Jump to content

JohnnyDragon

Član foruma
  • Posts

    1,671
  • Joined

  • Last visited

Everything posted by JohnnyDragon

  1. Ovo bi im bila kardinalna greška čini mi se.
  2. Srbija nikada nije imala jadniji medij od B92. Informer je suvo zlato naspram njih.
  3. A moze li iko ovog danas da zamisli ovako? Znamo da ne.
  4. https://www.bbc.com/news/videos/cvg6wx295v2o Dosta ih je reklo prethodnih dana isto, da ih je bilo veličine autobusa. Ja tolike dronove osobno nisam vidjao.
  5. Verovatno ste već videli, pa i ako jeste, hajde da razmenimo mišljenja? https://www.google.com/amp/s/amp.theguardian.com/world/2024/dec/16/ufos-drones-new-mexico-archive Meni ne deluje da su obični dronovi jer mi je suludo da zemlja koja ima 30% svjetskog vojnog budžeta pusti da joj se ovako igraju iznad Capitola, baza itd... Mislim da znaju o čemu se radi i da ne smiju da ih obaraju. A još manje da se javnosti kaže za sta se ide.
  6. Da li je sve ovo danas slučajno, označavanje Fikusa shit profilom od USA platforme, sankcije NIS, te odbijanje EU da nastavi pregovore sa Srbijom odnosno otvaranje klastera 3? Pokazace sedmice pred nama. Ohrabruje činjenica da se stvara opsta atmosfera u društvu da je dosta bilo straha.
  7. Zasto nije za svaku osobu dobio po 20 godina onda ? Nije normalno da OVO izadje iz zatvora i živi medju ljudima, tada ce imati tipa 40.
  8. Btw lik koji je bio 9 ljudi dobio 20 godina. Jel realno?😶 https://n1info.rs/vesti/uros-blazic-je-kriv-zbog-masakra-u-duboni-i-malom-orasju/
  9. Kakva kraljina😂 https://www.facebook.com/share/r/1NPf3dRKjn/
  10. Turska je sasvim sigurno mocnija vojno od Ruzije, bez dvoumljenja.
  11. Pa jedino objasnjenje je da kao sto sam rekao tamo ukupno ratuje cirka 20/25k ljudi , verovatno je SAA imala oko 10k ostalo militanti/rebellions i to se onda moze ovako zavrsavati u roku od 15 radnih dana. Da su to mase kao u Ukrajini, Vietnamu, Jugoslaviji to bi trajalo i trajalo...
  12. Ja imam utisak kao da tamo ratuje po 2000/3000 ljudi na po obe(više 3,4,5) strana, obzirom da tako olako se napustaju položaji, gradovi itd... Nerealno da je tu neka veca cifra u pitanju.
  13. A sta su zahtevi studenata??
  14. Siriji se na žalost smesi Libijski scenario. Libija je danas daleko gora drzava od one Libije u vreme Gadafija. Ko ide ili je išao na tu strani zna o čemu pričam. Siriju ne poznajem , samo sa foruma i istorijski gledano, ali se nadam da neće doziveti da je Asad drnda do beskraja ali im ne želim ni život i podelu kao u Libiji. U suštini, biće kako zapad odluči na kraju.
  15. Ovo se pravi nova ID na teritoriji Sirije ili?
  16. I tih 40% je bolesno .
  17. E baš dobro rečeno, slatko me nasmija😂
  18. To ne sporim, mada se obazirete od celog posta samo na dužinu života, bez osvrta na ostatak teksta.
  19. Još jedan mit.
  20. Podsetimo se broja stradalih samo u 20 veku koji zasenjuje sve prethodne milenijume u ukupnom zbiru sto se tiče žrtava rata i razaranja.
  21. Od vremena industrijalizacije dolazi do ponora civilizacije u mnogo segmenata. Industrijalizacija, iako donosi tehnološki napredak i ekonomsku ekspanziju, značajno je uticala na degradaciju ljudskog života na mnogo razlicitih nivoa. Razvoj industrijskih gradova i masovna proizvodnja potisnuli su tradicionalne vrednosti i harmoničan odnos čoveka s prirodom, ostavljajući posledice na arhitekturu, slobode i društveni život. U arhitekturi, su zamenjene ručno rađene prelepe i decenijama kasnije vredne divljenja gradjevine uniformnim strukturama, čime su gradovi postali monotoni ,bez indetitetA. Umesto pažljivo oblikovanih prostora koji odražavaju kulturu i lokalnu tradiciju, nastali su industrijski kvartovi i betonski kompleksi. Gradovi su postali prenatrpani, a zelenilo je ustupilo mesto fabrikama i stambenim blokovima, čineći životnu sredinu neprijatnom i nezdravom. Što se tiče sloboda, industrijalizacija je nametnula rigidne radne strukture i ubrzala proces dehumanizacije. Ljudi su svedeni na "radnu snagu" u fabrikama, gde je njihov rad postao monoton i odvojen od suštine stvaralaštva. Društvo je počelo da se meri produktivnošću, pojedinac izgubio slobodu da kreira, da istražuje i da se razvija se u skladu sa sopstvenim potrebama i prirodnim veštinama . Na širem spektru su narušene i društvene veze. Zajednice odnosno društva, koje su pružala podršku i identitet, zamenjene su urbanim sredinama gde dominira otuđenje i kompeticija. Čovek je postao izolovan, preopterećen radnim obavezama i udaljen od sopstvene prirode. Iako industrijalizacija donosi udobnosti modernog doba, cena je visoka – gubitak autentičnosti, slobode i socijalnih spona. Od vremena industrijalizacije dolazi do ponora civilizacije u mnogo segmenata. Industrijalizacija, iako donosi tehnološki napredak i ekonomsku ekspanziju, značajno je uticala na degradaciju ljudskog života na mnogo razlicitih nivoa. Razvoj industrijskih gradova i masovna proizvodnja potisnuli su tradicionalne vrednosti i harmoničan odnos čoveka s prirodom, ostavljajući posledice na arhitekturu, slobode i društveni život. U arhitekturi, su zamenjene ručno rađene prelepe i decenijama kasnije vredne divljenja gradjevine uniformnim strukturama, čime su gradovi postali monotoni ,bez indetitetA. Umesto pažljivo oblikovanih prostora koji odražavaju kulturu i lokalnu tradiciju, nastali su industrijski kvartovi i betonski kompleksi. Gradovi su postali prenatrpani, a zelenilo je ustupilo mesto fabrikama i stambenim blokovima, čineći životnu sredinu neprijatnom i nezdravom. Što se tiče sloboda, industrijalizacija je nametnula rigidne radne strukture i ubrzala proces dehumanizacije. Ljudi su svedeni na "radnu snagu" u fabrikama, gde je njihov rad postao monoton i odvojen od suštine stvaralaštva. Društvo je počelo da se meri produktivnošću, pojedinac izgubio slobodu da kreira, da istražuje i da se razvija se u skladu sa sopstvenim potrebama i prirodnim veštinama . Na širem spektru su narušene i društvene veze. Zajednice odnosno društva, koje su pružala podršku i identitet, zamenjene su urbanim sredinama gde dominira otuđenje i kompeticija. Čovek je postao izolovan, preopterećen radnim obavezama i udaljen od sopstvene prirode. Iako industrijalizacija donosi udobnosti modernog doba, cena je visoka – gubitak autentičnosti, slobode i socijalnih spona.
×
×
  • Create New...