Jump to content

In Vino Veritas


lekoviti

Recommended Posts

  • 3 weeks later...
On 10/18/2021 at 8:31 PM, alberto.ascari said:

Proziva me ovde@DJORDJE da pijem samo hrvatska vina, evo malo za promenu.


ee638b6b1886836e9dd00a1f993e1cc6.jpg

Odesláno z mého BBF100-1 pomocí Tapatalk
 

Tek sad procitah ovaj post. Malo pitanje, nemam nista sa Hrvatskom ali sta to fali Hrvatskim vinima. Pio sam Blatinu i Vranac kao pandan Dingacu. Nidje veze. Samo toliko.

Link to comment
Share on other sites

9 minutes ago, koca popovic said:

Tek sad procitah ovaj post. Malo pitanje, nemam nista sa Hrvatskom ali sta to fali Hrvatskim vinima. Pio sam Blatinu i Vranac kao pandan Dingacu. Nidje veze. Samo toliko.

Blatina i vranac su kao sirovina ipak stepenicu ispod plavca malog od kojeg se pravi dingač.

 

Uz to dalmatinski vinari ipak posjeduju nešto više znanja od hercegovačkih i crnogorskih.

 

Ako pak voliš slatka vina preporučio bi vino 'Medun' od Plantaža.

 

Ja sam prije par mjeseci pio neko vrlo dobro moldavsko vino ali zaboravih kako se zove 😕

 

 

 

 

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

2 hours ago, Budha said:

Blatina i vranac su kao sirovina ipak stepenicu ispod plavca malog od kojeg se pravi dingač.

 

Uz to dalmatinski vinari ipak posjeduju nešto više znanja od hercegovačkih i crnogorskih.

 

Ako pak voliš slatka vina preporučio bi vino 'Medun' od Plantaža.

 

Ja sam prije par mjeseci pio neko vrlo dobro moldavsko vino ali zaboravih kako se zove 😕

 

 

 

 

 

 

 

E Budha sad si me razocarao. Praporucujes mi moldavsko  vino naspram dalmatinskih,hercegovackih i crnogorskih vina. Ja volim ona nasa opora vina bez secera. Bez secera iz dva razloga. Broj jedan je da nevolim slatka vina i broj dva zdravlje mi ne dozvoljava slatko. Inace pronasao sam vino koje mi odgovara,nema secera i nije skupo. I da ima jacinu 14%. Jacobs Creek cabernet-sovignon. Australia.

Link to comment
Share on other sites

Sa sajta Plantaže.

Slično je bilo i sa vrancem. Vjekovima se već podrazumijeva da je vranac autohtona crnogorska sorta, kao i to da je porijeklom iz Crmnice, ali, u suštini, vrlo malo dokumenata ili pisanih podataka o tome postoji, pa je i ta priča izgledala kao da istoriju učimo iz narodne poezije.

A, upravo to je prije nekoliko godina počelo da se mijenja. I upravo zahvaljujući “Plantažama” koje su, iz poštovanja prema svojoj glavnoj sorti i svom glavnom brendu, započele ozbiljnu naučnu potragu za korijenima vranca, uključivši se u projekte glavnih svjetskih institucija koje se bave porijeklom sorti vinove loze.

Prvi rezultati tih istraživanja u kojima sam učestvovala, a u koja su umiješane crnogorske sorte vranac i kratošija, donijeli su neka prilično neočekivana otkrića.

Najveće među njima je bilo da je crnogorska autohtona sorta  kratošija –  američka sorta zinfandel. Takođe je utvrđeno da hrvatska sorta plavac mali čije porijeklo je godinama unazad utvrđivano na jednoj istoj liniji: hrvatski plavac mali-italijanski primitivo – nije isto što i američki zinfandel.

Drugo otkriće je, da su u jesen 2011. kolege iz Hrvatske u Kastelima našli posljednje rijetke čokote sorte crljenak kaštelanski koja je potvrdila da ima isti genetski profil kao zinfandel. Nakon toga utvrđeno je da je crljenak kaštelanski (zinfandel) jedan od roditelja plavca malog, dok je drugi roditelj sorta dobričić.

