Jump to content

Darth Bane

Član foruma
  • Posts

    3,745
  • Joined

  • Last visited

Everything posted by Darth Bane

  1. Tajvan je druga prica. Ne mogu se tu povuci paralele izmedju Srbije i Tajvana. Sto se proizvoda od bakra tice, pa ranije su se proizvodile bakarne cevi i zice.
  2. Eto to je to! To potvrdjuje moju teoriju da mi , bez litijuma, nemamo sanse (tj vrlo male sanse) za jednu fabriku baterija. Sa litijumom mozda ih budemo imali i dve! I kakav ugovor o izgradnji fabrike litijuma, kad se jos ne zna hoce li se taj litijum u Jadru uopste otkovati ili ne?!?!?
  3. Pa bas struka kaze DA! Eto najnovije zajednicko saopstenje Geoloskog zavoda, Saveza inzenjera rudarstva i geologije ,RGF-a, Rudarskog instiuta iz Bora i ostalih relevantnih institucija u oblasti geologije i rudarstva. Ja mogu samo reci za rudarski deo: 1. Otkopavace se podzemnom metodom, a ne povrsinskim kopom. Samim tim degradacija povrsine terena ce biti mnogo manja. Ne kazem da nikakvih promena refelja nece biti, jer je to nemoguce, ali bice mnogo manja i na mnogo manjoj povrsini nego da se radi o povrsinskom kopu. 2. Bice podzemna metoda sa zapunjavanjem otkopanih prostora, ne sa zarusavanjem. Kod metoda sa zarusavanjem, vremenom dolazi do formiranja tzv "levka " istakanja na povrsini usled sleganja terena. Kod metoda sa zapunjavanjem toga nema. 3. Zapunjavace se hidroflotacijskom jalovinom. Dakle, u jalovini koja se dobija procesom prerade rude, dodace se nesto cementa i tom smesom ce se zapunjavati otkopi u zemlji. Dakle, umesto da se skladira na jalovistima, dobar deo jalovine ce se vracati u zemlji u vidu zapune. 4. jalovista na kojima ce se skladirati jalovi materijal koji se dobija otkopavanjem hodnika koji prolaze kroz jalove stene a ne kroz rudu (da bi se doslo do rude, mora se proci jednim delom i kroz jalovinu), ta jalovista se kasnije mogu rekultivisati. Na njima se moze posejati trava, ili borova stabla ili nesto trece, sta god. Uglavnom , na kraju se tu moze dobiti jedno ozelenjeno brdasce. To je sto se samog rudarskog dela tice. Sto se prerade rude tice, tu oblast manje poznajem, to treba pitati nekog tehnologa ili metalurga. Kaze se : ako se litijumske zamene nekim drugim baterijama (natrijumske i ts.). To je vec problem Rio Tinta. To su njihove pare. Ali ovom projektiu treba dati sansu. Uostalom, bice potrebno bar 4 godine od pocetka radova do dobijanja prve tone litijum-karbonata. Dakle, ako bi danas zaboli prvi asov (figurativno) tek za 4 godine bi krenuo taj tehnoloski proces koga se toliko bojimo. A ako tehnoogija napreduje, pa se umesto litijuma budu koristile natrijumske baterije, ili vodonik, u tom slucaju eksploatacije verovatno nece ni btit. Zapravo mozda i bude , jer ta ruda pored litijuma sadrzi i borate, a borati imaju siroku upotrebu. Ali o tom - potom. To je vec poslovni rizik RIo Tinta. Ali bi za samu izgradnju rudnika utrosili preko 2 milijarde dolara. Fabrika baterija ... pa dobro ako se izgradi neka fabrika u Francuskoj ili Italiji, znaci li to da ce ta jedna, ili par fabrika , zadovoljiti citavo trziste? Po toj logici ako vec Nemacka proizvodi automobile, onda niko druge ne bi trebao praviti automobile??? Sto se tice fabrike el. automobila, tu sam i ja pomalo skeptican. Jer, mislim da mi ne mozemo praviti dobre automobila. Suvise kompleksna tehnologija za nas. Jedna Australija je pre 10-ak godina odustala od proizvodnje automobila. Ljudi rekli posteno: "mi ne znamo praviti dobre automobile! Bolje da radimo nesto drugo!". Ali mislim da je fabrika litijumskih baterija vec nesto sasvim realno.
