Jump to content

Alkohol ( razno )


James Delaney

Recommended Posts

Na slici sa sljivama su tri vrste, one pozadi najvise lice na nase sljive. Mislim da ih zovu Peresident Plums i da nisu ovako skupe, vjerujem da su one ponajbolje za rakiju. Osim ovih krusaka imaju jos dvije vrste, conference i william. Ako bih isao na krusku (a necu sigurno jer se ne isplati, jako su skupe), odabrao bih william, that goes without saying. Nikad nisam bio ljubitelj loze pa grozdje totalno ispada iz kombinacije, a posto rakiju od breskve nikad nisam ni pio, mislim da je najbolje da zaboravim za sad.

 

Znaci, hipoteticki,  ako bih se upustio u ovo, najvjerovatnije bih izabrao izmedju sljiva i krusaka. Cinjenica da je svo ovo voce iste cijene, uveliko olaksava izbor. Cheef bi meni nabavio 15kg po nabavnim cijenama, to bi me kostalo kao 2. kutije cigareta.

 

Pregledam malo YT, ima interesantnih uradaka za moonshine, vodka i gin. Ako mi se ucini da je lakse raditi sa zitaricama, mozda probam nesto u tom pravcu. 

 

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

Ove šljive napred su, koliko vidim, dženerike, imaju i mnogo drugih naziva, pogodne su za rakiju, imaju dobar % šećera. Ima ih žutih, skoro belih, nekoliko nijansi crvenih, nekada je moj otac od njih pravio rakiju, lepog ukusa, jačine, ali je mislio, ne znam da li je u pravu, da ta rakija ima više metuil alkohola od žlive požegače ili kajsije.

Sada, već godinama, dženerike rađju, opadaju, ništa nisam koristio, tek ove godine smo napravili nekoliko kg džema, verovatno ću nekoliko drveta da posečem, da oslobodim prostor za nešto drugo. Nemam, bar zasad, nameru da se bavim pečenjem rakije, mada, nikad se ne zna.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

6 minutes ago, Div said:

Ove šljive napred su, koliko vidim, dženerike, imaju i mnogo drugih naziva, pogodne su za rakiju, imaju dobar % šećera. Ima ih žutih, skoro belih, nekoliko nijansi crvenih, nekada je moj otac od njih pravio rakiju, lepog ukusa, jačine, ali je mislio, ne znam da li je u pravu, da ta rakija ima više metuil alkohola od žlive požegače ili kajsije.

Sada, već godinama, dženerike rađju, opadaju, ništa nisam koristio, tek ove godine smo napravili nekoliko kg džema, verovatno ću nekoliko drveta da posečem, da oslobodim prostor za nešto drugo. Nemam, bar zasad, nameru da se bavim pečenjem rakije, mada, nikad se ne zna.

 

U pravu je. Dzanarika je najgora rakija. Imam ih bas dosta, ali sam samo jednom peko rakiju od njih i vise nikada. Jedno vreme su ljudi cesto pekli rakiju od njih, ali vise ne. Sada pece samo sirotinja koja ne moze da nabavi kvalitetnije voce, a hoce da ima rakiju i naravno teski alkosi kojima vise uopste nije bitno sta piju. 

 

Jbt kad se napiju od dzanarike desava se da ljudi totalno polude. To je zlo, a ne rakija. Mamurluk je uzasan... 

 

Edit.

 

Ali ovo zuto mislim da nije dzanarika, vec bela sljiva. Rakija od nje je lepa, lici na kajsiju. 

Edited by A sad
Link to comment
Share on other sites

5 minutes ago, Div said:

Ove šljive napred su, koliko vidim, dženerike

 

Kod nas su dzanarike nesto drugo. Iz iste porodice kao sljiva ali su losije za jesti, a i za rakiju.

 

Ovo iznad nisu dzanarike nego neke vrste sljiva, jako su krupne, velicine jajeta.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

12 minutes ago, Honey Badger said:

 

Kod nas su dzanarike nesto drugo. Iz iste porodice kao sljiva ali su losije za jesti, a i za rakiju.

 

Ovo iznad nisu dzanarike nego neke vrste sljiva, jako su krupne, velicine jajeta.

Na slici ne vidim veličinu, delovalo mi je kao da su sitni, okrugli plodovi, malo mi je čudno da toliko košta, ali šta znam, čudni ste vi sa ostrva.🙂

Link to comment
Share on other sites

...