A, onda je uslijedilo i treće: da su američki zinfandel, italijanski primitivo, crljenak kaštelanski i crnogorska kratošija  genetski – potpuno iste sorte. I na kraju, da stvar bude još zanimljivija: utvrđeno je da su kratošija i vranac – bliski rođaci!

Kao rezultat saradnje Plantaža i italijanskog partnera (Instituto sperimentale per la viticulture Susegana-Conegliano) urađena je genetička identifikacija crnogorskih autohtonih sorti vinove loze. Originalnost su potvrdile sorte: vranac, krstač i žižak. Analizom DNK je potvrđeno da crnogorska autohtona sorta kratošija ima identičan genetski profil kao zinfandel iz Kalifornije, primitivo iz Italije i crljenak kaštelanski iz Hrvatske.

 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

13 minutes ago, Budha said:

Imaju mnogo dužu tradiciju proizvodnje vina od ljudi u Hercegovini, Srbiji i CG.

Hoćeš da kažeš da u Srbiji,Makedoniji i dr   niko nije proizvodio vina za vreme komunista.Neće biti.

 

Slovenija i Hrvatska su ranije izašli na vinsko tržište i zauzeli pozicije.Ozbiljnu reklamu je dolela i jadranska obala.Mada smo svi mi opskurne destinacije u vinskom svetu.

Obavešteni vinoljubci znaju za ,,stari svet" , ,,novi svet" poneko za Gruziju i Moldaviju i tu se završava interesovanje.

O samom kvalitetu vina ne bi moglo objektivno da se priča bez slepog testiranja .

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

  • 1 year later...

Super vino za korektne pare od 50-ak € shopu.
Zajednički proizovod Rotšilda i Vega Sicilia, a napravljen u Španiji.
Ako naletite nećete se pokajat.

743e6eded4d1a72d4dc6428e428ac468.jpg


Sent from my iPhone using Tapatalk

I sjećanje na jednu finu ljetnu noć. Dosta za sad, da ne peglam…

8d8fe98ab4630288bb0c75b1ca84ca1f.jpg


Sent from my iPhone using Tapatalk

Link to comment
Share on other sites

Skromna vina se prave u CG. Što se Plantaža tiče, oni imaju dobru sirovinsku bazu i nikakvu obradu, to se najbolje vidi po tome koliko je mala razlika između njihovih skupljih i jeftinijih vina. Zapravo, za potrebe napijanja sa društvom, najjeftinija vina iz Plantaža su najbolji izbor, rade posao, a nisu totalno đubre kao što drugdje (i ovdje u Francuskoj) najjeftinija vina budu.

Vjerovatno najgore Plantaže vino koje sam probao je Malvazija, koje oni drže za ekstra klasu. Najbolje vino je Vranac Šipčanik, to je Vranac koji je odstojao (mislim) najmanje 5 godina u buradima, doduše pio sam ga samo jednom, prije 2-3 godine, ne znam da li je to standardno taj kvalitet, ali tada nisam bio pijan, popio sam samo 2 čaše i znam da je to što sam popio po mom ukusu* bilo odlično.

 

Ove privatne vinarije, po onome što sam probao, su jednostavno prevara (moram da kažem da nisam dovoljno probao za konačan sud, rijetko idem u CG), a većina njih čak i nema svoju sirovinsku bazu, nego kupuju grožđe po Kosovu i Makedoniji. U Srbiji ima dobrih vina iz tih novih vinarija (doduše, preskupa su, to što je tamo 10-15 eura ovdje je 7-8, iako je radna snaga mnogo skuplja u Francuskoj), u CG još nisam probao ništa vrijedno pažnje, u najboljem slučaju to je na nivou Plantaža, ali za više para.