  4. Pa jeste komparativna prednost, i to sam obrazlozio zasto. Zbog fabrike litijumskih baterija. To sto to kazu i iz SNS-a to ne mora znaciti da samo po sebi nije tacno, jer samo zato sto to kazu i oni iz SNS-a. Culi i oni od nekog drugog , za pojam "komparativne prednosti". Drugo, otpor postoji, ali i taj otpor je politizovan. Trenutno na onoj "suprotnoj strani" od rezima postoji jedna histerija ne samo protiv projekta Jadar, nego rudarske industrije per se. Pazi, ako je tvoj argument "rusimo Vucica i SNS preko litijuma" onda tu vise nema mesta nekoj objektivnoj, strucnoj, argumentovanoj raspravi. Onda se svrstavamo u "navijacke tabore". P.S. Ali ovo je projekat koji ce nadziveti i Vucica i SNS, pa cak i vecinu nas ovde na forumu. jer vecina nas nece doziveti 100+ godina, iako bi naravno svi to zeleli.
  5. Zabrana Mirdite je velika sramota za Srbiju! A moze se biti i ZA rudnik, za Jadar, a protiv Vucica!
  6. Malo si pomesao megalopolise i urbane aglomeracije. Npr potez Beograd - N. Sad polako izrasta u aglomeraciju. Ovde bi bilo prostora da se izmedju ta tri grada konacno napravi jedan urbanisticki uredjen grad. Sa vladom i svim ministarstvima i svom tom birokratijom, iz Beograda bi se izmestilo par stotina hiljada ljudi, koji bi se svi preselili u Moravac! Dalje, Moravac bi bio negde u sredini zemlje - gde god da krenes bio bi udaljen na svega sat-dva! Rasteretio bi Beograd, a brzo bi izrasta u jedan velegrad tako da bi imali bar dva relativno "ravnopravna grada". Ovako, Beograd je toliko dominantan da mu cak ni N. Sad ne moze biti rival, ni izdaleka. Cak ni metropole u regionu, Sarajevo, Skoplje, Pristina ... ne mogu se takmiciti sa Beogradom.
  7. Beograd, zbog svoje velicine, "guta" ostatak Srbije pa cak i delove regiona. Mozda, jedna od ideja, premda nije bas realna, je da se prestonica izmesti iz Beograda u, recimo NIs, ili da se od Jagodine, Cuprije i Paracina napravi grad "Moravac" pa da on bude prestonica, a Beograd da ostane finansijski centar. POtreban je veci broj poslova u manjim sredinama. Pored Beograda, mozda je jos samo N. Sad delimicno samo-odrzivi. U vreme bivse SFRJ dobar deo gradova je imao po jedan od industrijskih giganata, koji kako-tako odrzavali te gradove "u zivotu". Inace realno, u malim gradovima od po nekoliko desetina hiljada stanovnika, nakon propasti socijalisticke privrede, jedina opcija za posao je raditi u kaficu ili nekoj prodavnici - prehrambenih proizvoda ili odece. Dakle, nema perspektive. Potrebna je dinamicnija privreda.
  8. Zapravo, pravi bingo bice igradnja fabrike baterija. To Srbiju ukrcava u voz nove industrijske revolucije. Litijum nam tu daje komparativnu prednost. Inace, zasto bi neko gradio fabriku baterija u Srbiji? Kad Srbija nema ni tehnologiju, ni kadrove, ni know-how...jedino sto ima je litijum. I sada, mi kazemo "moze litijum, ali da fabrika baterija bude ovde, negde u Srbiji" - pa da uvoze baterije a ne litijum. Tek tada ce Srbija dobiti transfer tehnologije i obuku kadrova za proizvodnju te komponente. Bez litijuma, Srbija gubi tu komparativnu prednost. Pa ima veze jer radi se intenzivno posumljavanje i ozelenjavanje starih jalovista. Zasto mi to nismo radili? Za 50 godina, da smo posadili bar par hiljada stabala, a to ne bi bio neki trosak, danas bi na mestu onih jalovista sto izgledaju kao mesecevi krateri, bila suma. Trebali su da doju Kinezi pa da oni krenu to da rade?
