Jump to content

DJ_Vasa

Član foruma
  • Posts

    5,022
  • Joined

Everything posted by DJ_Vasa

  1. Izgleda da se neko probudio: Eskobar: Srbija mora da primeni preporuke ODIHR do narednih izbora Nadam se da će Uncle Sam dobro zavrnuti mošnice ovim vucibatinama.
  2. DJ_Vasa

    Bliski Istok

    A tek ove: Beograd Sarajevo Fotografije je objavila Al Jazeera, pa razmišljam da li bi ove prve umele bar da skuvaju ručak gladnim hamasovcima i da li se ovoj drugoj čuje tik-tak iz džepa.
  3. DJ_Vasa

    Bliski Istok

    Čudno, ja sam mislio da govore arapski i da im je kultura srodna opštoj arapskoj i levantinskoj. Znam da imaju hranu jer živ čovek mora 'leba da jede i ne živi od vazduha, al' sam mislio da je opet bliska levantinskoj i jordanskoj. Ako su izmislili nešto recolucionarno, daj recept na kulinarstvu. Umem da prčkam oko šporeta, a poslednje iz komšiluka što sam pravio je salata fatuš. Jeste da imaju naučnike, kao što je npr. Munir Najfe, koji je zbris'o baš u Ameriku, ali mi se čini da ovi drugi baš i nemaju mnogo uticaja na društvo. Uzgred, šta kaže ta njihova kultura, kako bi se provela neka Palestinka da se u mirnodopskim uslovima prošeta centrom grada u mini suknji?
  4. Pa dobro, nemoj da si na kraj srca. Mora od nečeg da se plate sendviči, parizer i one crvene za kupovinu glasova.
  5. DJ_Vasa

    Bliski Istok

    Pa vidi, aktuelna civilizacija je takva kakva jeste, što znači da ima i vrline i mane, da nije idealna, da ne funkcioniše kao u bajci, ali ako biram između bilo koje druge civilizacije, biram onu koja kao svoje vrednosti i dostignuća poseduje sledeće: - Najveći broj naučnih dostignuća, naučnika i univerziteta - Uspela je da stane za vrat fašizmu u Drugom svetskom ratu - Podigla ljudska prava na viši stepen - Omogućila ljudima iz celog sveta da žive u sređenom društvu i dala priliku da lepo zarade - Stvorila meritokratsko društvo - Stvorila kulturu koja je prijemčiva skoro celoj planeti - Stvorila društvo gde je nebitno da li se zoveš Džon, Hans, Ahmed, Pavel, Aron ili Vang i gde tako takav možeš da uspeš - Sačuvala (a i danas čuva) mnoge zemlje kojima su pretile sovjetske horde, gulazi i slična „dostignuća” - Dala svetu savremeni automobil, avion, kompjuter, telefon i još mnogo toga. Mogu ovako da pišem do sutra, ali ovo je dovoljno. Čudno mi je kako levatori svih zemalja ne odbace ta dostignuća. Nije mi poznat slučaj da se neki levator vratio na pisaću mašinu umesto kompjutera, da namerno koristi telefon sa brojčanikom na okretanje, da umesto farmerki nosi čakšire, da se odrekao foruma i društvenih mreža i sve diskusije vodi u kafani ili ispred podruma pića, da umesto emaila piše pisma i razglednice guščijim perom ili da umesto sijalice koristi sveću ili fenjer. Pretpostavljam da je ljude mrzelo da pišu iole duže argumente jer i ovo što sam napisao predstavlja samo jedan promil važnosti te civilizacije. Naravno, ko voli palestinsku civilizaciju ima pravo na svoj izbor. Pretpostavljam da je u mirnodopskim uslovima mnogo lepo nositi hidžab na visokim temperaturama dok ideš po dete školu posle pismenog sa temom „Kako se razneti na pijaci” dok veselo peva „Džihad, džihad, četir’ noge kamiline krute, džihad, džihad, mi idemo na daleke pute”.
