Jump to content

Bul-Kathos

Član foruma
  • Posts

    243
  • Joined

  • Last visited

Recent Profile Visitors

1,586 profile views

Bul-Kathos's Achievements

Collaborator

Collaborator (7/14)

  • Very Popular
  • Dedicated
  • First Post
  • Collaborator
  • Reacting Well

Recent Badges

344

Reputation

  1. jokara na zagrevanju sutirao trojke 5-9 sa desne strane, od ovoga sto sam video na kratkom klipu
  2. samo mali je tu vazan, dacicu i gasicu (od koga su curile insajd info tepicki) vucic ne veruje vise.
  3. Посебно излагање Стивена Вертхајма
  4. prof. dr Dejan Vuk Stanković, za ministra prosvete
  5. Velika Britanija je ta koja je Srbiju oznacila sa pojmom Mala Rusija ranije u proslosti. Na srecu ili na zalost, Nemacka i Francuska ne dele taj sentiment prema Srbiji, jer i same sprovode odredjenu relaksiranu politiku prema Rusiji u zavisnosti od prirode medjunarodnog poretka. Posto VB nije deo EU, tvoj post o EU sredstvima nema smisla.
  6. SAD ni Ukrajinska kriza i rat u Donbasu nisu interesovali u meri koju si naveo. Administracija Baraka Obame pokrenula je tzv. "pivot to Asia", dok je uveliko trajao i "retrenchment" iz Evrope. Ukrajinskom krizom su se bavili podsekretarka Viktorija Nuland, potpredsednik Bajden i republikanski senator Dzon Mekejn. Dokument Nacionalne strategije iz 2015. jeste oznacio Rusiju kao pretnju po bezbednost, ali ne Amerike, vec pretnju po bezbednost Evrope. Obama je delegirao odgovornost za desavanja u Ukrajini Angeli Merkel i Fransoa Olandu, koji su predvodili pregovore poznatije kao protokole iz Minska. Tada su SAD kao jedini instrument protiv Rusije koristile sankcije, pocevsi od Zakona Magnickog, pri cemu je glavni cilj bio odvracanje Rusije i prekidanje energetske zavisnosti Zapadne Evrope od ruskih energenata, posebno u odnosima Nemacke i Rusije.
  7. https://oko.rts.rs/drustvo/5086548/slom-predstavnickog-sistema-i-put-u-diktaturu-na-primeru-srbije.html
  8. Sve sto je napisao ovde Chaosisme o revoluciji od mene +1 Moje misljenje je da ce jos dugo trajati ovakvo stanje, do leta sigurno a vrlo verovatno cak do jeseni (jer uzimam posredujucu varijablu u obliku studentske skolske godine i regulisanja akademskih obaveza, koja za sada utice na nezavisnu varijablu, sto dovodi to toga da sve zavisi od studenata a ne od ostalih sektora drustva, ukljucujuci i samu vlast). Evo sta kaze nauka i realisticki pogled, koji po definiciji uopste ne razmatra wishful thinking i idealisticki pogled na drustvene procese. Milos Besic https://n1info.rs/vesti/besic-niko-ne-ocekuje-da-se-veceras-ispune-studentski-zahtevi-kriza-se-mora-razresiti-izborima/ Dejan Jovic: https://radio.hrt.hr/slusaonica/intervju-tjedna?epizoda=202503151005
  9. mislim da su samo nemanja i smrtokapa shvatili da je ovakav razvoj situacije teren na kojem se vucic oseca dominantno i da mu i te kako odgovara da se paznja sa studenata i omasovljenja protesta usmeri na opoziciju. ali dobro, tu su redovni znalci koji sve razumeju, koji do sada iz nekog razloga nista nisu pogodili otkad postoji internet u srbiji i pisanja po forumima.
