Uzmem prošle godine da poslije male vječnosti pročitam ponovo prvih par knjiga i konačno dovršim serijal - i ostanem prilično zatečen utiskom o slabom pripovjedačkom stilu. Plitko je to, likovi su površni, jezik šablonski, siromašan. Od svega mi je sada ostao zanimljiv zaplet i, eto, radoznalost da saznam razjašnjenje. Kao tinejdžer sam gutao Klarka, pa me je ovo baš pecnulo.
Kasnije sam slistio Olimp, pa Hiperion u svim njihovim nastavcima i preporuke su na mjestu. Pročitao sam još ponešto od Simonsa u međuvremenu, ali ovi naslovi se izdvajaju ne samo u njegovom opusu, nego su baš ozbiljna žanrovska djela. Čini mi se da ne mogu loše da ostare, kao ni pominjani Teror ili efektna Pjesma boginje Kali. Matori zna tu i tamo da ugnjavi viškom stranica u nekim knjigama, ali ga svakako vrijedi čitati.