 

https://en.wikipedia.org/wiki/Mirabelle_plum

 

Iz uvrezenog neznanja kod nas je dzenarika podcenjena, iako je to vrlo kvalitetan plod za sve vrste industrijske prerade, pa i za konzumiranje. Btw, od nje se pravi odlicna rakija.

 

>> ... Agromedia » Agro teme » Voćarstvo
Otkrivamo vam sve što niste znali o dženarici!

Dženarika ili ringlov je vrsta šljive koja je poreklom sa Balkana. 
Ona se koristi uglavnom kao podloga za kalemljenje raznih sorti šljiva i kajsije.
 

Ova voćna vrsta se već milionima godina razmnožava iz semena i svaka jedinka je posebna. Zato iz prirode mogu da se selekcionišu genotipovi za stvaranje budućih sorti koje će se koristiti kao voćke u ishrani ljudi, za pravljenje sokova, džemova, rakije i drugih prerađevina.

Dženarike u prirodi možemo razlikovati po boji, krupnoći, ukusu i vremenu zrenja. Zato sa ovom biljnom vrstom možemo da stvorimo sorte koje će sazrevati od polovine juna do sredine oktobra, što omogućava 4 meseca berbe i prerade.

U Srbiji se dženarika još koristi sporadično. Uz to, kada se stavlja u guste sokove, uglavnom se nigde ne spominje kao sastojak tog soka. Najčešće njenu ulogu preuzima kajsija ili breskva.

Prema nekim istraživanjima, dženarika sadrži selen, a postoje i neke sorte koje su lekovitije od mnogih vrsta šljiva. Ono što je samonikla kopriva kod povrća, to je dženarika kod voća. Zato bi što pre trebalo da počnemo da je koristimo na pravi način i dodelimo joj ravnopravno mesto sa drugim sortama šljiva, kajsija i breskvi. ... <<


>> ... DžENARIKA
Voćarstvo, Saša Bugarčić

Okrugla varijanta divlje šljive koja džiklja gde god pljucneš košticu. Verovatno upravo zbog te lakoće nicanja, dženarika u nas više ima status korova nego voća. To je nepravedno i nerazumno, i to želimo da ispravimo.

Ljudi zaboravljaju koliko je dženarika (zvana još i ringlov ili šljivciga) bila značajna u svačijem detinjstvu. Mnogoj gradskoj deci dženarika bude jedini susret sa voćem na grani. Dok su trešnje najčešće nečije, te je njihovo branje povezano sa rizicima, dženarike su uvek ničije i možeš da ih brstiš bez ograničenja; one prosto pripadaju onome ko ih prvi obere. Dženarike su dečja radost i pamtimo ih kao besplatnu slast kojom počinje letnji raspust.

Pored toga, dženarika je zaista ukusno i sočno voće, koje uvek dobro rodi. Izdašna je u raznim agregatnim stanjima: kao sirov plod, kao sok, džem, voćni sirup, materijal za kolač... Ko voli, može rakiju da peče, a u Francuskoj prave i liker od "mirabelle". Kod nas iz nekog razloga ljudi vrlo slabo haju za preradu tog divnog voća.

Nije dženarika radost samo za stomak, ona daje i najbolju ladovinu. Mnoge improvizovane klupice za ispijanje piva sa društvom, na pauzi ili pod stare dane, nimalo slučajno su pozicionirane ispod guste krošnje dženarike. Dženarika leti daje debeo lad za ekipu.

Ali nije "mirabelle" samo boginja leta. Proleće je takođe njeno doba, kad se brda i doline Srbije zabele od dženarike u cvatu. Svi oni školski sastavi o proleću koje obuče prirodi svečanu belu haljinu inspirisani su u velikoj meri prisustvom dženarike u pejzažima dečje svesti. Mnogoj gradskoj deci dženarika bude jedini susret sa pčelama koje obleću voćku u cvatu.

Dženarika je savršeno prilagođena životnoj zajednici sa ljudima, računajući upravo na decu kao raznosače semena. Ona lako i rado raste unutar i po rubovima gradskih naselja i urbanih celina, kao i seoskih i poljoprivrednih oblasti; ima je svuda gde ima neko ko seda u lad, i gde neka deca pljuckaju koštice. Zato i uzimamo dženariku kao simbol našeg interesovanja za oblasti na dodirnoj tački civilizacije i divljine.
Dženarika nije ničija, ona je naša.

