Jump to content

Selina

Član foruma
  • Posts

    1,146
  • Joined

Posts posted by Selina

  1. 11 hours ago, Beonegro said:

    Da, da, tu smo bili 👍

     

    P.S. Moram da proučim za tu Barclay's karticu, daj link na PM ako te ne mrzi

    Kolega ima tu karticu iz Nemacke, ti verovatno mozes pod istim uslovima da uzmes tu karticu u zemlji u kojoj zivis,

    a to ti je s oprostenjem isti "moj" kao kad bi uzeo VISA karticu od recimo Bank of Santander. Jedino ( moje iskustvo)

    ova Gold Mastercard ne uzima nikakve provizije za placanja ( pare nisam nikada podizala, ali kazu da se i tu nista ne placa

    ako na automatu stoji znak za Mastercard). U linku ce stajati da moras u Nemackoj da zivis, da imas redovna primanja,

    da imas referentni racun kome mogu jel da se obrate i tako. Isto sr... , drugo pakovanje.

  2. 56 minutes ago, Darko said:

    Al Jazeera jeste sranje od stanice, problem je što jedini imaju neko prisustvo tamo. Izrael ne dozvoljava novinarima pristup Gazi.

     

    https://www.bbc.com/news/world-middle-east-68423995.amp

    Meni je Al Jazeera bila verodostojna, ima dobre novinare, medjutim sada je to samo propaganda i snimanje unesrecenih

    ljudi, a mozemo i bez slika da pretpostavimo i zamislimo kako je tim ljudima tamo.

    Ova peticija inicirana je od novinara iz UK i USA, mene cudi da nema televizija iz Nemacke, Francuske, ali ni iz Turske , Egipta

    kojima smeta ova zabrana.

  3. 32 minutes ago, Pletilja said:

    @sasa965 Sta je kalcijum skor? Pitam jer me kljukaju kalcijumom (u kombinaciji sa Mg i ZN) zbog osteopenije, diskus hernija, stabilne frakture VL2 prsljena. Jedan dr mi leci hronicni gastritis, drugi kicmu, treci srce i samo prepisuju lekove za svoj domen ne pitajuci da li koristim i druge lekove i kakva je interakcija medju njima. ....ne mogu da se saberem vec 2 godine, krvna slika mi se sva poremetila, secer na granici, holesterol divlja, trigliceridi takodje..dodje mi da sve lekove pobacam i.....odem u Mongoliju...

    To nema veze sa kalcijumom koji uzimas nego se ispituje u kojoj meri su zakreceni krvni sudovi.

    Skener ili magnetna rezonanca, kosta 200-300 evra, ali to kardilog vidi vec na ultrazvuku i onda

    ti savetuje da ne jedes, pijes, pusis, uzimas statine i obavezno jedan sat dnevno neka atletika.

     

    Mene muci taj holesterol od kako znam za sebe, a tek sam nedavno pocela da uzimam statine i vidi cuda

    spalo ( i to od najnize doze Rosuvastatina) na idealnu vrednost.

     

    Inace je to sa lekovima katastrofa jer lekari uopste i ne pitaju kakve sve lekove uzimas, ne upozaravaju

    da ako uzimas jedne ne smes druge nego prepisuju pa ne znaju za dosta.

     

    Kad sledeci put dajes krv na analizu kazi im da ti ispitaju hormon DHEA  ( plati sama , a i tako verovatno sve placas sama).