  6. Sećam se upotrebe penkala u osnovnoj školi, a koliko mi je poznato, i danas se koristi. Negde sam pročitao da je razlog vežbanje lepog rukopisa, mada nisam čuo argumente koji to potvrđuju. Znam da je nekada davno lepo pisanje postojalo kao predmet, a majbolje je mogao da se izvede perom i mastilom, što izgleda otprilike ovako: Ako se pažljivije pogledaju potezi vidi se da su neke linije deblje, a neke tanje, što se može izvesti samo veštom upotrebom pera, dok je hemijska olovka tu inferiorna. Kaligrafija danas ne postoji, a moram priznati da mi je čudno što se u ranom dobu prelazi sa relativno komplikovano penkalo, iako su obične i hemijske olovke daleko jednostavnije za upotrebu. Mislim i da je kalifrafija danas prevaziđena stvar, naročito zato što veoma mali broj ljudi koristi penkalo ili naliv-pero, a ovakav način pisanja nije pogodan zbog brzine, a delimično i čitljivosti. Osim toga, već dugo se za pisanje koriste kompjuteri, telefoni i tableti, a mnogi čak i za obične beleške koriste telefon. Naravno, ne tvrdim da ne treba vežbati rukopis, ali bolje bi bilo da se vežba čitljivost i da se deca uče da pišu otprilike ovako: Kod rukopisa je bitno da bude čitak, naročito ukoliko je namenjen nekom drugom, a za kaligrafijomz aista nema potrebe. Ukoliko dete u školi treba nešto da napiše za kontrolnu vežbu, to prvenstveno treba da bude čitko, otprilike kao ovo iznad. Ne vidim kako upotreba penkala može da popravi rukopis niti zašto se posle obične olovke ne prelazi na normalnu hemijsku, bar ako govorimo o našim školama. Čak se i slova uče prema ovim starinskim fontovima, pa i latinica. Što se tiče mog rukopisa, nemam ništa pametno da kažem, osim da je čitak. Nije kaligrafski niti 'inženjerski', već prosek.
  7. Pozvao bi one iz Tumana da oteraju đavola
  8. Da, sad se razumemo. Ne znam jedino da li je onom iz Dubaija rečeno da mu nedostaje piste i nisam nešto tražio isti scenario.
  9. Jeste da je Tenerife drugačija priča, ali ovo nije jedinstven slučaj. Flydubai je napravio veoma sličnu grešku upravo u Beogradu, ali se izvukao: https://tangosix.rs/2022/22/02/incident-avio-kompanije-flaj-dubai-prilikom-poletanja-sa-beogradskog-aerodroma-nikola-tesla-piloti-poleteli-sa-pogresne-pozicije-na-pisti/ Incident koji se desio pre nekoliko dana nije jedinstven, a postoje podaci o dosta sličnih. Doduše, za to je potrebno pretražiti u uzroke, a evo samo jednog sajta sa podacima: https://aviation-safety.net/database/ Greške pilota se dešavaju, a piste može ponestati i iz drugih razloga, npr. ako su podaci o težini aviona sa teretom netačni, ako je loš proračun brzine poletanja i slično. Da, a to je klasično korporativno jedenje onoga što se ne jede i muziciranje polnom organu koje se može čuti od svih kompanija. Naprotiv, ovo jeste bitno, a može se nazvati i najbitnijim. Nije isto da li je uzrok incidenta ili nesreće loše projektovan deo, loše održavanje, loša procedura održavanja, greška pilota ili kontrolora ili nešto deseto. Bilo je slučajeva da otkaže kormilo pravca, ili narodski rečeno rep, a uzroci su bili različiti kao recimo zamor materijala na delu koji ga pokreće, ali bio je i jedan slučaj da je pilot previše 'skakao' po komandama jer se uspaničio i otišao mu je deo repa. Naravno, primera ima mnogo, a ovo je samo ilustracija. Otkrivanje uzroka odnosno krivca često ima posledice po celu branšu. Ako je u pitanju loše projektovan deo, proizvođač mora da ga modifikuje, a avioni koji ga imaju dobijaju novi deo. Ako pilot nije znao šta da uradi jer to nije imao na obuci, onda se gleda da li je kriv onaj ko mu je dao diplomu ili to što propisana obuka ne obuhvata određeni slučaj, pa se propisana obuka proširuje u celom svetu. Ako se ispostavi da neka propisana procedura ima manjkavosti, odmah se menja. Ako je u pitanju loše održavanje, kriv je onaj ko održava avion itd. Bilo je slučajeva da pilot pogreši i zbog bahatosti i zbog nekompetentnosti, tako da ne verujem da će se išta bitno promeniti. Koliko mi se čini, ovi naši zaista nisu ni zašta krivi, osim što lupetaju u saopštenjima.
