Search the Community

Izdvajamo iz edicije “cestiti srbski domacini”

što je politika? aj da vidimo definiciju: polìtika polìtika ž 〈D L -ici〉 Izvedeni oblici Definicija 1. djelatnost koja teži uređenju društva u najširem smislu, uređenju nekih dijelova, institucija ili projekata društva i odnosa među njima [voditi politiku; zastupati državnu politiku] 2. umijeće i način vladanja državom, gradom, kompanijom, institucijom [demokratska politika; razvojna politika; nacionalna politika] 3. opće usmjerenje, planiranje i način upravljanja djelatnošću nekog posebnog područja društvenog, državnog, privrednog, kulturnog itd. života [komunalna politika; financijska politika; monetarna politika; socijalna politika itd.; politika razvoja sela, otočja, turizma] 4. ponašanje, odnosi i način odnošenja države, kompanije, poduzeća, institucije u široj zajednici [ekspanzionistička politika; hegemonistička politika; kooperativna politika; miroljubiva politika; izolacionistička politika] 5. zastupanje interesa neke države, nacije, društvenog sloja, udruženja, grupacije [američka politika; sindikalna politika; cehovska politika] 6. u demokraciji, djelatnost koja teži pridobivanju javnosti za neki program, pridobivanju što više glasača na izborima kako bi se osvojila ili zadržala vlast [stranačka politika; baviti se politikom] Sintagma ∆ međunarodna politika 1. disciplina političke znanosti koja se bavi proučavanjem stanja i kretanja u međunarodnim odnosima 2. odnosi i reguliranje odnosa među državama i narodima [politika neutralnosti; bliskoistočna politika; integrativna politika]; politika nesvrstavanja pov. politika više desetaka, potom i blizu stotinu zemalja, uglavnom iz nerazvijenog tzv. Trećega svijeta, koje se, u oštrom političkom konfrontiranju između bloka komunističkih zemalja predvođenih SSSR-om i bloka demokratskih zemalja predvođenih SAD-om, nisu opredjeljivale ni za jedan blok; u razdoblju od 1955. do 1990. održale su desetak zajedničkih konferencija i skupova na kojima su nastojale koordinirati svoju politiku; politika povratka sociol. sustav mjera i radnji kojima država i njezine strukture nastoje što uspješnije vratiti svoje pučanstvo tamo odakle je moralo otići; politika reintegracije sociol. društveno usmjeravanje donošenja i izvršenja odluka kojima se podupire ponovno uključivanje pojedinaca i skupina u prvobitnu cjelinu (iseljenika, prognanika, izbjeglica); seljačka politika 1. pov. pol. politika koja vodi brigu o seljaku kao proizvođaču dobara 2. pren. ukupnost oblika dovijanja za izravnu korist, zavlačenja s izricanjem istine, glumljenje neimaštine i neznanja radi postizanja koristi (po ugledu na seljake); unutarnja politika područje državne uprave koje brine o ispunjavanju obveza države prema građanima i kontrolira ispunjavanje obveza građana prema zakonima, državi i društvu; štiti sigurnost građana i njihovu imovinu, kao i sigurnost države, njezinih institucija javne imovine; kontrolira državne granice i sigurnost u prometu, održava javni red, suzbija kriminal i organizira izdržavanje sudskih kazni; u okviru zakonskih ovlaštenja po potrebi primjenjuje silu putem policijskih snaga, kojima raspolaže Frazeologija ⃟ bistriti politiku iron. pretresati političke probleme i ocjenjivati društvene prilike; tjerati politiku pejor. baviti se politikom; politika je kurva u politici je mnogošta dopušteno, ona često iznevjerava onoga tko u nju vjeruje Etimologija ✧ grč. politikḗ ≃ pólis: grad ... aj da vidimo i što Platon i Aristotel kažu na tu temu: zoon politikon TRAŽI DALJE: zoon politikon ... STRUKE: POVIJEST I DRUŠTVO FILOZOFIJA zoon politikon zoon politikon (grčki ζῷον πολιτιϰόν: društveno biće), u antičkoj filozofiji, pojam koji označava čovjeka kao biće određeno vlastitom društvenošću. Čovjek je društveno biće, koje oblikuje zajednicu i koje je na nju upućeno. Stoga je on nužno političko biće (ili politička životinja). Termin je skovao Aristotel, no i ranije je Platon shvaćao pojedinca kao političko biće. Kod Aristotela se koncept zoona politikona temelji na njegovu viđenju svrhovitosti (teleologija). Telos, koji nastanjuje svaku stvar, određuje svrhu njezine biti, kao i put k daljnjem usavršavanju. Budući da je telos urođen svakom čovjeku, on ima prirodnu određenost k izgradnji zajednice, odn. države. Država postoji u svakom pojedincu te je stoga metafizički pojam. Ona ne postoji samo na metafizičkoj razini već i u prirodnome stanju, a izgrađuje se razvojem telosa zoona politikona. Čovjek teži izgradnji države jer očekuje sreću i radost u životu, a glavna je pretpostavka izgradnje države posjedovanje logosa, s pomoću kojega čovjek ima sposobnost razlikovati pravedno od nepravednoga i dobro od lošega. Ta se sposobnost razlikovanja oslanja na moć spoznaje i govora, po kojima se čovjek razlikuje od životinja. _____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ i aj sad da vidimo što mi kažemo na tu temu. ... aktivizam (francuski activisme, njemački Aktivismus, prema latinskom activus: djelatan), raspoloženje, nazor, odnosno pogled na svijet koji naglašuje vrijednost aktivno-svjesne voljne djelatnosti za teorijsko-praktične tvorevine i utjecanje na okoliš, društvo, kulturu. Susreće se već kod stoika, F. Bacona, T. Hobbesa, G. W. Leibniza, C. Wolffa i posebice u doba prosvjetiteljstva. Suprotno pasivizam. ... aktivìzam aktivìzam m 〈G -zma〉 Izvedeni oblici Definicija stanje ili projekt aktivnosti, djelovanja, angažiranja, sudjelovanja u čemu, spremnost za preuzimanje odgovornosti, opr. pasivnost, nedjelovanje tu bi dakle jedina razlika eventualno bila u ovoj posljednjoj stavci -> spremnost za preuzimanje odgovornosti.