     

    Ja nisam znala da to uopste i postoji, neki endikrinolog mi je ispitao krv na vitamine, hormone, minerale ( hvala mu na tome

    jer ta analiza kosta verovatno nekoliko stotina evra) i tu se pojavljuje ovaj DHEA cija je vrednost kod mene jako visoka

    u smislu da je toliko visoka vrednost karakteristicna za mlade ljude i zato je taj hormon neki izvor mladosti. U USA, ali

    i Evropi samo tu i tamo  ( taj je hormon i doping sredstvo) prepisuju lekari taj hormon, a zasto izvoli pa citaj😃

     

    Najpopularniji je opis „hormona mladosti“, jer dugoročnu dinamiku nivoa DHEA karakteriše oštar pad u kasnoj odrasloj dobi i starosti. Procenjeno je da DHEA opada do 80% tokom odrasle dobi. Ovo nije relevantno samo za starije odrasle osobe, jer nivoi počinju da se smanjuju oko 30. godine.
    Niski nivoi DHEA su, međutim, povezani ne samo sa procesom starenja već i sa dijabetesom, kardiovaskularnim bolestima i nekim neurološkim poremećajima, poput depresije.

    Zašto je važan DHEA hormon?

    1. Gustina kostiju

    Niski nivoi DHEA povezani su sa nižom gustinom kostiju, koja se smanjuje starenjem. Štaviše, povezani su i sa povećanim rizikom od fraktura kostiju.

    Shodno tome, nekoliko studija je ispitalo može li DHEA hormon poboljšati gustinu kostiju kod starijih odraslih osoba. Neka istraživanja pokazala su da uzimanje DHEA suplemenata tokom jedne do dve godine može poboljšati gustinu kostiju kod starijih žena, ali ne i muškaraca.

    2. Depresija

    Iako veza između nivoa DHEA i depresije nije sasvim jasna, istraživači su proučavali da li uzimanje DHEA kao suplementa može poboljšati simptome depresije. Neka istraživanja pokazala su da može, posebno kod osoba sa blagom depresijom ili kod onih koji ne reaguju na uobičajeno lečenje.

    Međutim, neki istraživači se čak zalažu za to da se suplement DHEA ne upotrebljava u slučaju depresije, jer su viši nivoi DHEA u telu povezani sa pojačanim simptomima depresije kod žena srednjih godina.

     

     

     

  4. 13 minutes ago, djura.net said:

     

     

    tesko da ce biti tih vozila proizvedenih u Madjarskoj pre 2026. U svakom slucaju, ova tema me bas zanima i sa interesovanjem je pratim.

     

    To me zanimalo, dakle Xi ne otvara fabriku, nego tek nesto potpisuje.

     

    Nego, niko da mi kaze, jel Xi obilazi onu fabriku kineskih vakcina? 

    Izgrdanja, odnosno vreme do pustanja u rad bice 3 godine, znaci nix 2025.

  5. 5 minutes ago, djura.net said:

    Puno je nepoznanica I nagadjanja oko tih BYD EVa, koliko sam ja video, njihov najveci kvalitet je sposobnost da naprave neverovatno jeftine EV, negde sam cak nasao da imaju model koji kosta navodno ispod 10k usd, ali opet nista konkretnije na tu temu nije lako naci.

    Svejedno, koliko god da Kinezi brzo nesto prave, ako tek sad Xi i Orban nesto potpisuju, tesko da ce biti tih vozila proizvedenih u Madjarskoj pre 2026. U svakom slucaju, ova tema me bas zanima i sa interesovanjem je pratim.

     

    To me zanimalo, dakle Xi ne otvara fabriku, nego tek nesto potpisuje.

     

    Nego, niko da mi kaze, jel Xi obilazi onu fabriku kineskih vakcina? 

     Stoji u tom tekstu da ide u Pecs i da otvara fabriku, mozda prave samo neko osvestenje terena, ali ne bi bzvze isao tamo.

    Neku ce vrpcu da presece. Nemacka automobilska industrija nikako  nije amused.

  6. 29 minutes ago, djura.net said:

    Mislim da ta fabrika nije ni pocela da se gradi, ako je neko upucen, neka nas obavesti. Koliko znam, fabriku bi trebao da pravi BYD i to u Segedinu, pa ce kao najozbiljniji igrac na svetu u proizvodnji EV, uz Teslu, biti ozbiljna konkurencija kragujevackom pogonu Fijata, koji vec ove godine prelazi kompletno na proizvodnju EVa.

