sassha

Avanesyan - Kostyuk 1 4,30 mali ulog al dobra kvota pa moram da probam, gledao sam danas Ruskinju (Armenskog porekla) protiv Sakkari, jeste Sakkari igralo osrednje ili bolje receno toplo-ladno (ali daleko od katastrofe) ali me Avanesyan iznenadila pozitivno, mirna igra fura svoju igru relativno pametno/dobro kretanje, vrlo dobra defanziva & dosta takticki mudro i stabilno za WTA

nothing yet, vezao tvoj under sa vaterpolom (Hrvatska protiv Madjara) u dabl

na 72% uzorka SNS 39,1 (49 mandata) SPN 34 (42 mandata) Nada 5,9 (7 mandata) SPS 5,3 (6 mandata) Nestorovic 5 (5 mandata)

Press Piksi (LIVE)

I ja bi Bajern ali sentimentalno u eliminaciji ako moze 👏

I sa Bajernom smo igrali pa i njih brisi 👏

bet365 2.50 znaci nude 40% meni deluje kao value

Livakovic ide u Fener, a Sutala trazi Ajax pa cemo videti dal ce ga prodati pre ili posle 15.8/16.8 a svakako mislim da nece docekati grupnu fazu (ako se plasiraju), to naravno ne abolira Terzu i unisten momentum u timu, posto se sustinski slazem Dinamo je pred 10ak godina prodavao cim stigne sad cesto ceka, a ovi nasi ne cekaju

top hvala @advokat kuče, tečefon

jbg evo nemam neku ideju malo slusam ovo pa igram neki sistem 3/4 ulog laganese

ja sam odigrao za sutra sistem 4/6 Barrios Veta Lokoli 4-5 setova Marterer McDonald Etchevery Evans ulog nizak 1/10

imali su to Talijani i pre, pa izgleda opet uveli Between 2006–07 and 2021–22, the tiebreakers currently used for all places to decide the scudetto winner if necessary, though this was never needed. Prior to 2005–06, a play-off would immediately be used if teams were tied for first place, a European qualification spot, or a relegation spot. In some past years, the playoff was a single game at a neutral site while in others it was a two-legged tie decided by aggregate score. A playoff game has never been needed since the tiebreaking format changed. The only time a playoff was used to decide the champion occurred in the 1963–64 season when Bologna and Inter both finished on 54 points. Bologna won the playoff 2–0 at the Stadio Olimpico in Rome to win the scudetto.[33] Playoff games were used on multiple occasions to decide European competition qualifications (most recently in 1999–2000) and relegation (most recently in 2004–05).

nista specialno samo dublovi Giron/Mcdonad kvota 4 previsoka, dobili Herbert/Mahuta u prvom krugu vuce me i Ofner protiv Fabia 2,3

prepisujem od drugara trenera koji ozbiljno prati sljaku rublev -7,5 vidim pada i kvota, mozda bi se mogla naci bolja linija ocekuje se dominacija Rubleva & forumska klasika 4-5 sets norrie pouille i musseti shevchenko

hvala ispratio &medjedovic setovi won

vanserijski argument 🙂

ja sam za equal pay al sam zato i za equal work time & popularity tj revenue generator...

seven ? u svako slucaju ima tu jos puno utakmica & medjusobna

Podgorica: Milatoviću 70.438 glasova, za Đukanovića 37.122 U Beranama za Milatovića je glasalo 11.805 građana ili 73,34 odsto birača, a za Đukanovića 4.291 ili 26,66 odsto. U Andrijevici, za kandidata PES-a Milatovića glasalo je 1905 građana, a za Đukanovića 925. U Nikšiću 27.419 glasača je bilo za Milatovića, a 16.941 za Đukanovića. U Bijelo Polju za Milatovića je glasalo 14.345, za Đukanović 13.090. U Tivtu Milatović je osvojio 4.731 glas ili 57,69%, dok je Milo Đukanović osvojio 3.470 glasova ili 42,31%. Kada je riječ o biračkim mjestima, Milatović je dobio većinu glasova na 18, dok je Đukanović dobio većinu na samo tri biračka mjesta u Tivtu. U Ulcinju Milatović je osvojio 2.955 glasova, dok je njegov protivkandidat iz Demokratske partije socijalista Milo Đukanović, dobio 6.515 glasova građana u ovoj primorskoj opštini. U Budvi za Milatovića je glasalo 8.770 birača, a za dosadašnjeg predsjednika i lidera DPS Đukanovića 4.034. U Baru Đukanović je osvojio 12.330 glasova, a Milatović nešto manje 12.286. Na Cetinju za Milatovića je glasalo 2.556, a za Đukanovića 6.353. U Danilovgradu Milatović je osvojio 7.080 glasova, a Đukanović 3.330. U Herceg Novom za Milatovića je bilo 12.417 glasača, a za Đukanovića 4.210. U Kolašinu Milatović je osvojio 3.461 glasova, a Đukanovića 1.291. U Kotoru za Milatovića je glasalo 7.141 birač, a za Đukanovića 5.119. U Petnjici Milatović je dobio 368 glasova, a Đukanović 2.676. U Plužinama Milatović je osvojio 1.653 glasa, a Đukanović 237. U Pljevljima za Milatovića je glasalo 13.143 birača, a za Đukanovića 5.190. Na Žabljaku Milatovića je glasalo 1.559 birača, a Đukanovića 709. U Rožajama za Milatovića je bilo 2.213 glasača ili 16,74 odsto, a za Đukanovića 11.004 ili 83, 26 odsto. rtcg