 

*što se tiče mog ukusa, vrlo vjerovatno ima veze sa time što sam rođen u CG i počeo da pijem vino tamo (devedesetih zaista nije bilo dileme, bilo kakvo Plantaže vino je bio sto milja iznad njegove alternative, nepasterizovanog nikšićkog piva od koga si mogao da se otruješ, zbog toga do craft revolucije skoro da nisam ni pio pivo), za mene crno vino mora da bude jako i malo oporo, recimo najskuplja francuska vina u prosjeku su burgundijska (Bourgogne), ali sam ja više za Côtes du Rhône, Pays d'Oc, Cahors i Madiran (slabo poznata geografska odrednica koja je između dvije možda i najčuvenije vinarske regije na svijetu - Bordeux na sjeveru i Rioja na jugu), a španska vina su mi generalno bolja od francuskih, i to prije La Mancha i Valdepenas nego Rioja. Isto važi i za sicilijanski Nero d'Avola. EDIT: i za malteška vina, na Malti čovjek navikao na ukus tanina ne može da pogriješi.

Edited by Beonegro
  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

On 12/18/2022 at 2:28 PM, Beonegro said:

Skromna vina se prave u CG. Što se Plantaža tiče, oni imaju dobru sirovinsku bazu i nikakvu obradu, to se najbolje vidi po tome koliko je mala razlika između njihovih skupljih i jeftinijih vina. Zapravo, za potrebe napijanja sa društvom, najjeftinija vina iz Plantaža su najbolji izbor, rade posao, a nisu totalno đubre kao što drugdje (i ovdje u Francuskoj) najjeftinija vina budu.

Vjerovatno najgore Plantaže vino koje sam probao je Malvazija, koje oni drže za ekstra klasu. Najbolje vino je Vranac Šipčanik, to je Vranac koji je odstojao (mislim) najmanje 5 godina u buradima, doduše pio sam ga samo jednom, prije 2-3 godine, ne znam da li je to standardno taj kvalitet, ali tada nisam bio pijan, popio sam samo 2 čaše i znam da je to što sam popio po mom ukusu* bilo odlično.

 

Ove privatne vinarije, po onome što sam probao, su jednostavno prevara (moram da kažem da nisam dovoljno probao za konačan sud, rijetko idem u CG), a većina njih čak i nema svoju sirovinsku bazu, nego kupuju grožđe po Kosovu i Makedoniji. U Srbiji ima dobrih vina iz tih novih vinarija (doduše, preskupa su, to što je tamo 10-15 eura ovdje je 7-8, iako je radna snaga mnogo skuplja u Francuskoj), u CG još nisam probao ništa vrijedno pažnje, u najboljem slučaju to je na nivou Plantaža, ali za više para.

 

*što se tiče mog ukusa, vrlo vjerovatno ima veze sa time što sam rođen u CG i počeo da pijem vino tamo (devedesetih zaista nije bilo dileme, bilo kakvo Plantaže vino je bio sto milja iznad njegove alternative, nepasterizovanog nikšićkog piva od koga si mogao da se otruješ, zbog toga do craft revolucije skoro da nisam ni pio pivo), za mene crno vino mora da bude jako i malo oporo, recimo najskuplja francuska vina u prosjeku su burgundijska (Bourgogne), ali sam ja više za Côtes du Rhône, Pays d'Oc, Cahors i Madiran (slabo poznata geografska odrednica koja je između dvije možda i najčuvenije vinarske regije na svijetu - Bordeux na sjeveru i Rioja na jugu), a španska vina su mi generalno bolja od francuskih, i to prije La Mancha i Valdepenas nego Rioja. Isto važi i za sicilijanski Nero d'Avola. EDIT: i za malteška vina, na Malti čovjek navikao na ukus tanina ne može da pogriješi.

 

Vranac je autohtona sorta koja je podesna za CG podneblje. Veoma teško se od nje prave premium vina, prije svega zato što Vranac dosta kilavo stara kao vino.

Slično kao njegova sestra od tetke Kratošija, ili đed Primitivo. Onda ni tehnolozi ne mogu previše da ispeglaju. Da se dobije nešto premium, samo sa kupažom. 

Što se drugih sorti tiče, posebno bijelih vina, slobodno zaboravi. Previše su vrele noći za uzgoj ičega ozbiljnijeg. 

Tu spada i smiješna malvazija, koja ni u Istri nije bog zna šta. Bila sirotinjsko piće, pa ga bustovali marketingom (u pravu oko nečega i Vučić:)).