  9. Ta jalovista , kao i zagadjenje Borske reke su nastali dok je borski rudnik bio "nas". Dok je Srbin bio poslodavac. Evo odgovorno tvrdim da su Kinezi, kakvi god da su, vise ucinili za ekologiju u ovih zadnjih 5 godina, nego sto smo "mi" to uradili za 50 godina pre toga!
  10. "Samo" 3k zaposlenih , sto direktno sto indirektno. Pa malo li je? za samo jedan pogon. Bar ce tih 3k moci da zive od svog rada a ne od: kradje suma, krivolova, krivoribolova, kradje sekundarnih sirovina i ostalih tradicionalnih lepih srpskih biznisa. A onda "palamuditi" sa Dorcola ili Vracara, gde su plate po 160-170 000 din (prosek) - a cime su zasluzene tolike plate ? Dok narod po unutrasnjosti "nek pase travu"???
  11. Poznajem pomalo tesku industriju. Ona je kapitalno intenzivna (za razliku od recimo, poljoprivrede ...). I ne treba biti sjajan ekonomista pa znati da jedan rudnik pokrece citav lanac dobavljaca i izvodjaca radova, na svaki kg cementa, eksploziva, gvozdja itd placaju se i takse drzavi, PDV itd. Krece ekonomski zamajac. To ljudi koji su protiv rudnika ne zele ni da citaju. Uporno ponavljaju "3% rudne rente" pa "3%rudne rente". Nece jedan rudnik spasiti celu Srbiju pa da mi svi sad da od jednog Jadra lepo zivimo, ali i te kako moze pomoci jednom (ekonomski) devastiranom kraju Uostalom, sva ta sela D. i G. Nedeljice, Breznik itd dozivljavaju konstatan demografski pad. Sela su koja izumiru, a sad se predstavljaju kao sela sa izuzetnom perspektivom. Pa sto ti potencijali nisu do sada iskorisceni?
  12. Sustina je u tome da ekonomska dobit se ne meri sa samo tih "3% rudne rente" (uzgred budi receno, nije 3 nego 5 % ...). Rio TInto tu mora imati i troskove, struje, repromaterijala, cementa, nafte, eksploziva itd a to ce vecim delom kupovati po Srbiji. O fabrici baterija i da ne govorimo. Srbiju pozicionira kao strateskog igraca u tom lancu kriticnih sirovina i zelenoj tranziciji. Da se ne lazemo, sigurno ce doci do izvesnog stepena zagadjenja, ali ne treba se bojati tog katastroficnog scenarija. Pa eto u Boru se godisnje proizvodi oko 400 000t sumporne kiseline. Pa?
  13. https://ergostrategygroup.com/wp-content/uploads/2023/08/Ergo-Strategy-Group-Jadar-Economic-Impact-Assessment-Sep23-EN-spread.pdf Ko zeli moze procitati ovaj dokument u kome se opisuju ekonomske benificije projekta Jadar za Srbiju.
  14. Bojim se da ce nasa jako lose proci u ovoj konkurenciji. Nema komsija, osim Hrvata ne vidim ko nam moze dati jos neki bod?!
  15. Eto konacno malo trans-humanizma. Ali ne u takmicarskom delu. Poruka za nase u kom pravcu treba ici dogodine~
  16. Da, dodao bih i Ukrajinu, mozda budu visoko, ali to bi vec bila politika.
  17. Izrael, Britanija, Finska, Svedska, Hrvatska - po meni prvih 5! Vredni pomena jos Svajcarac i Francuz (lepa melodija). Ostalo prilicno neupecatljivo. Vec vidjeno mnogo puta.
  18. Hrvatska je sigurno za top 5 ali nije za br. 1!
  19. Hrvatska zaista dobra! Jedni od favorita (posle Britanaca i Izraela, naravno).
  20. Slovenija - vesticarenje. I to je vec stari fazon.
  21. Odavno je vec na Eurosongu vic u scenografiji, ne u melosu! Ili u poruci koja se salje. To nasi nikako da ukapiraju. Zato i nemamo vise velike uspehe.
  22. Svajcerska - gay fazon. I to je vec stara prica. Iskreno, ocekivao sam vise trans-humanzima na ovogodisnjoj Evroviziji.
  23. Cipar - sasvim prosecno.
  24. Jermenija - etno fazon. To ne pali na Eurosongu. Ali ima neki veseli ritam, neku "zivinu" u sebi.
  25. Portugal - jos jedna uspavanka.
×
×
  • Create New...