  10. Jeste da je kod sebe imao keš, ali ga je zanimalo kako to telefon uopšte i može da se koristi za plaćanje i kako se zove aplikacija. Hajde da je kupovao nešto ozbiljno, tipa automobila, ali taj je samo plaćao gorivo.
  11. Da, tu je bio niz grešaka, a najveću krivicu snosi holandski kapetan van Zanten jer je bio poslednji u nizu koji je mogao da ispravi grešku. Ima i još jedna stavka, a to je da usled interferencije u radio vezi nisu čuli da su im iz tornja rekli stand by for takeoff, I will call you. Van Zanten je ignorisao upozorenja prvog oficira i inženjera leta, koji su (nažalost opravdano) posumnjali da pista nije slobodna, a pošto je bila magla, nije bio dovoljno oprezan i uzeo je svoje uverenje zdravo za gotovo. Pre više godina sam čuo od jednog pilota JAT-a ono što pamti sa prvog leta u putničkom avionu posle obuke. Instruktor mu je rekao otprilike ovako: „Mali, ako hoćeš da dugo poživiš i da jednog dana sedneš na moje mesto, ima da radiš ovako: da pratiš procedure koliko god ti delovale glupo, da se ne qrčiš kad si za komandama i da mlatneš u glavu onoga ko naslepo leti kroz maglu, pa makar to bio i ja.” Šteta je što taj van Zanten nije u tikvi imao ovo poslednje, a blentavi Grk prve dve stavke.
  12. Propise je pisao ICAO i to je to. Za njih ne postoji nešto što je svima poznato, već nekvalifikovanost kontrolora za tehničko izvođenje manevara jer kao što rekoh, ne može da zna tehničke mogućnosti svakog aviona. Upravo tu se vrtimo u krug. Da je mogao da mu zabrani ubrzavanje sa određene pozicije, verujem da bi to uradio jer je očigledno da je bio svestan da nešto ne štima. U nekim situacijama pilot čak i ima pravo da ne posluša kontrolu, npr. ako nije moguć prilaz kako mu je rečeno usled tehničkih razloga ili zbog dovođenja aviona u opasnost, pa je tada kontrolor čak i dužan da mu raščisti koridor za sletanje. Mene viša kopka šta je radio drugi pilot. Jeste da u kabini postoje kapetan i prvi oficir, ali to što je kapetan glavni ne znači da može da radi kako mu se ćefne. Tu su dvojica da bi kontrolisali jedan drugog, a pri poletanju i sletanju jedan upravlja, a drugi očitava parametre i asistira u nekim radnjama. Taj zajednički rad, ili kako ga zovu Crew Resource Management, podrazumeva saradnju i međusobno kontrolisanje, bez obzira na to što kapetan ima poslednju reč. Ozbiljni piloti tome pridaju pažnje, bilo da su kapetani ili prvi oficiri jer im na obuci sigurno dobro pokažu kako se glava može izgubiti zbog budale koja sedi pored tebe, a normalan čovek bi hteo da poživi koliko god može. Ovog drugog je po svoj prilici bolelo uvo i nije obraćao pažnju na detalje leta. Ko zna šta će isplivati kada se presluša snimak razgovora u pilotskoj kabini... Upravo tako. Ne može da mu se meša u tehnički aspekt letenja i to je to. To je malo duža priča, a ima više faktora. Jedan je bio magla, zbog koje se posade dva aviona nisu mogle videti uzajamno. Drugi je nestandardna terminologija i dvosmisleno izražavanje jer je jedan od njih rekao We're at takeoff, dok mu je kontrolor rekao samo OK. Ovo što je rekao je moglo da se protumači kao da čekaju na poletanje, ali i kao da poleću. Prvi oficir i inženjer leta su pitali kapetana da li je sve u redu i mislili su da je sve u redu kada im je kapetan rekao da je