  10. Ti si u velikoj meri u pravu u ranije napisanom postu. Kao predstavnik krupnog biznisa, Tramp u politici primenjuje osnovna biznis pravila u smislu transakcionih odnosa. S obzirom da je politika (u smislu partijske politike) drugi najstariji zanat u istoriji, transakcioni odnosi se nalaze u samoj srži i političkih odnosa (skoro sam pročitao zanimljivu knjigu koja za osnovnu hipotezu tvrdi da se i u partnersko - emotivnim vezama sve svodi na transakcione odnose, čekamo psihologe da razrade ovu temu). Pa tako, prema Džozefu Naju, koji je poznat po tome što je tvorac kovanice ''meka moć'' država, postoji podela na više tipova liderskih ličnosti i Tramp se uklapa u profil transakcionog lidera. Za više o temi pogledati Joseph S. Nye Jr., Powers to Lead, (Oxford, New York: Oxford University Press, 2008).
  11. @Tramp i Vucic Populist Communication in the Post-Truth Age: A Comparative Analysis of Treatment of Journalists by Donald Trump and Aleksandar Vučić https://aseestant.ceon.rs/index.php/jouregsec/article/download/23579/15506/
  12. Britanski nacionalni interesi nisu nužno i nacionalni interesi SAD, nisu se nikada ni nalazili u potpunosti na istim osnovama. George Beebe je, što bi se reklo, deep state američkih institucija, ali mnogo važnije, jedan od višedecenijskih strategy planera za Rusiju.
  13. krenuo voz sa fiatovim vozilima ka zapadnim trzistima rekonstrukcija nadstresnice je manipulacija trazi da se pusti da govori da ga ne prekida brankica brankica kaze nije tacno to sto prica ne zna ko je kriv nadlezni organi moraju da resavaju tuzilastvo je uradilo svoj posao brankica ga optuzuje da je lagao na dan tragedije brankica ne tumaci istinito brankica ga ne pusta da prica most na adi nije imao deset godina upotrebnu dozvolu moli brankicu da ga pusti 17 ljudi poginulo u diskoteci pa niko nije odgovarao pomogli su porodice zrtava Nema nista od ovoga, skrece temu, razvodnjava. Bolje da se gleda American Primeval 🧐
  14. Pax Americana ne postoji minimum desetak godina grubo receno. Jos uvek se odredjuje presek. Formalno, ne postoji od trenutka kada je dominantni narativ u zapadnim medijima i akademiji postala odbrana i zastita Tajvana od Kine. Dodatno, postojeci sistemski impulsi, podsticaji i ogranicenja, najvise idu u korist Kine, najveci dobitnik je Kina. Ona na osnovu pravila koja su nastala 1944. je u ovom trenutku najveci korisnik ali ne i pruzilac (provider) bezbednosti. Ona ne doprinosi sistemu. Drugim recima, Kina u buducim projekcijama medjunarodnih odnosa na osnovu sadasnjih uslova ima najvise sansi da i u vojnoj komponenti dostigne i nadmasi SAD. Iz tog razloga, SAD su revizionisticka sila jer im postojeci poredak ne odgovara. Sto se tice zavrsetka Ukrajinskog pitanja i teznji Rusije da se odrzi u rangu svetskih sila, sve ovo je bilo poznato i ocekivano jos 2014. Ali ceo svet je naseo (i dalje naseda) da jedna mala drzava moze samo na osnovu ekonomske pomoci zapada da se odbrani od nuklearne sile.
  15. Šta znači biti angažovan u vremenu krize? Angažman poprima različite oblike – od otkazivanja javnih događaja, preko blokada fakulteta, poziva na potrošački bojkot, zakonskog štrajka i obustave rada, do samoorganizovanih akcija pripreme hrane ili odbrane od deložacija. Opseg angažovanosti kreće se od privatnih inicijativa i profesionalnog rada, do političkog delovanja i kolektivnih pokreta. Dok se na fakultetima, radnim mestima i ulicama borimo za pravednije društvo, pitanje da li smo samo posmatrači ili aktivni učesnici u oblikovanju zajedničke budućnosti postaje nezaobilazno. https://rifdt.ifdt.bg.ac.rs/bitstream/handle/123456789/2501/bitstream_14073.pdf?sequence=4&isAllowed=y
×
×
  • Create New...