    Tako stoji u nemackim novinama, Fabrika ce biti u gradu ( ili okolini grada) Pécs. Trebalo je da bude Segedin jer Kinezi racunaju

    na radnike iz Rumunije i Srbije, ali Segedinci to nece. Detalje cemo saznati za koji dan. Orban ne zeli nista da objavljuje pre

    potpisivanja ugovora, ali Si ide u Pécs.

    10 minutes ago, Constantin said:

    Ja mislim da će to biti poprilično teško. Pre svega zbog proizvodnog kapaciteta. Ne znam koja klasa će se raditi u Kragujevcu, ali onoliko  koliko sam video BYD su vozila srednje i visoke klase, preplavili su već Nemačku a cena im je oko 28 000 €...

     

    Što se tiče gradnje, Kinezi su posebna fela. Koliko sam čuo, sledećeg meseca stiže oko 2000 radnika u Madjarsku iz Kine....kad oni nešto prave, kao mravi su...i ne sudaraju se kao naši. Lično sam gledao na ostrvu Hajnan, kako za 5-6 dana izgrade kompleks od 7-8 zgrada sa kompletnom infrastrukturom...poslednjeg dana je ostalo samo da obeleže ulice. Imaš na YT kako prave autobusku stanicu za jednu noć sa ne znam koliko perona. Fabrika je vrv montažnog tipa pa i to utiče na brzinu gradnje.

     

    Pusti ti nas....mi tri meseca većamo, ko će da donese odluku čiji će projekat da se prihvati...pa nam se javi ugostiteljska firma da pravi stadion, pa se neko žali i na kraju zaboravimo šta smo tu hteli da pravimo, pa se ssazida zgrada od 4 ipo spratova..jer za 5 mora da se ugradi ilft...

    Da, ta se vozila pominju, a verovatno su Kinezi nameravali da njihove radnike gosti Vucic u Subotici i da ih vozi ujutru na rad u Segedin

    i uvece ih dovozi u Srbiju.

  7. Just now, DameTime said:

     

    Nisam znala, iskreno.

    Verujem ti, jer si mnogo mladja, od kad znas za sebe cujes da se ovako zove, a kod mene je jel dijametralno suprotno.❤️

    • Like 2
  8. 3 minutes ago, DJ_Vasa said:

     

    Ja sam za vreme zlih komunista kada su vernike razgonili na buljuke čuo za oblik vaskrse, ali čak i sa 100% srbijanskim 'pedigreom' mi je bio poznat samo oblik Uskrs, kada govorimo o prazniku. Naravno, tada nisam znao sve ovo o istoriji jezika i čudilo me je što postoje vaskrse i Uskrs. Ako gledamo savremeni jezik, domaći prefiks za mnoge slične reči je zapravo u-, što se vidi iz jednostavnih uporednih primera, kao što su uzdići i vozdići, ustati i vostati (odatle je i naslov Dositejeve pesme Vostani Serbije, pošto nije pisao u Vukovoj tradiciji), a primera ima mnogo.

    Uskrsnja jaja!!! Ili su sada vaskrsnja?

  9. 8 minutes ago, DameTime said:

    Ja sam odmalena naučena na voskrese, pa neka svako govori/piše kako zna, ako mu je to bitno. Više se naježim na Uskrs umesto Vaskrs, tako da 😄

     

    Svakako, neka je srećan praznik svima koji ga danas obeležavaju 🐣

    Nama matorima Uskrs i Uskrshnji praznici mnogo je blize od Vaskrsa.

     

    Srbi nisu zaboravili ni svoj stari naziv za ovaj praznik, pa se danas može čuti i Vaskrs(enije), vaskrsnuti, pored Voskresenije, voskresnuti. Reč „Uskrs“ pripada srpskom narodnom jeziku, u kojem je u veoma davno vreme početno u dobijeno od starog početnog „v“, iza koga je sledio tvrdi poluglas.