tako. Ima tu i još problema, a udes je opisan pristojno čak i na Vikipediji, pa ne bih da gnjavim citiranjem tuđih reči. Ova nesreća je uticala na upotrebu jezika, tako da se sada reč takeoff koristi veoma obazrivo i isključivo kada se daje dozvola za poletanje. Dozvolu daje kontrola, a pilot mora da potvrdi prijem. Što se tiče prvog oficira, on ima pravo da preuzme komande ukoliko vidi da je avion u opasnosti i da će kapetan ugroziti bezbednost. Koliko se sećam, treba da ga dva puta opomene, a ako vidi da je đavo odneo šalu, uzvikuje (Captain,) I have controls i preuzima upravljanje avionom. Naravno, to ne znači da može da preuzme kontrole ako se tek tako uspaniči jer bi onda mogao da bira između trotineta i bicikla u daljoj karijeri, već da ima pravo da preuzme kontrole ukoliko postoji osnovan razlog da smatra da kapetan ugrožava let. To se posle sređuje na zemlji osim ukoliko se njih dvojica ne dogovore, ali onaj za koga se ispostavi da nije bio pravu je u velikom problemu.
  13. Ne moraš da daješ, ali vidim da čak i kod njih možeš da nađeš razgovor pilota i ATC maltene na svakom ćošku.
  14. Nije ti dobro poređenje. Saobraćajac ima prednost u odnosu na semafor, horizontalnu i vertikalnu signalizaciju, dok kontrolor ta ovlašćenja nema. Kontrolor može da kaže koja pista je slobodna, da naloži pilotu da sačeka zbog sletanja ili poletanja drugog aviona i slično, ali nema ovlašćenja a formalno (često i praktično) ni znanja da kaže pilotu kako će nešto tehnički izvesti. Ukratko, kontrolor može da da dozvolu za poletanje, ali ne može da se meša u način poletanja niti sletanja. MOže samo da ga posavetuje, ali vraćamo se na ono iz prethodnog posta: Kontrolor je uradio što je mogao i kulturno mu rekao da se po svoj prilici malo zeznuo, ali ovo iznad pilotu bukvalno daje pravo da mu kaže da se goni u tri lepe.
  15. Zar kod nas i dalje važe ti sovjetski zakoni? Čini mi se da ih nešto i ne poštuju, a nije da nema ni ovih drugih. Evo skoro ceo sat komunikacije sa ATC u UK: https://www.youtube.com/watch?v=PR_5ZKu1MWg
  16. Ako pitaš za snimke sa Flightradar24, to je javno dostupan sajt i možeš da gledaš svaki let sa gomilom parametara. Svaki avion ima transponder sa gomilom podataka, a nisu nikakva tajna. Što se tiče snimka sa kontrolom letenja, on se može uhvatiti radiom, a frekvencije su odmah iza skale za običan FM. Postoje radio aparati koji primaju i te frekvencije, a običan jeftini radio se lako može preraditi da ih hvata. Nije zabranjeno da ih slušaš, ali ako pokušaš da emituješ na toj frekvenciji, poseta interventne je zagarantovana. Što se tiče snimaka sa aerodromskih kamera, takođe ne postoji zakonska prepreka da se objave. Ne znam kakva je politika aerodromskog rukovodstva, ali nijedan od ovih podataka ne utiče na istragu, ono što se desi u javnom prostoru je javno i tu nema problema. Pošto se bavim fotografijom, ponekad škljocnem i avione. Postoji neki kafić po imenu Pista 011 u naselju Radio Far kod aerodroma, a evo i gde se nalazi na Google Maps. Tu možeš lepo da piješ kafu i da slikaš avione do mile volje. Sa druge strane piste može da se slika iz okolnih polja i kuća u blizini piste bez ikakvih problema. Ne smeš jedino da priđeš samoj pisti gde je to i naznačeno, ali van toga možeš da sediš i fotkaš danima.