Evo kompletniiii (&zdravko)

40 djukanovic 60 milatovic na 40% uzorka

Kakav rezultat ocekujete u nedelju ? Po pomeni najrealnije 55/56 Milatovic - 44/45 Djukanovic (dejavu 2006 viceversa version)

dobar aftetmath komentar Milatović sad Izvor: CdM 08:56 (100) Jakov Milatović (Foto: Media biro) 89SHARES Piše: Andrej Nikolaidis, kolumnista CdM-a Jakov Milatović u drugi krug predsjedničkih izbora ulazi pun optimizma. Prosta matematika kaže da ima dobre izglede da pobijedi. Predsjednički kandidati stranaka koje su za samo jedan mandat pobijedile na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020. sinoć su osvojili 25 posto glasova više od Mila Đukanovića i preko 20 posto glasova više od dva kandidata bivšeg suverenističkog bloka (Đukanović i Vuksanović Stanković). To znači da su tridesetavgustovci na korak od Svetog Grala crnogorske politike: od toga da na sljedećim parlamentarnim izborima osvoje dvotrećinsku većinu mandata u parlamentu. Što otključava mogućnost promjene Ustava. Pripadnici manje brojnih naroda u velikom su broju odlučili da ne glasaju u prvom krugu predsjedničkih izbora. To se čita iz izrazito niske izlaznosti u mjestima gdje manje brojni narodi čine većinu. To može biti rezultat taktiziranja njihovih nacionalnih stranaka pred predstojeće parlamentarne izbore. Ali je takođe i rezultat odluke da jedan dio bivšeg suverenističkog bloka, uključujući stranke manje brojnih naroda, uđe u Abazovićevu vladu, a drugi dio bloka tu vladu svojim rukama u parlamentu izglasa. Tada je i formalno razbijen negdašnji suverenistički blok a stranke manje brojnih naroda osvanule u koaliciji sa SNP-om. To je bio veliki Abazovićev uspjeh kojemu dio svog sinoćnjeg rezultata duguje i Milatović. Za tridesetavgustovce je glasao i značajan broj negdašnjih podržavalaca nezavisnosti Crne Gore, etničkih i(li) političkih Crnogoraca. Đukanović je u kampanji isticao svoje državničke, istorijske zasluge za obnovu crnogorske nezavisnosti. Vijorile su se u njegovom predizbornom spotu crvene državne zastave. Dio glasača nije bio impresioniran. Više ih se dojmilo Milatovićevih (i Spajićevih) 250 eura. Ti građani su na izborima poručili: izvini Milo, al’ 250 eura je 250 eura. Da, to ste već negdje čuli. I glasilo je: Izvini Slavko, al’ posa’ je posa’. Osim što osjećaju snažnu, praktično majčinsku, bezuslovnu ljubav prema Crnoj Gori, čini se i kako suverenisti cijene pragmatičnu dimenziju politike. Ovako ili onako, iz ovih ili onih namjera, sa ovim ili onim posljedicama, Spajić i Milatović su povukli potez koji je učinio da dio građana trenutno bolje živi. Glasači su to nagradili. To je prirodan slijed događaja, samo tako i može biti. Jedno, samo jedno povećanje plate učinilo je da će (najvjerovatnije) Milatović biti predsjednik, a Spajić premijer Crne Gore. To povećanje plate napravilo je svu razliku i negdašnju političku elitu Crne Gore, osim sa neizbježnim pitanjem „a zašto mi to nismo uradili?“ suočilo sa spoznajom da je potpuno svejedno kakvu će retoriku upotrijebiti protiv Spajića i Milatovića. U ovom trenutku, oni su neprobojni. Građane za tu retoriku i bilo koji skandal koji može biti vezan uz Spajića i Milatovića – prosto nije briga. Nakon lošeg rezultata na izborima na kojima nije ni trebala učestvovati, nego čuvati sebe za bitke koje može dobiti, iz SDP-a i iz politike se povukla Draginja Vuksanović Stanković. Njen odlazak SDP će koštati nemalog broja glasova, ali i povećati, kako se kaže, njihov kapacitet za koalicije sa lažnim građanskim strankama i pokretima. Đukanović se neće predati. Pokušaće izvesti političko čudo. Od toga hoće li u tome uspjeti zavisi budućnost DPS-a. Ako ne uspije, i zvanično ulazimo u postđukanovićevsku fazu Crne Gore. Odlazak jakog, dominantnog lidera nosi velike političke rizike. Ni Jugoslavija ni partija nisu preživjele Titov odlazak. No istovremeno: nema vječne vlasti, kao što je opštepoznato. U periodu pred nama, po svemu sudeći, na iskušenju i u procesu propitivanja biće manje više sve: od građanskog ustroja Crne Gore, preko identitetskih odrednica do spoljnopolitičkih prioriteta. Ono što je rizik, ujedno je i šansa. 100

offtopic ali svejedno, jesi siguran ili imas neko gradivo dodatno o tome posto sam ja citao par puta da je od Ozrinica (https://en.wikipedia.org/wiki/Ozrinići_(tribe))