    Tako danas imamo Uskrs (srpsko narodno), Vaskrs (staro srpsko književno i crkveno) i Voskresenije (današnje srpsko crkveno).

    • Like 3
  10. 10 minutes ago, Koca Popovic said:

    Hvala na objasnjenju. Imao sam kolegu Rusa do prije par godina. Od njega sam cuo ono voskrese. Pa ko velim ajde da pitam posto je vasa strucnjak za jezik. Inace nista me ne cudi u Srbiji, kontradiktornosti koliko hoces.

    To je crkvenoslovenski, nema veze sa tvojom prepostavkom o kontadiktnorsti u Srbalja.

     

    Хрїсто́съ воскре́се!Christos voskrese! Вои́стинꙋ воскре́се! Voistinu voskrese!

     

    Ruski:Христос воскрес!Christos voskres!Воистину воскрес!Voistinu voskres!

    Beloruski:Хрыстос уваскрос!Chrystos uvaskros!Сапраўды ўваскрос!Sapraŭdy ŭvaskros!

    Ukrajinski: Христос воскрес!Christos voskres!Воістину воскрес!Voistinu voskres!

    Srpski:Христос васкрсе!Christos vaskrse!Ваистину васкрсе!Vaistinu vaskrse!

    • Like 2
  11. 9 minutes ago, Koca Popovic said:

    Hristos Vaskrse. A sad cu malo da tupim. Zar rijec Voskrese nije ruska. Po meni je prirodnije reci na srpskom Vaskrse. Volio bih da nam malo bolje razjasni @DJ_Vasa.Srecan Uskrs svima koji slave danas.

    Hristos vaskrse, Hristos voskrese, Hristos vaskrs, Hristos vaskrese… Čujemo toliko sličnih, a u suštini potpuno različitih izgovora uskršnjeg pozdravljanja i čestitanja.

    Prema današnjem Rečniku Matice srpske, najpravilnije bi bilo reći: "Hristos vaskrse"! Pored toga dozvoljen je i arhaični, crkveni oblik "Hristos voskrese".

    Nikad nemojte reći "vaskrese"! Dakle, može samo "vaskrse", ili "voskrese".

  12. 1 hour ago, 40Wins said:

    Dve provincije i jednog trgovinskog partnera.

    Kako ce da mu objasne da su pogoreli stari trzni centar, da dizu novogradnju.

    Samo je Srbija tu provincija, u Madjarskoj otvara kinesku fabriku automobila,

  13. Predsednik Kine dolazi u Srbiju ( ej u Srbiju) a vi se zamlacujete sa majicama.

    Posecuje samo tri drzave u Evropi, a to su Francuska, Madjarska i Srbija.

    • Ha-ha 1
  14. 10 hours ago, Darko said:

    Iz konteksta mislim da se Selina odnosila na onaj ekstremni deo levice, ne celu levicu - ali nije na meni da klarifikujem. Za post, piši češće, volim čitati tvoje postove.

    Kompliment je za njih to sto ih nazivam levicarima jer ne bih inaca znala pod koju rubriku da smestim te silne

    mrzitelje Jevreja. To je jedan konglomerat raznoraznih aktivista, kulturnih radnika, naucnika, politicara, zamlata

    iz filozofije, publicistike, psihologije koji svi od reda dobijaju pare za svoju aktivnu mrznju prema Jevrejima koju

    ovde nazivaju protestom protiv izraelskog premijera.