  17. Ovaj je definitivno za trotinet, a ne za avion. Ne znam da li je glup da ne razlikuje brojeve ili je hteo da se bavi patkometrijom, a zanima me i šta je radio drugi pilot. Ne znam da li je češao mošnice ili čekao da ovaj drugi sve odradi, ali ovo nije normalno. Ako nekog zanima, oostoji i kratak snimak na kome se vidi da je jedva poleteo: Pošto traje samo četiri sekunde i pošto je brzina velika, najbolje je da se snimak uspori.
  18. Nažalost, tako je, a evo i zašto: em nemaju ovlašćenja tom po pitanju, em nisu ni na koji način kvalifikovani, pri čemu ovo drugo utiče na prvo. Naime, na beogradski i svaki drugi aerodrom sa frekventnim saobraćajem sleću avioni svih proizvođača i tipova. Osim letačke dozvole, piloti se kvalifikuju i za određeni tip aviona, što se zove type rating, pa je nemoguće imati stručnjaka na zemlji koji bi držao u malom prstu performanse svega što sleće i poleće ili držati u tornju celu ekipu kvalifikovanu za svaki tip. Ako ovo prevedem u veštinu, to znači da pilot koji je kvalifikovan za npr. B737 može da upravlja samo tim avionom, a u drugom tipu bi morao da upozna dosta toga kao i njegove performanse. O kontroloru ne treba onda trošiti ni reči. Kontrola jeste pitala pilota tri puta da li je siguran da će poleteti sa te tačke, što su uradili propisno i u skladu sa procedurama. Naime, oni propisani minimumi su uzeti kao prosek i imaju marginu za grešku, ali nije nemoguće ni da avion poleti sa kraćim zaletom ukoliko mu to dozvoljava težina i ostali faktori. Kada su u pitanju faktori za poletanje, ima ih podosta, a računaju se pre poletanja. Evo jednog kratkog spiska da vidiš o čemu se radi: https://www.boldmethod.com/blog/lists/2021/09/9-factors-that-will-increase-your-takeoff-roll/ Da bi se sve ovo uzelo u obzir, moraš da imaš kvalifikacije za određeni tip aviona i da na osnovu toga izračunaš parametre. Zbog toga kada ulaziš u avion možeš videti pilote kako nešto računaju i pišu jer se najtačniji proračuni prave pred samo poletanje. Sve ovo ne bi umeo da uradi ni pilot kvalifikovan za drugi tip, a o kontroloru da i ne govorimo. Kontrolor može da kaže pilotu mnogo toga, ali ne i kako da upravlja avionom, u smislu kako da tehnički odradi bilo koju potrebnu radnju. Očigledno je da su ovi u tornju bar iz prakse znali da mu je pista kratka, ali ako pilot tvrdi da nije, oni tu ne mogu ništa, a možda su mu i poverovali jer zaista ne znaju niti su dužni da znaju performanse bilo kog aviona, baš kao što i mi kao vozači nismo dužni da znamo kako se šteluju ventili ili menja disk na kočnicama, već to prepuštamo mehaničarima. Na brzinu mogu da navedem sledeće pravilo: 91.3 Responsibility and authority of the pilot in command. (a) The pilot in command of an aircraft is directly responsible for, and is the final authority as to, the operation of that aircraft. Ovo boldovano znači tačka, kraj ili doviđenja u ovoj situaciji. Ako je dobio instrukciju da može da poleti jer su pista i nebo slobodni, dao gas za poletanje i započeo manevar, onda je sve ovo bila gotova stvar. Kontrolor ima pravo da mu dodeli pistu sa koje će poleteti, ali ne i da mu kaže kako će to tehnički izvesti. S druge strane, i pilot ima odgovornost ako napravi glupost. Za neke stvari su nadležne samo vazduhoplovne vlasti, tj. onaj ko mu je dao dozvolu, ali i onaj ko ga je zaposlio, dok za veće probleme u igru ulazi i pravosuđe. Pošto je dosta podataka čak i javno dostupno na Flightradaru24, mislim da će posada moći da razmišlja o tome da li će upravljati biciklom ili skuterom za dostavu girosa kada ih poslodavac bude šutnuo.
