim politickim protivnicima. Zbog toga su svi clanovi BS podneli ostavke na svoja mesta u parlamentu i bojkotovali su izbore odrzane 1968. PNA pod tim okolnostima osvaja svih 58 mesta,iako za 51 mesto nije imala protivkandidate (tad je jos vazio izborni princip nasledjen od britanskih vlasti - 1 izborna jedinica, 1 mesto)
Isto se ponavlja na izborima 1972,1976 i 1980. Naknadni izbori su odrzani 1981.i tada u parlament ulazi poslanik opozicije,prvi od 1968. Do 1991.ih je bilo cetvoro. Pa,ipak PNA je uvek bila garantovana vecina mesta u parlamentu. 1997.osvajaju 82 mesta od 83. 2001.81/83. Kako bi u tom periodu izbegla nastanak prave opozicije i u nastojanju da onemoguci drugaciju zastupljenost u parlamentu,PNA je uvela mogucnost da clanovi parlamenta ne budu iz izbornih jedinica. Da bi zdrzala svoju moc,PNA je zatim podelila izborne jedinice u svoju korist,a kako bi onemogucila gubitak poslanickih mandata. U tom periodu osim izbornih jedinica koje su davale jednog poslanika,kreiraju se i izborne jedinice koje su davale vise poslanika (izb.jed.sa grupnim predstavljanjem). Tako su one izborne jedinice u kojima su pobedu odnosili predstavnici opozicionih stranaka,najcesce bivale ukljucene u izb.jed.sa grupnim predstavljanjem.
Tokom tog perioda PNA je prosirila svoju kontrolu nad citavim drustvom,oslanjajuci se prventveno na kontrolu medija. Politicki aktivizam u Singapuru nosi opasnost da se dodje na "crnu listu",da vas svi izbegavaju,tuze,ispituju poreske prijave,gubite poslove,budete zatvarani bez sudjenja..
Pred izbore 1997.PNA je pocinjao otvoreno da preti biracima,nastojeci da utice na njihovo opredeljivanje. Tadasnji premijer,Goh je bio jasan: "Vratite kandidate Vlade i dobicete nove velike javne radove,ili,ako ih ne bude,u znak odmazde zbog izbora protivkandidata PNA,sve ce to biti odlozeno.."
Ove pretnje su se odnosile na program obnove stanova,vrednog vise miliona dolara. Stopa urbanizacije u Singapuru iznosi 100%. Logicno je da su pretnje izazvale veliku zabrinutost kod glasaca. Ako znamo da vise od 86% Singapuraca zivi u drzavnim stanovima,biracko telo je vrlo osetljivo na takva pitanja.
Dalje..bila je tu najava novog sistema prebrojavanja glasova,koji vlastima omogucava da saznaju kako su biraci glasali u izbornim jedinicama sa manje od 5000 glasaca..ta je najava samo pojacala strah od tih pretnji.
S' obzirom na velicinu i kolonijalnu istoriju - Singapur nije imao aristokratiju - zemljoposednicku ili neku drugu - koja bi bila vazna za njegovu politiku. Do sticanja nezavisnosti,Singapuru su nedostajali veliki kapitalisti i poslovni poduhvati,a posle sticanja nezavisnosti najveci kapitalisti koji su poslovali u Singapuru bili su stranci,koji su uzivali otvorenu podrsku PNA na racun domacih poslovnih ljudi. Osnovana od strane strucnjaka obrazovanih u Engleskoj i pripadnika srednje klase,PNA je regrutovala profesionalne politicare,koji su radili u javnim ustanovama,a ne po osnovu clanstva u partiji. U stvari,partija je bila samo izborna masina;u svim drugim slucajevima politika je sprovodjena pomocu Vlade,a ne samostalnom organizacijom na terenu. Tu se krije jedan od razloga,recepata za singapurski ekonomskl bum.
Ipak,sve se u Singapuru odvija pod strogom kontrolom vladajuce elite iz redova partije,sto je Li Kuan Ju 1984.zorno i slikovito priznao cuvenom izjavom: "Necu se pravdati zato sto je PNA Vlada i sto je Vlada PNA"
Sve u svemu...Singapur je stekao nezavisnost i presao u demokratiju (u smislu uvodjenja opsteg birackog prava) kada su njegovi gradjani protestvovali protiv britanske kolonijalne vlasti, ali PNA je posle 1963.ubrzano ustanovila jednopartijski sistem. Posle toga je ekonomija dozivela bum,nejednakost je bila na niskom nivou i PNA je odzavala vlast oslanjajuci se na relativno bezazlena sredstva,uvecavajuci svoju popularnost putem razudjenih programa socijalne zastite,a povremeno i pretnjama i prinudom.
Sto se tice tvog poslednjeg pasusa...znas kako..svako prihvata odredjeni "koordinantni sistem vrednosti",pristup ili teoriju prema onome sto je u zivotu naucio,procitao i za sta veruje da se pokazalo postojanim. Ti imas "svoj",ja neki "moj". U mom sistemu demokratija i sloboda su najuze povezani,ali ispred demokratije ja stavljam institucije. One inkluzivnog tipa,dakako.
Politicke institucije pretpostavljam ekonomskim. I pored toga sto ekonomske institucije imaju kljucnu ulogu u odredjivanju da li je neka zemlja siromasna ili ide putem napretka,politika i politicke institucije odredjuju kakve ekonosmke institucije jedna zemlja ima.