     

    Jedan nemacki reziser, direktor festivala kratkometraznih filmova, juce u jednom intervjuu kaze da je sankcionisanje

    i prezir, pa i javni pozivi na bojkot i robe , ali i ljudi, danas nesto sto je pozeljno i da sada san kcije snose oni koji se

    toga ne pridrazavaju. Na ovom forumu ljudi iz plemenitih razloga imaju empatiju ( izuziman dvoje, troje koji su verovatno

    i perjanice BDS pokreta prema nesrecnom stanovnistvu u Gazi, ali su ratovi po celoim svetu, deca, stari, mladi ne

    trpe nemastinu samo u Gazi tako da je neprimerna ova velika ljubav samo prema tim ljudima.

     

    Za sve naivne umetnike na zici koji se cude zasto i kako samo nekoliko recenica iz poveceg clanka sa sajta Al Dzazire

    u kome se lepo objasnjava da ova mrznja i protesti protiv Izraela imaju korena vec u samom osnivanje drzave, a

    vec v ise od dve decenije besne aktivisti protiv njih, do 7.oktobraa to nije bilo bas otvoreno, danas je to postao

    kulturni kodeks lepog ponasanja i misljenja.

     

    Konačno, poziv palestinskog civilnog društva od  9. Jula 2005. godine smatra se historijski važnim događajem, kao početak globalne kampanje BDS (“Boycott, Divestment, Sanctions” /Bojkot, neinvestiranje, sankcije)

    Iako se ideja, kao i određene akcije u vezi sa bojkotom Izraela spominju još od četrdesetih godina prošlog stoljeća,  jasno formuliran zahtjev pojavit će se tek početkom 21. stoljeća.   

    Od međunarodnog civilnog društva i svih savijesnih ljudi zatraženo je da podrže kampanju po uzoru na bojkot koji se primjenjivao protiv Južne  Afrike u doba apartheida. Očekuju se vršenje pritiska na vlastite države sa ciljem nametanja embarga i sankcija Izraelu.  “ Zbog pravde i istinskog mira“ podrška je zatražena i od savjesnih Izraelaca. Iza poziva stajalo je 170 palestinskih organizacija predstavljajući Palestince sa Zapadne obale,  iz Gaze, današnjeg Izraela i dijaspore. Zbog složenosti akcije, na web stranici BDS-a, kao i palestinske kampanje za akademski i kulturni bojkot Izraela (PACBI) vrlo detaljno su objašnjeni razlozi i detalji u vezi sa svim principima i formama bojkota.

    Kao uvjet za prekid bojkota navedena su tri zahtjeva: Okončati okupaciju i kolonizaciju svih arapskih teritorija i ukloniti zid (1); Priznanje temeljnih prava arapskih i palestinskih građana Izraela na punu ravnopravnost (2);  Poštivati, štiti i promicati prava palestinskih izbjeglica na povratak u njihovu domovinu i na njihovo vlasništvo sukladno UN-ovoj rezoluciji 194 (3). Treća tačka je u više navrata proizvela i rasprave unutar grupa koje suštinski podržavaju BDS zbog bojazni da bi se mogla iskoristiti za potpunu deligitimizaciju Izraela.

    I bez sporne tačke, ideja BDS-a je izazvala pravu lavinu kritika i napada. S ciljem borbe protiv akademskog bojkota Izraela, još 2002. godine formiran je AFI (The Academic Friends of Israel), a u kompromitaciju pokreta uključile su se pored izraelske vlade, brojne udruge i pojedinci. Od samog početka pobornici ideje bojkota optužuju se za „antisemitizam“, pa čak i negiranje Holokausta pri tome potpuno negirajući činjenicu da su mnogi BDS aktivisti također Jevreji i državljani Izraela.