  19. Ako se ovaj događaj pojavi na televiziji u Air Crash Investigation (ili Mayday, što je drugi naslov iste serije), glumiće ih nižerazredni kanadski glumci kojima je krajnji domet statiranje u kukuruzu ili u reklami za deterdžent. Doduše, ovde dosta govori čuvena scena sa Batom Stojkovićem, koja bi mogla da se preradi: Ovi iz Dubaija su ipak malo bolje procenili pistu i avion i uspeli su da se izvuku, premda je to isti mentalni sklop. Taj je naprosto imao sreće da je uspeo da nekako podigne avion i jedva poleti, pri čemu je iskoristio i 'rezervu' piste, da se tako izrazim, a ovaj majmun od juče nije uspeo ni toliko, pa je sredio nešto opreme plus avion. Ne znam koliko se isprave onakve popravke, ali pošto je to skupa zabava, avion će po svoj prilici završiti kao ambalaža za pivo.
  20. Kontrola nema ni ovlašćenja ni znanja da im to naredi. Možda su ovi imali praktično iskustvo, ali to se u avijaciji ne računa. Ima niz parametara koji utiču na poletanje, o čemu mogu da pišem večeras ako treba. Pošto u mnogim stvarima postoji i margina za grešku, verujem da je nesuđeni Tom Kruz s time računao, ali se debelo prevario.
  21. Svaki avion u komercijalnom saobraćaju mora da ima osiguranje, što je i ovde slučaj. Air Serbia je iznajmila avion sa posadom, što se naziva wet lease, tako da je Marathon Airlines dužan da obezbedi novi avion, a po svoj prilici i posadu ukoliko dva mamlaza popiju suspenziju, što je gotovo izvesno. U slučaju ovakve vrste najma, onaj ko je dobio novac ima da im rodi avion sa sve pilotima. Naprotiv. Evo najnovijeg teksta sa Tango 6, gde piše da je kontrola leta više puta pitala da li su sigurni da mogu da polete: https://tangosix.rs/2024/19/02/analiza-kako-je-doslo-do-ozbiljne-nezgode-embraera-195-na-er-srbijinom-letu-ju324-kontrola-letenja-tri-puta-pokusala-da-upozori-posadu/ Kontrola je sve uradila profesionalno. Ona ima ovlašćenja da dozvoli ili zabrani poletanje, ali ne i da proceni performanse aviona i da li može da poleti u datim uslovima. To odlučuje posada, koja ima poslednju reč. Kontrola je pitala da li su sigurni da mogu da polete sa te pozicije, i to tri puta, ali ukoliko imaju zeleno svetlo za poletanje odluku može da donese isključivo onaj koji je za komandama. Imaš sve na Tango 6: https://tangosix.rs/ Ovo je jedan od retkih domaćih portala gde vesti pišu profesionalci, mada je ovo što navodiš kao informaciju sasvim tačno.
