Ovo je jos uvek potpuno tacno za Spaniju i Portugal, ali ne vise za Holandiju. Kada sam 2021. posetio Rijksmuseum, imali su izlozbu 'Ropstvo', a informacije sa te izlozbe sada su deo stalne postavke. Uz mnoge slike iz 17. veka se sada mogu videti natpisi i QR kodovi koji objašnjavaju kako je bogatstvo prikazano na slikama ponajvise proizašlo iz trgovine robljem, od prisilnog rada na plantazama i kolonijalnog nasilja, a ne toliko od 'trgovine zacinima'. Postoje takodje i natpisi koji objašnjavaju da luksuz prikazan na slikama (srebro, tkanine, egzotični predmeti, brodovi) nije mogao postojati bez kolonijalne eksploatacije.
Rijksmuseum (jos) nije izbacio termin „Zlatno doba“ iz jednog ključnog razloga: oni smatraju da je taj izraz 'istorijski ukorenjen u umetničkoj istoriji', ali da ga treba kritički objasniti, a ne ukloniti. S druge strane, Amstedam Museum je termin 'Zlatno doba' potpuno izbacio iz upotrebe, sa obrazlozenjem da izraz sugeriše period opšteg prosperiteta, uspeha i nacionalnog ponosa, dok istovremeno zanemaruje nasilje, ropstvo, kolonijalnu eksploataciju i siromaštvo koji su takođe obeležili 17. vek. Ukratko, doba nije bilo zlatno za sve.
Mauritshuis u Hagu ima jos veci problem, posto je Maurits, cije ime nosi, bio guverner holandske kolonije u Brazilu. Tamo je širio plantažni sistem šećerne trske i nadgledao trgovinu afričkim robljem. Zgrada muzeja je finansirana ponajvise iz profita koji je stecen na ovaj nacin. Muzej danas otvoreno govori o toj istoriji i dodaje kontekst o ropstvu. Kada ce se promeniti ime muzeja, to ne znam, ali to je neizbezno.
Verovatno ce Spanci i Portugalci za par desetina godina slediti holandski primer. A kada ce svetosavski narod (barem njegov veci deo) priznati svoje zlocine? Nazalost, ne verujem da ce bilo ko od nas na ovom forumu ziveti dovoljno dugo da to doceka.