     

    https://solidarnost-bosnia.com/index.php/projektisolidarnost/druge-aktivnosti/195-sve-o-bds-pokretu

  15. 7 hours ago, DJORDJE said:

    A zasto ne? Krenimo od SSSR-a, gde je antisemitizam bio vise nego prisutan zavisno od toga ko je bio na vlasti. Kod nas u SFRJ Izrael je bio neprijateljska drzava i na crnoj listi sa Juznom Korejom, JAR, Cileom i Paragvajem. Pecat u pasosu je znacio siguran zatvor, barem dok je marsal bio ziv. Antisemitizam nije neminovno vezan sa desnicom, itekako je bilo i levicarskih pokreta koji su bili izrazito antisemitski, recimo BA'ATH ili SSSR. Cak i  NSDAP kao ekstremni oblik antisemitizma, je daleko blizi levici nego desnci. 

    SSSR samo je tri dana kasnije priznao drzavu Izrael, znaci USA 15 maja 1948, a SSSR 18.maja 1948. Jugoslavija je valjda tupila

    sa priznavanjem zbog Nesvrstanih, Naser, Tito, i slicno, a 1948 nije znala ni gde joj je düpe, a gde glava.

    • Like 1
  16. 13 minutes ago, Pletilja said:

    Slusala sam Panica jutros, ne mogu da zamislim sta mu je u dushi. Da sam, ne daj boze, na njegovom mestu, zivela bih za osvetu. Ubica ne bi ziveo dan duze od tih bednih 2 godine po ubijenoj glavi, da ne racunam ranjenene, ni dan duze. 

    Ono sto je zajednicko porodicama ubica to su privilegije koje su ugrabili za sebe i svoju decu. Sami su sebe postavili van zakona pa je red da im se po tom principu i sudi. Ja tako i toliko.

    I ne, nisam plakala od jutros gledajuci sva ta lica ubijene dece, cvilela sam i tu i tamo jauknula onako, iz stomaka. Sto necu docekati pravdu za mrtve. 

    I meni je prepuklo srce slusajuci i gledajuci i Panice i Mitrovice, drugi su izgubili sina, a cerka je tesko povredjena, silne je operacije

    imala, a ni sada nije dobro. Ne bismo smeli da zaboravimo ove ljude, i njihova su deca nasa deca.

     

     

  17. 49 minutes ago, Eddard said:

     

    Jebeš mi sve, ja kao kineski da pišem. Ne znam na koji način još treba da demonstriram da podizanje gotovine kreditnom karticom takođe može biti ne samo besplatno, već i povoljnije od svega ostalog, samo treba imati odgovarajuću karticu, naći odgovarajući bankomat i stisnuti odgovarajuće dugme na njemu... 

    Takodje(r)

     

    Pa nije mi bre uzus da uzimam pare sa kreditnom, uzimam s drugom jer tako volim, zgodnije mi je.

  18. TRUST, Hernan Diaz ( naslov je na nemacki preveden kao Vernost jer Trust znaci sve i svasta, ovde je mogla da ostane

    i rec Trust jer se radi o paranma, berzi.

    Roman je bestseler, stampa se , kupuje i cita kao Da Vincijev kod, svi su odusevljeni, knjizevni kriticari takodje,

    dobio je prosle godine Pulicerovu nagradu za najbolji roman, a bio je u igri i za Booker nagradu. Knjizevni kriticari

    roman kite preproukama da ko voli Ostera i Franzena obozavaoce i ovaj roman, a to sve veze s mozgom nema.

    Verovatno to tako rade i pisu ( ukljucjuci i nagrade) jer nema niceg boljeg u knjizevnosti.

     

    Autor je verovatno bio inspirisan Kurosavinim filmom Rashomon jer njegov roman od mozda 300 stranica sastoji

    se od 4 romana, znaci price u osnovnoj prici, ali toi je i jedino zanimljivo u knjizi.

     

    Radnja je sticanje ogromnog bogatstva na berzi, krah berze 1929, ali glavni lik cak i u tom krahu postaje jos bogatiji

    jer ga je navodno i sam inicirao da bi se jos vise obogatio i tako.. Skroman jezik, koga berza ne zanima bice mu i dosadno

    ili nerazumljivo jer ima mnogo izraza, ali i transakcija koje nisu svakome bliske, a poenta cele price u 4 romana bila bi

    da je zapravo zena ( supruga) ta cije berzanske zamisli i ideje preuzima suprug tajkun i naravno feministkinje takodje

    slave knjigu. Zena, genijalna. Usput uspeva da u ovaj skroman broj stranica uklopi i radnicki, komunisticki pokret

    u USA ( Sacco i Vanzetti).