  22. I ja sam počeo od ZX Spectruma, premda malo kasnije od Kronosa, a godinama kasnije sam imao prilike da upoznam i PC. Preskočio sam Amigu kada je standard bio visok, a kada su počeli ratovi i sankcije o tome nije bilo ni govora. Profesijom jesam vezan za kompjuter, ali ne u smislu programiranja, premda volim nove tehnologije i brzo ih prihvatam. Nije mi problem da im se prilagodim jer se uglavnom koriste veoma intuitivno, a volim kada mi nešto korisno uštedi vreme ili novac. Kada je omogućena online kupovina, prvo što sam kupio su bile neke knjige. Do tada je moralo ili da se ode u inostranstvo, ili da neko ko tamo živi ili putuje donese ono što je potrebno. Kada su u pitanju stvarčice koje mi nisu brzo potrebne, a umeju da budu jeftinije online, rado koristim ovaj način kupovine, mada odeću i još ponešto volim prvo da probam i kupujem ih analogno. Plaćanje računa odavno radim online, a bio sam presrećan kada je omogućeno da se kartica 'preseli' u telefon, koji je dovoljno prisloniti na POS aparat ili upotrebiti QR kod. Zbog toga ne pamtm kada sam poslednji put ušao u banku ili poštu, osim da preuzmem novu karticu ili paket. Gotovinu sve manje koristim, osim za pijacu i slična mesta, mada i na pojaci ima tezgi gde se može platiti karticom. Upravo sada u džepu imam nekoliko stotina dinara, a standardnu dnevnu kupovinu ću obaviti karticom kad završim posao. Moram priznati da me čudi što ima dosta mlađih od mene koji se boje online kupovine 'da ih neko ne pokrade' ili čak upotrebe kartice 'da ih neko ne bi pratio'. Doduše, možda su to glasači ludog Nestorovića, ali da ne ulazimo u politiku. Prošle godine, kada sam kupovao gorivo, jedan momak se veoma začudio kada je video kako plaćam tako što telefon prislanjam na POS terminal, a svoje gorivo je platio svežnjem novčanica. Ne bih rekao da mu novca nedostaje jer je vozio Audi novije proizvodnje. Mnogo mi se sviđaju pametne stvarčice i aplikacije, pa tako npr. volim da koristim ususivač-robot i još ponešto što mogu da daljinski aktiviram. Jedono što ne volim jesu društvene mreže, koje su mi dosadile, a ne posedujem naloge na Tnjiteru, TikTaku i još nekim sranjima, Otvorio sam nalog na FB da bih pronašao staro društvo, ali sam u međuvremenu shvatio da među njima ima dosta idiota. Neke sam otkačio, a logujem se veoma retko. Nemam živaca da čitam kojekakve mudre misli ili prežvakane citate iz književnosti, one koji nešto napišu da bi se svađali ili prosipaju mudrosti i kada ih niko ništa ne pita. takvi me podsećaju na one što razgovaraju sami sa sobom kad idu ulicom. Smešno mi je i kada neko kači zastave zemlje u kojoj se desila neka nesreća i tome slično, dok mi oni koji besomučno kače sopstvene fotografije, izveštavaju o tome kako im se dete danas pokakilo, juče popiškilo, prekjuče izračunalo da je 2+2=4 i slično idu na živce.
  23. Ima: https://www.kurir.rs/vesti/drustvo/4355620/avion-prinudno-sleteo-na-aerodromu-nikola-tesla https://www.rtv.rs/sr_lat/drustvo/let-er-srbije-do-dizeldorfa-vracen-u-beograd-sletanja-i-poletanja-bila-zaustavljena-sat-vremena_1517614.html https://www.blic.rs/vesti/beograd/situacija-na-aerodromu-nikola-tesla-avion-poleteo-pa-trazio-hitno-sletanje/54x0qse https://www.b92.net/putovanja/vesti.php?yyyy=2024&mm=02&dd=18&nav_id=2483996 https://www.alo.rs/vesti/drustvo/871967/dramatican-snimak-putnici-napustili-avion-zbog-ovoga-je-let-za-dizeldorf-otkazan-na-bg-aerodromu-izdato-zvanicno-saopstenje/vest Mrzelo me da tražim još, ali ovi sa linkova nisu baš opozicioni portali.