 

Sorta dženarike - POBEDA
Sorta ruskog porekla nastala ukrštanjem dženarike sa kapanskom šljivom (Prunus salicina). Stablo je kržljavo sa niskom, okruglastom krunom. Rano stupa na rod, redovno i obilno rađa. Cveta rano (početkom aprila, 5 do 7 dana pre Čačanske lepotice). I pored ranog cvetanja zameće obilno i nije osetljiva na pozne prolećne mrazeve. Plodovi sazrevaju krajem jula i početkom avgusta. Prinosi prelaze 20.000 kg/ha.

Plod je srednje krupan (oko 23 g), okruglastog oblika, crvenkasto-plave boje sa umerenim pepeljkom. Koštica je srednje krupnoće (3,9 g), ne odvaja se od mezokarpa. Plodovi sadrže 12 % rastvorljivih materija, 6,7 % šećera i 1,9 ukupnih kiselina. Sadržaj vitamina S je oko 7 mg na 199 g plodova.

Zbog otpornosti na niske temperature u fazi cvetanja, obilne rodnosti, hemijskog sastava ploda, kao i otpornosti na biljne bolesti i štetočine zaslužuje da se više gaji. Plodovi nalaze primenu u preradnoj industriji voća.

 

dipl. ing. Dragoljub Dragojlović ... <<

 

https://www.meusetourism.com/en/food/specialities/mirabelle-plums-from-lorraine.html

 

...

Edited by Kinik
Link to comment
Share on other sites

25 minutes ago, Div said:

Na slici ne vidim veličinu, delovalo mi je kao da su sitni, okrugli plodovi, malo mi je čudno da toliko košta, ali šta znam, čudni ste vi sa ostrva.🙂

 

Voce je jako skupo, ne znam zasto. Pogotovo sto je sad vrh sezone, kada cijene svega padaju, ovdje ne padaju bas toliko. Jedan rodjak u BiH kupuje po 2T jabuke za rakiju i placa neku smijesnu cijenu po kg, mislim da placa 0.30KM (0.15€). To ovdje jednostavno nema.

 

Mozda bih mogao otici negdje na neku farmu i pogoditi bolju cijenu ali za 15-20kg voca se ne isplati maltretirati. 

 

Nego, nesto me pocela napustati zelja za vocnim rakijama, privlacnije mi izgleda napraviti nesto na bazi zitarica ali svakako uzivam radeci research. :classic_smile:

Edited by Honey Badger
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

On 8/10/2019 at 5:01 PM, A sad said:

 

Skupo vam je voce. 

Ma to nije problem. Uvek mozes da se dogovoris sa vlasnikom/menadzerom supermarketa da ti ostavi ono sto povuku iz prodaje, jer vise ne izgleda dobro, a tebi za rakiju i ne treba A klasa. Bice srecni da ti to prodaju za 30% od cene u radnji , a neki ce ti dati i da nosis dzabe. 

Link to comment
Share on other sites

8 hours ago, DJORDJE said:

Ma to nije problem. Uvek mozes da se dogovoris sa vlasnikom/menadzerom supermarketa da ti ostavi ono sto povuku iz prodaje, jer vise ne izgleda dobro, a tebi za rakiju i ne treba A klasa. Bice srecni da ti to prodaju za 30% od cene u radnji , a neki ce ti dati i da nosis dzabe. 

 

Nema potrebe, radi se o smijesnim kolicinama da novac stvarno nije trebalo uvoditi u ovu pricu, ja sam motivisan znatizeljom, a ne profitom. Glupost je i pomisliti o isplativosti projekta gdje se ide na pecenje 3 litra rakije. 

 

To je oprobani nacin da se minira diskusija i moram priznati da je troll u potpunosti uspio. Sacekacu neko vrijeme, mozda se nesto u medjuvremenu promijeni.

 

 

Link to comment
Share on other sites

Ovde u FR, ima jedan vocarski deo, gde mozes da odes pa sam naberes koliko hoces i to platis naravno, kao sto je HB pisao da ima tamo kod njega.

