Jump to content

Splendini

Član foruma
  • Posts

    50
  • Joined

Everything posted by Splendini

  1. Vezano za rešavanje problema, izvinjavam se, nisam ispratio diskusiju od početka. Šta je zapravo funkcija obrazovanja? Rešavanje problema, opšte obrazovanje, izgradnja odredjenog sistema vrednosti, ili možda štancovanje članova društva koji odgovaraju elitama? Slažem se da obrazovni sistem generalno ubija kreativnost u manjoj ili većoj meri. Možda bi bilo dobro ispitati i vezu izmedju individualizma i kolektivizma i kreativnosti. Moj je utisak da dosta obrazovanih ljudi u US smatra npr. Kineze generalno manje kreativnom nego zapadnjake, više puta sam čitao takve diskusije. Mada kako Zapad sve više tone u oligarhiju, za individualizam će biti sve manje mesta. Npr. pogledati grafike o broju medija ili o broju banaka u US, to decenijama ide na dole. Sposobnost za kritičko razmišljanje, individualizam, slobodu će biti u korelaciji. Da ne pominjem inequality. Više puta sam pominjao i ovde i na prošlom forumu knjigu zloslutnog naziva “Signals:The breakdown of the social contract and the rise of geopolitics “, (napisane pre šest godina), a i poznati Piketty-jev inequality grafik. Takodje se slažem da organizovane religije često idu na potiskivanje intuitivnog i individualnog, da ne ulazim dublje u to da li su motivi opravdani (često je u pitanju samo moć). Ali se ne bih složio da je intuicija kao funkcija pod dominantnim uticajem religije ili kulture. Religija u jednom društvu može da bude izbrisana, a u kulturi može da dominira racionalizam, ali to ne znači da će intuicija nestati, već će naći druge modalitete ispoljavanja. To je zapravo jedna bitna karakteristika intuicije, originalnost, nezavisnost, sloboda. Inače, nisam bio eksplicitan, izjednačio bih kreativnost i intuiciju, naravno zavisno od definicija i jednog i drugog, ali da ne idemo predaleko od teme. Evo citat iz Jungove knjige “Seminar on Nietzche’s Zarathustra”, koja se bavi ovim pitanjima kreativnosti, intuicije, fantazije: “...because man does not possess creative powers, he is possessed by them. That is the truth. If he allows himself to be thoroughly possessed by them without questioning, there is no inflation[of ego], but the moment he thinks “I’m the fellow”, an inflation follows.” Question: Can it be avoided? Jung: Only by obeying without looking at yourself. You must be quite naive.” p. 40
  2. Iju, FED balans šit pao za $248 milijardi, možda zbog izbora lol. Biće veselo.
  3. Mislim da su ova dvojica u startu ograničeno postavila problem, naime, ne radi se o problemu konvergentnog i divergentnog razmišljanja već o racionalnoj i intuitivnoj psihološkoj funkciji, o čemu je pisao Karl Jung u svojoj vrlo poznatoj knjizi Psihološki tipovi. Intuitivna funkcija se ne ispoljava samo kroz razmišljanje ili rešavanje problema već i u kombinaciji ili mešanju sa ostale tri funkcije, razmišljanjem, emocijama i osetima. Npr. kada jedan fudbaler izvede kreativan potez, to ne mora da ima veze sa razmišljanjem. Ili, ako jedan umetnik ispolji svoju intuitivnu percepciju kroz muziku, to nema veze ni sa razmišljanjem, a ni sa rešavanjem problema. Ovo bi takodje značilo da se Jung apsolutno ne bi složio sa tezom da su istovremeno konvergentno i divergentno razmišljanje nemogući u isto vreme, dosta je pisao o tom mešanju funkcija. Najbanalniji primer je obična politička rasprava, gde se ne radi o razmišljanju kao čistoj funkciji već se to kao što dobro znamo kombinuje sa snažnim emocijama, predrasudama, izvrtanjima, podmetanjima i sl. Inače, ne mislim da je razdvajanje racionalnog i kreativnog podučavanja loša ideja. Država jeste jedan dominantan faktor za koji možemo da kažemo da nameće dominantnu psihološku funkciju, ili ideologiju (a koja je zapravo u dobroj meri samo odraz jedne funkcije). Ali postoje i drugi entiteti koji utiču, poput umetnika, intelektualaca, crkve, porodice, medija, biznisa itd. Inače su tzv. primitivne kulture iz prošlosti bile superiorne u intuitivnoj funkciji u odnosu na današnju civilizaciju. Dobar primer bi bile prakse američkih Indijanaca, “vision quest” ili “lamenting (crying) for a vision”. Ovo sam pomenuo zbog korišćenja intuitivne funkcije u moralnom ili duhovnom smislu, gde su takodje bili superiorni. Vizija kao slika+emocija+smisao je daleko snažnija nego neka apstraktna ideja. Mogu da preporučim odličnu knjigu “Philosophy as a way of life”, Pierre Hadot, koja je se bavila tim problemom odvajanja filozofije od karaktera i duha. I na kraju, da kažem da je ova rasprava možda i bitnija za pojedinca, nego za teoretisanje šta bi bilo najbolje za društvo, tj, pokušajte u sebi da razvijete kreativnost i intuiciju, ne morate da promenite ceo svet.
  4. (Stihovi Wilhelm Müller)
  5. Dokumentarni film o Selibidačeu, rumunskom dirigentu i teoretičaru muzike, dirigentu Minhenske i Berlinske filharmonije i drugih orkestara. Bio je poznat po tome da nije dozvoljavao snimanje svojih koncerata tvrdeći da je muziku moguće doživeti kao jednu vrstu transcedentnog iskustva samo uživo. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Sergiu_Celibidache
  6. Ovo baš nije francuska muzika ali je legendarna pesma:
  7. Zanimljiva je tragična priča vezana za Bertrana, ko ne voli horor priče neka ne traži. Mada nekako ide uz njegovu muziku.
  8. Pažnja, ova pesma lako ulazi u glavu ali vrlo teško izlazi😀
  9. Мислиш ишао као што добро иде сарајевски Марлборо уз гитовани црвени Југић?
  10. И Дрина без филтера😀. Саће крену с ФАС
  11. Да ли је могуће да Голф 2 још нема споменик у Србији, а и у осталим бившим републикама? Неправда! Ево ја покрећем иницијативу. А унутра лик са белу мајцу на бретеле😂.
  12. Изгледа да неки нису упознати са чињеницом да турбо-бензинци избацују класичне бензинце, чак и у Србији, тако да ова прича са кубикажом није више актуелна. Шта мислите о турбо-бензинцима? Ко је возио моторе са турбином зна да је осећај потпуно другачији због већег обртног момента на нижим обртајима.
×
×
  • Create New...