Od malih vinarija, solidan je krgović, napravio je pristojan Rose, ako se Rose smatra vinom :). Simpatičan za društvo na bazenu dok se djeca brčkaju, a za takvu situaciju nije loša ni malvazija kupirana sa sovinjonom by Kozlović. 

trivia: Vinograd Plantaža je površinski najveći u Evropi u jednom komadu.

Kad pomenusmo tehnologe Plantaža, napravili su veoma solidno maslinovo ulje iz svoga uzgoja, opeglali ukus. Top odnos para i muzika (500 ml 7 EUR). Dok se ne omasovi i pane kvalitet. Za sada se drže.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

On 12/19/2022 at 9:08 PM, qqruz said:

marinirani krap iz Skadarskog jezera

Pokojni Stevan Aksentijević, vlasnik Squadra-e (najveći uvoznik svježe ribe u Srbiji) mi je prije desetak godina pričao da je htio da kupuje ribu iz Skadarskog jezera (on lično je obožavao krapa na sve načine) i da je od toga odustao zato što nijedan uzorak koji je odnio na analizu nije prošao sanitarnu kontrolu. Teški metali su through the roof.

Link to comment
Share on other sites

3 hours ago, Beonegro said:

Pokojni Stevan Aksentijević, vlasnik Squadra-e (najveći uvoznik svježe ribe u Srbiji) mi je prije desetak godina pričao da je htio da kupuje ribu iz Skadarskog jezera (on lično je obožavao krapa na sve načine) i da je od toga odustao zato što nijedan uzorak koji je odnio na analizu nije prošao sanitarnu kontrolu. Teški metali su through the roof.

E moj @Beonegrosta je sve neispravno u drzavi Srbiji. Kad se moze sve platiti (pa i hrana za bebe) , sta onda da ocekujes na drugim poljima. Sve se kupuje najjeftinije pa se onda prodaje kao nesto. Sva pica na Balkanu su pod znakom pitanja. Negdje sam vidio neke cijene vina u Srbiji. Mislim da su nenormalno skupa vina u Srbiji. Ne ulazim u ocjenu kvaliteta (vjerujem da su kvalitetna) ali moras se probiti na trziste . Meni se svidjaju opora vina , malo jaca . Ja kupujem Jacobs Kreek vino iz Australije. 13,5 %alkohol, manje od 3 grama secera i 120 kruna za flasu. Ovdje kod mene , najbolja kombinacija. U eurima cca10,5.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

13 hours ago, sasa965 said:

Šta bi bila premijum vina?

 

Obično su to "prve" odnosno najskuplje etikete neke vinarije ili vinske kompanije. Npr. Stari Podrum za Plantaže. Ili recimo za Simčića linija vina Opoka, koja je skuplja od druge linije Brda. Ili  Sassicaia u Tenuta San Guido, pa posle ide Guidalberto, pa La Difese. 

Cjenovno, malo teže odrediti. 

9 hours ago, Beonegro said:

Pokojni Stevan Aksentijević, vlasnik Squadra-e (najveći uvoznik svježe ribe u Srbiji) mi je prije desetak godina pričao da je htio da kupuje ribu iz Skadarskog jezera (on lično je obožavao krapa na sve načine) i da je od toga odustao zato što nijedan uzorak koji je odnio na analizu nije prošao sanitarnu kontrolu. Teški metali su through the roof.

 

Znaš kako je. Marinirani krap jak je kao petarda. U naše godine to se jede 2-3 godišnje kam da pukne. Toliko teških metala se može vala podnijet. 

A kad smo kod ribe, ono čega nema ovdje, a što mi se ozbiljno dopalo u Beograd jedne rede, bješe dobro spremljen smuđ. Kao svježi barncin ili orada. A iz nekog razloga u njemu ne bješe onoga šmeka mulja koji mi smeta kod riba iz sporih rijeka.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

  • 2 weeks later...

Sve najbolje drugari. Simpatična italijansko špansko francuska kombinacija u krugu porodice i projatelja.
Jutros malo Roderera koji je preostao uz slaganje Lega koji je sin dobio na poklon.
Cool je vazda pjenušac ujutru[emoji3]

49db0d43a25b44a49c60715af287fdfe.jpg


Sent from my iPhone using Tapatalk

Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...