E sad, u jesen kad prodje berba jabuka npr, sve jabuke koje pobacaju dole, one nisu za prodaju, tj bacaju se dole da istrunu. Ali da ljudi ne bi isli i kupili te jabuke, npr da daju zivotinjama, ili eto da naprave rakiju, vlasnici tih vocnjaka prskaju te jabuke sa otrovima. 

Link to comment
Share on other sites

32 minutes ago, slavisa said:

vlasnici tih vocnjaka prskaju te jabuke sa otrovima. 

 

Pa to je totalno retardirano i na vlastitu stetu. 

 

Visestruko korisnije je podijeliti ljudima da hrane zivotinje, mozda cak dobiti nesto u zamjenu, neko meso? Moze se baciti na compost pa kreirati djubrivo za vocke, ma sve samo ne trovanje.

 

Tesko mi je i da povjerujem u to da bi mogla biti uobicajena praksa, mozda poneki izolovani slucaj, neki ludak negdje...

Edited by Honey Badger
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

14 minutes ago, Honey Badger said:

 

Pa to je totalno retardirano i na vlastitu stetu. 

 

Visestruko korisnije je podijeliti ljudima da hrane zivotinje, mozda cak dobiti nesto u zamjenu, neko meso? Moze se baciti na compost pa kreirati djubrivo za vocke, ma sve samo ne trovanje.

 

Tesko mi je i da povjerujem u to da bi mogla biti uobicajena praksa, mozda poneki izolovani slucaj, neki ludak negdje...

 

Nije to bas tako. Ljudi koji se bave stocarstvom sigurni nece ici da skupljaju trulo voce da bi sa njime hranili stoku ( ne govorim o hobistima i onim sto po srbiji drze jednu svinju i hrane je pomijama). Oni imaju recepture po kojima hrane stoku, a voce ne ulazi u to. 

 

Sa druge strane to voce i nije za ljudsku upotrebu jer ne bi bilo na zemlji da jeste, vec bi se prodalo. One obicno stoje na zemlji neko vreme, ako ih neko pokupi, pokupi. Kad dodje vreme za jesenje radove ljudi moraju da rade, bilo trulo voce dole ili ne. Nema tu nista sporno. Tako se radi svuda. 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

2 minutes ago, A sad said:

 

Nije to bas tako. Ljudi koji se bave stocarstvom sigurni nece ici da skupljaju trulo voce da bi sa njime hranili stoku ( ne govorim o hobistima i onim sto po srbiji drze jednu svinju i hrane je pomijama). Oni imaju recepture po kojima hrane stoku, a voce ne ulazi u to. 

 

Sa druge strane to voce i nije za ljudsku upotrebu jer ne bi bilo na zemlji da jeste, vec bi se prodalo. One obicno stoje na zemlji neko vreme, ako ih neko pokupi, pokupi. Kad dodje vreme za jesenje radove ljudi moraju da rade, bilo trulo voce dole ili ne. Nema tu nista sporno. Tako se radi svuda. 

 

Mislim da se mozda nismo razumjeli. Problem je u trovanju tog opalog voca sto mi djeluje kao cista podlost i glupost ako uzmemo u obzir da trujes vlastitu zemlju kojekakvim otrovima. Postoje i laksi nacini da se zabrani pristup ako neko bas ne zeli da mu se ljudi vrsljaju po farmi i rade sta hoce. Ne znam, reagovao sam na prvu

 

Meni kad jabuka opada (a opada jer kljucnu ptice i poruse vjeverice), ja ih skupim jer kad trunu skupljaju se musice, dolaze pacovi i generalno ima neki kiseli miris sto mi nije bas po volji. Te jabuke redovno bacam u kompost Daleka, gdje crvi, bakterije i gljivice odrade posao. Razumijem da nekima to nije mogucnost ali i dalje ne mogu da shvatim kako je trovanje rjesenje icega.

 

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

24 minutes ago, Honey Badger said:

 

Mislim da se mozda nismo razumjeli. Problem je u trovanju tog opalog voca sto mi djeluje kao cista podlost i glupost ako uzmemo u obzir da trujes vlastitu zemlju kojekakvim otrovima. Postoje i laksi nacini da se zabrani pristup ako neko bas ne zeli da mu se ljudi vrsljaju po farmi i rade sta hoce. Ne znam, reagovao sam na prvu

 

Meni kad jabuka opada (a opada jer kljucnu ptice i poruse vjeverice), ja ih skupim jer kad trunu skupljaju se musice, dolaze pacovi i generalno ima neki kiseli miris sto mi nije bas po volji. Te jabuke redovno bacam u kompost Daleka, gdje crvi, bakterije i gljivice odrade posao. Razumijem da nekima to nije mogucnost ali i dalje ne mogu da shvatim kako je trovanje rjesenje icega.