     

    Nikome je ne preporucujem, narocito ne ljubiteljima Ostera, Rotha ili Frenzena.

     

    Uskoro ce biti najverovatnije preveden i na srpski jer je sad ta knjiga onako "must have".

  19. On 5/2/2024 at 12:05 AM, Darko said:

     

    Ne bih sada obeležavao svakog protestanta kao pobornika Hamasa, mada naravno da ima takvih retarda u tim redovima. Nije svako ko digne glas protiv ovoga što se dešava u Gazi supporter Hamasa, baš je gadno optužiti ljude za tako nešto, što se dešavalo i na ovom forumu nažalost.

     

    U svakom slučaju, nemam poverenje u vođe tih protesta. Pretpostavljam da su verovatno ekstremni levičari, isti oni koji su ućutkivali profesore kada njihov naučni rad pokaže nešto što se kosi sa njihovom ideologijom.

    Ma kakav Hamas, oni pojma nemaju ni ko je Hamas, niti Hizbolah, ne znaju bas tacno ni sta je i gde je Palestina,

    ujedinjuje ih mrznja prema Jevrejima i to je ono sto je strasno, a to je kod tih levicara ideologija.

    • Like 2
  20. 12 hours ago, Eddard said:

     

     

    Ovo nije tačno. Podizanje dinara na bankomatu uopšte nije skupo. Ali, nikako ne smete dozvoliti da vam bankomat radi konverziju, već Mastercard ili Visa, oni to rade po relativno dobrom kursu. Znači podizanje u lokalnoj valuti, ne u eurima. Uvek. Isto kao i plaćanje na pos terminalima, nikad u eurima, uvek u lokalnoj valuti. Drugo, ovo što Koča kaže, mora da se nađe bankomat koji ne naplaćuje sopstvenu proviziju (recimo Intesa uzima 500din), ima ih još, ali ima i onih koji nemaju proviziju, ja sam danas podigao sa AIK banke bez konverzije i bez provizije i evo kako je sračunato:

     

    oyjZqaI.jpeg

     

    To dođe 116,58 din/eur. 

     

    U lokalnoj menjačnici je "donji" kurs 116.00-116.7

     

    Znači u skladu, ako ne i bolje. U najgorem slučaju 0.1-0.2 lošije, što je i dalje manje nego provizija na Western Union, daleko manje nego provizija za doznake iz inostranstva na račun, a sigurnije od nošenja evra u džepu. Kurs Mastercard ili Vise je gotovo uvek dobar. Samo pazite šta tipkate na bankomatu. 

    I meni je Master ( Gold) u cent ovoliko obracunala.

    Inace je uzasno mala razlika u kupovnom i prodajnom. Kupovni je bio (pre nedelju dana) 117, a prodajni 117,20.

    Ja nikada nisam uzimala pare sa kreditbom karticom ( jesam u USA, ali se ne secam sta su i da li su naplacivali),

    pare sa bankomata uzimam iskljucivo u svojoj banci ili njenim filijalama jer je to jedino besplatno.

     

    Inace nemam frku da ce neko da mi ukrade nekoliko stotina evra, mnogo bi me vise potreslo da mi ukrade razne

    kartice i ausvajze.

    Koci se najvise isplati da ponese nekoliko stotina (kupljenih ) evra, a da sve placa svojom norveskom karticom jer je kurs

    uvek korektan.

     

    Banke svuda maznjavaju pare, nema tu razlike izmedju srpskih i nekih evropskih, americkih banaka.