  24. Avion jeste kružio, a evo i putanje sa Flightradar24: https://www.flightradar24.com/data/aircraft/oy-gdc#340bbf81 Vesti inače ima, ali nedelja je uveče, redakcije uglavnom ne rade, plus što su novinari idioti. Evo nekoliko vesti resavske škole: https://www.kurir.rs/vesti/drustvo/4355620/avion-prinudno-sleteo-na-aerodromu-nikola-tesla https://www.rtv.rs/sr_lat/drustvo/let-er-srbije-do-dizeldorfa-vracen-u-beograd-sletanja-i-poletanja-bila-zaustavljena-sat-vremena_1517614.html https://www.blic.rs/vesti/beograd/situacija-na-aerodromu-nikola-tesla-avion-poleteo-pa-trazio-hitno-sletanje/54x0qse Ukoliko izuzmemo činjenicu da su novinari idioti, da na Tnjiteru takođe pišu idioti, objasniću koliko umem na osnovu vesti. O avijaciji najbolje izveštava portal Tango 6, što je inače redak slučaj da neko zna da radi svoj posao. Evo i prave vesti: https://tangosix.rs/2024/18/02/embraer-195-maraton-erlajnza-bezbedno-sleteo-nakon-vanrednog-dogadjaja-po-poletanju-sa-aerodroma-nikola-tesla/ Najbitniji deo vesti je sledeći: Evo i prevoda boldovanog: ono što nazivamo pista, tj. staza po kojoj avioni poleću i sleću, ima više ulaza / izlaza, tj. kao uključenja na auto-put. Avion može da se uključi na više mesta, pa ako se uključi na samom početku, ima nešto preko tri kilometra kako bi ubrzao i poleteo, ali ako se uključi kasnije, na raspolaganju je manje. U ovom slučaju se avion uključio prekasno, tj. promašio je uključenje, pa mu je za zaletanje ostalo manje nego što je propisano. I pored toga, avion je poleteo, mada prekasno, pa je po svoj prilici zakačio signalna svetla. Da se vratimo i na kruženje... Kada avion dostigne određenu brzinu na tlu, prekid poletanja je opasan i naprosto mora da poleti, ma šta da se desilo. Pošto bi kočenje bilo izuzetno opasno, a kod aviona to baš i ne ide kao kod automobila, avion mora da se odlepi od zemlje, a ako je kvar ozbiljan, mora da se što pre vrati na aerodrom. Naravno, ni to nije jednostavno jer avion pun goriva ima veliku težinu, koja je opasna za sletanje, pa mora da ga bar donekle potroši. Mnogi putnički avioni naprosto nemaju sistem za izbacivanje goriva, pa je avion zbog toga morao da kruži. Na vesti sa Tango 6 se nalazi i link za snimak oštećenja, a pošto je avion sleteo ne koristeći zakrilca, pretpostavljam da je prekinut dovod hidraulične tečnosti do nekih komandi. Očigledno da su komande zakazale kada je iscurilo nešto hidraulične tečnosti, što se desilo tokom kruženja. Velika je sreća što su zakrilca radila na poletanju. Ovo ne piše u vesti, ali se podrazumeva. Naime, zakrilca povećavakju površinu krila i stvaraju uzgod, a ako uzgona nema, avion pada kao kamen. Da zakrilca nisu funkcionisala na poletanju, sada bi se ovde pisalo o padu aviona. Ovo za nefunkcionalna zakrilca pri sletanju potvrđuje i sama vest: Oštećenje koje se vidi na slikama koje prenose Tango 6 i Tnjiter su oštećenja trupa, premda je jedno na samom korenu krila. Da je oštećeno krilo, taj avion naprosto ne bi sleteo, ali ni poleteo. Ukoliko je vest pouzdana, mislim da je u pitanju greška pilota, a evo onoga što ukazuje na njihovu grešku: Oštećeni avion je iznajmljen od grčke kompanije Marathon Airlines. U pitanju je Embraer E-195, a Air Serbia još nema pilote obučene za ovaj tip aviona, a njime je upravljala grčka posada. Po svoj prilici nisu dobro poznavali aerodrom jer ovdašnji piloti ga znaju bukvalno napamet i ne bi im se desila ova greška. Kontrolor je čak i hteo da proveri da li su možda promašili izlaz, ali kako se vidi, mislili su da mogu da polete i to potvrdili. U ovom slučaju konačnu odluku donosi posada, tj. kapetan, ali se očigledno prevario. Ukoliko je sve ovo što piše tačno, ovi piloti će gutati knedle tokom istrage, a možda će sa Embraerovog mlaznjaka preći na avione za zaprašivanje komaraca. Sreća je da je evropski avionski saobraćaj ozbiljno regulisan i da sa ovakvim brljotinama nema igranja. U avionu postoji dvostruki zapis onoga šta se dešavalo. Jedan zapis beleži parametre kretanja, a drugi razgovor u pilotskoj kabini. Ako ovo drugo potvrdi navode iz vesti, pilotima se ne piše dobro.
  25. Uzalud mu se obraćaš. Dobio je nagradno putovanje za Sibir u trajanju od mesec dana.
×
×
  • Create New...