 

 

 

 

 

Pa ne prska on ciljano tu jabuku, on prska druge stvari, ali otrov pada i na nju.

 

Npr, prska travu totalom ili nekim drugim herbicidom. Radi jesenji tretman npr jabuke... Naravno da ta jabuka koja je dole vise nije za upotrebu posle toga (ona svakako nije vise za upotrebu ni bila jer je trula, ali posle ovoga sigurno nije). 

 

Ne moze on da skuplja opalo voce sa nekoliko hektara povrsine, mislim moze, ali je to veliki posao i sta ce posle sa tim. To se sve radi kada prodje neko vreme posle berbe i to voce je vec pocelo da truli. 

Edited by A sad
Link to comment
Share on other sites

26 minutes ago, A sad said:

 

Pa ne prska on ciljano tu jabuku, on prska druge stvari, ali otrov pada i na nju.

 

Npr, prska travu totalom ili nekim drugim herbicidom. Radi jesenji tretman npr jabuke... Naravno da ta jabuka koja je dole vise nije za upotrebu posle toga (ona svakako nije vise za upotrebu ni bila jer je trula, ali posle ovoga sigurno nije). 

 

Ne moze on da skuplja opalo voce sa nekoliko hektara povrsine, mislim moze, ali je to veliki posao i sta ce posle sa tim. To se sve radi kada prodje neko vreme posle berbe i to voce je vec pocelo da truli. 

 

OK, to pravi smisla i razumljivo je ali Slavisa nije tako opisao situaciju nego je:

 

Ali da ljudi ne bi isli i kupili te jabuke, npr da daju zivotinjama, ili eto da naprave rakiju, vlasnici tih vocnjaka prskaju te jabuke sa otrovima. 

Sto djeluje kao da je posuto otrovom iz ciste zloce, otud i moja reakcija.

 

 

Link to comment
Share on other sites

On 8/10/2019 at 6:02 AM, slavisa said:

 

 

Naravno da se lozovaca ne pravi od loze ( grane na kojoj visi grozd), vec od komine kad se iscedi grozdje. 

 

 

Ja mislim da se to na Fruskoj Gori zove komovica a ne lozovaca. Nemozes ti da od jednog grozda pravis i vino i rakiju (ber ne kvalitetnu)

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

...

 

>> ... Da li je lozovača isto što i komovica?

Od sorti grožđa sa visokim sadržajem ukupnih kiselina, kao što su muskat hamburg, julski muskat, neoplanta, godominka, muskat otonel, župljanka itd., spravlja se lozovača, prefinjenog muskatnog mirisa i finog ukusa. Za dobijanje prave lozovače koristi se celokupni neceđeni kljuk grožđa. Tehnologija proizvodnje obuhvata sledeće operacije:

 

- berbu,
- muljanje,
- vrenje kljuka,
- destilaciju prevrelog kljuka,
- redestilaciju sirove meke lozovače,
- sazrevanje (odležavanje) rakije u hrastovoj buradi ili staklenim sudovima.

 

Posle berbe grožđa, vrši se muljanje muljačem s valjcima. Prilikom muljanja bilo bi poželjno odstraniti peteljke, jer u protivnom lozovača dobija „zeljast priukus” (komovičasta lozovača). Sudove za vrenje treba napuniti kljukom maksimalno do 70 odsto zapremine. Dužina vrenja zavisi od sadržaja šećera u grožđu i od temperature vrionog medijuma.

 

KOMOVICA
Prilikom proizvodnje vina ostaje komina koja može sadržati izvesnu količinu neprevrelog šećera. Nakon nekoliko dana previranja u sudovima za vrenje, destilacijom prevrele komine grožđa dobijamo komovu rakiju. Slatku kominu treba drvenim maljevima ili gaženjem dobro sabiti u sudovima za vrenje, da bi se iz nje istisnuo vazduh. Potom sudove za vrenje treba poklopiti (poklopcima ili plastičnom folijom), preko čega se stavlja tanji sloj peska ili zemlje, da bi se komina zaštitila od prisustva vazduha i srpečio razvoj bakterija sirćetne kiseline i plesni pri vrenju. Da bi se dobio bolji ukus komovice, dobro je izmešati prevrele komine koje su dobijene pri spravljanju ružičastih, crvenih i belih vina. Posle dve nedelje prevrela komina se može destilisati. ... <<

 

------------------------------

 

>> ... ZANIMLJIVOSTI
DA LI JE LOZOVAČA ISTO ŠTO I KOMOVICA?