    Moja maticna banka od mene uzima godisnje oko 200 evra, a smem samo onlajn s njima da radim,

    nikako da idem na shalter ( Mastercard extra 60 evra godisnje). Imam racune i u dve druge banke, ne kosta nista,

    al nista i ne nude ( samo onljan placanja smem i mogu). Licno izbegavam da imam i dve kreditne kartice, jedna mi je

    za zivot dovoljna.

  21. 13 hours ago, Koca Popovic said:

    Jedno malo pitanje za sve forumase. Kakva su vam iskustva sa bankama u Srbiji? Koju bi banku  preporucili kome treba samo da prebacuje novac iz inostranstva za licnu upotrebu kad dodje u Srbiju na kratak odmor 2-3 nedelje. Koliko sam ukapirao to bi bilo najjeftiniji transfer novca iz inostranstva u Srbiju. Krediti me ne interesuju a ni druge stvari.

    To nikako ne smes da radis. odrace te jer ce ti mesecno skidati sa racuna 5-6 evra. Ja u Srbiju ne idem bez 1000 evra u dzepu,

    ali to za ne daj Boze, uglavnom promenim samo 200-300 evra, ostatak vratim, a u principu ne bih ni ovo morala da menjam, ali

    i ovde placam male racune uglavnom kesh.

    • Like 1
  22. 2 hours ago, quentin said:

    Eh, kad se sjetim... Prvi put sam za njega čuo negdje 99. kad sam naišao na Njujoršku trilogiju, i oduševio se. Kasnije sam redom čitao, pa sam ga jedno vrijeme zanemario, pa mu se vraćao, sve do ove posljednje knjige od prošle godine. Svakako mi je jedan od omiljenih pisaca, iako sam s vremenom postao svjestan i nekih nedostataka. A zanimljivo kako mu se s godinama i reputacija srozala. Spominjao se nekad i za Nobelovu nagradu, a onda ispao iz svih ozbiljnih priča. Kako bilo, napisao je šta je trebalo da napiše, možda i malo više od toga. Inače, prije neku godinu prošao je kroz užasnu situaciju sa sinom narkomanom, sigurno mu je i to skratilo život.

    Slicno je bilo i kod mene ( usput, on je bio mnogo omiljeniji i citaniji u Evropi nego u USA), a i imam 5-6 njegovih knjiga, ali kada ne

    znam sta da citam, a cita mi se neki Amerikanac onda je to obavezno John Updike, eventualno Philip Roth, ali Ostera po drugi put ne bih

    mogla.

     

    Situacija sa sinom bila je strasna jer je sin dve nedelje pred svoju smrt usmrtio i svoju desetomesecnu bebu spricajuci joj

    heroin. Oster je konkretno umro od kancera pluca.

    • Like 1
  23. 2 hours ago, Darko said:

    Niko da spomene u zadnjih par dana studentariju i proteste, izgleda da se pošteno lemaju. 

     

    Ne znam šta da mislim. Imam simpatije prema patnjama naroda u Gazi i za ovu režiranu masovnu glad, ali pretpostavljam da su studenti koji protestuju isti oni koji ućutkuju profesore i fizički im prete kada kažu nešto što im se ne sviđa. U svakom slučaju, nemaju pravo da obstruktiraju nastavu.

    To je buduca elita iz nauke i tehnike:

     

     

    imagegroup-2.jpg

     

  24. Pol Oster je otisao u vecna lovista. 77 godina zivota i nekoliko desetina knjiga,  ja sam sigurno 5-6 ( uvek najdebljih) citala

    i neko sam vreme bila i fascinirana njegovim pisanjem i likovima, uvek iz Njujorka i uvek neki pomalo ludi, vise lucidni pa citalac

    i ne zna da li se radi o nekim besprizornima sa ulice ili izludelim intelektualcima, ali to je zapravo i draz njegovog opusa.

    • Tuzno 2
×
×
  • Create New...