Ne, to su dve vrste rakije dobijene na različit način od istog voća – grožđa.

Lozovača (rakija od grožđa) je rakija dobijena destilacijom fermentisanog grožđanog kljuka (kljuk je grožđe odvojeno od petelnjki i izmuljano).

 

Komovica je rakija dobijena od komine grožđa koja ostaje posle ceđenja vina, gde se moze dodati i vinski talog. Najčešće je nusprodukt nastao u procesu pravljenja vina. Isceđena komina treba da sadrži peteljke, pokožicu, semenke i deo vina. ... <<

 

...

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

17 minutes ago, nssa said:

 

 

Ja mislim da se to na Fruskoj Gori zove komovica a ne lozovaca. Nemozes ti da od jednog grozda pravis i vino i rakiju (ber ne kvalitetnu)

 

U pravu si, ali on nije mislio na to. U njegovom kraju se tako govori. 

Link to comment
Share on other sites

4 minutes ago, slavisa said:

Stvarno nemam pojma, ja sam uvek mislio da se loza pravi od komine kad se iscedi grozdje

 

A sta ti to znaci kad se iscedi grozdje? Za vino? Ili mislis da se grozdje izmulja pa se od toga pravi rakija? 

 

Dosta ljudi iz tvog kraja za muljanje grozdja kaze cedjenje. 

Link to comment
Share on other sites

...

 

Najbolju lozovacu koju sam ikada popio - to je od nekog lika koje je pravio u domacoj radinosti.

On bi ostavio obrano grozdje u grozdovima da se dobro osusi, pa onda uklanjao peteljke - a od grozdja pravio lozovacu.

Ne vise od 10-12 litara.

 

To je bila ambrozija.

Samo si mogao biti posluzen - nikad prodaja, nikad na poklon. Ni decilitar.

Lik je bio Dubrovcanin i pravio je to samo za sebe i svoje goste..

 

Mene neki likovi cesto reklamiraju neciju 'dobru rakiju', pa obicno pitam - a odakle ti je taj domacin.

Ako kaze nesto u blizini sa vinogradarstvom / vocarstvom - to izbegavam. Ne pije mi se krstena 'vocna komovica'.

To pre svega ima miris koji se ne moze ukloniti (drvenasta komina), da ne govorim o vocu koje ubaciju u rakiju.

To je samo za pranje prozora, ili da se napravi neki liker cija ce aroma da ubije ukus komine (a u to tesko).

Pravi rakiju od sljive, ili od voca, ili komine - ali je nazovi pravim imenom.

 

...

Link to comment
Share on other sites

21 hours ago, DJORDJE said:

Ma to nije problem. Uvek mozes da se dogovoris sa vlasnikom/menadzerom supermarketa da ti ostavi ono sto povuku iz prodaje, jer vise ne izgleda dobro, a tebi za rakiju i ne treba A klasa. Bice srecni da ti to prodaju za 30% od cene u radnji , a neki ce ti dati i da nosis dzabe. 

 

Da li treba ili ne A klasa to je vec pitanje. Da bi rakija bila dobra voce treba da bude pre svega zdravo i u punoj zrelosti. Kad uzimam svoje voce onda mogu da skupljam ono koje je otpalo, zato sto vrsim selekciju. Ali ne mogu da kupim neko voce koje nije prva klasa. Opalo voce za rakiju se prodaje kao najniza klasa i cesto je spakovano u buricima ili jako dubokim gajbama. Otkud ja znam sta je unutra. Zato kad kupujem voce za rakiju ja uvek kupim prvu klasu, ali ga ostavim da stoji, da jos sazri, pa ga tek onda spremam i ubacujem u bure. 

 

Ako plodovi nisu zdravi, ili su zeleni, ne moze se dobiti kvalitetna rakija. I na to uvek mora da se pazi. 

  • Like 4
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...