Jump to content

Proizvodnja u SFRJ


Amigo

Recommended Posts

23 minutes ago, Bilo je to vrijeme ruza said:

 

Ovde nije poenta standarda, bogatstva, ko je kakva kola vozio, nego sta se proizvodilo, izvoilite dokazati argumentima da sve pomenute fabrike nisu postojale.

 

Sto se tice Kalifornije... 

 

Dobro, Kalifornija duguje oko 40% GDP-a, posto ima ekonomiju koja je tri puta veca od ekonomije Rusije. Imaju li oni problema sa servisiranjem tog duga? Ocigledno je da Kalifornija i nije bas dobar primer za poredjenje, ali evo recimo bivsa YU. Da li bilo koja od drzava ima problem sa servisiranjem duga, pa su joj organizovali donatorsku konferenciju kao Jugoslavili, reprogramirali glavnicu ili otpisali deo duga? Ako je Jugoslavija imala tako jaku proizvodnju, kako nije mogla da servisira spoljni dug koji je bio manji nego u drzavama naslednicama?:classic_ohmy:

Link to comment
Share on other sites

54 minutes ago, DJORDJE said:

 Da li bilo koja od drzava ima problem sa servisiranjem duga, pa su joj organizovali donatorsku konferenciju kao Jugoslavili, reprogramirali glavnicu ili otpisali deo duga? Ako je Jugoslavija imala tako jaku proizvodnju, kako nije mogla da servisira spoljni dug koji je bio manji nego u drzavama naslednicama?:classic_ohmy:

 

Daj malo vise detalja.

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, Bilo je to vrijeme ruza said:

 

Hajde da cujemo konacno neke cinjenice da nije postojala proizvodnja i da niko niista nije znao da radi, kako vi tvrdite, sve sami paraziti, sa industrijom "drzi vodu da majstori odu".

Jedino sto ja mogu da zakljucim da ti nisi nikada vidjela jedan jedini proizvodni pogon u SFRJ, kao ni tvoj drugar, i da samo kao papagaji ponavljate da nista nije valjalo.

Ne znam kako mozes toliko da pricas o necemu o cemu nista ne znas :smiley33:

Ovde nije poenta standarda, bogatstva, ko je kakva kola vozio, nego sta se proizvodilo, izvoilite dokazati argumentima da sve pomenute fabrike nisu postojale.

 

Sto se tice Kalifornije... 

How much does California owe in debt?
In other words, that $1.3 trillion in debt is the amount to which California governments admit. Other studies believe it to be more. Indeed, one study says it is actually $2.3 trillion and a recent Hoover Institute stated that there is over $1 trillion in pension liability alone, or $76,884 per household.
 

 

Cuj ti nisi iz svoje ulice izasao 30 godina, a ovde nekome nesto pricas. :lol_2:

Evo malo link.

Link to comment
Share on other sites

12 minutes ago, Bilo je to vrijeme ruza said:

 

Daj malo vise detalja.

Kakvih detalja? Pitanje je prilicno jasno. Kako to da SFRJ nije mogla da servisira prispele rate kredita, a danas je to u stanju Makedonija ili CG, koje su bile nerazvijene republike? 

Link to comment
Share on other sites

5 hours ago, Angelia said:

Ti si nesto ovde pogresno razumeo. Cela prica je i krenula zbog romantizacije SFRJ kao neke fenomenalne industrijske zemlje. Bila je kulisa, iza koje je polako trulilo iznutra. Evo ja jesam jugonostalgicar ali potpuno realna - ne vidim kako je taj sistem bio odrziv koji nije bio trzisni, u kome je prezaposlenost bila 30%, i koji je pocivao na medjunarodnim kreditima.

Sto se tice zivota zajedno, ja i dalje mislim da je to najbolja opcija za Balkan. Ta zemlja je imala potencijal, da se promenila negde 60tih

 

Pa nisam pogresno razumeo vidim da se ovde radi o tzv raskrinkavanju tog stanja, a ono je objektivno bilo ipak pozitivno i ne tako drasticno lose kao danas iz puno razloga. Dakle verujem da je to vreme bez obzira na opskurnost teza da je bilo bajno ipak bilo vreme izvesne socijalne i ekonomske sigurnosti koja je jednoj zreloj poratnoj generaciji davala utisak prosperiteta i perspektive, sto je ipak bilo tako, barem znam kao sto pisah i ranije po svojim roditeljima koji su svoj radni vek proveli upravo u tom sistemu ili toj proizvodnji. 

 

A naravno nije ona bila fenomenalna industrijska zemlja, ne znam ko je mogao da bubne takvu glupost pa da je i ne znam koliki jugonostalgicar zna teskoce i promene koje je trpeo i politicki i ekonomski sistem da bi se odrzala relativno stabilna razvojna faza te samoupravno socijalisticke ekonomije.

Ja sam bas govorio u kontekstu konkurentne trzisne ekonomije i uopste to ne vidim kao pricu nego obratno da se mnogo sta u njoj radilo na konto stranog kapitala sto opet nije istina u onoj meri u kojoj se prica prosirila kao da se radilo o vestackoj ekonomiji i proizvodnji, sto opet nije tacno.

Ono sto jeste istina, je daje produktivnost te proizvodnje, postojala i da nije bila kao u realcocijalistickim zemljama strelovita sa krahom, niti je bila u agonijama hiperprodukcije kakve je zapad poznavao. Ogromna raznovrsnost proizvoda takodje, *domacih ili licencnih...svejedno obicno smo se kao i ovde sto vidim rugali takvim domacim prozivodima ali recimo sportska oprema YASA ili Sport bila je vrlo kvalitetna i generalno radilo se o vrlo kvalitetnim proizvodima.

 

Neki stepen samostalnosti te ekonomije koju je Jugoslovenska ipak dosegla, ne treba apsolutizovati. Sigurno da nije bila u dominantnom i nezavisnom polozaju od sveta i da nije imala tu autarkicnost da se odrzi kao perpetuum mobile dvesta godina i da sistem ne dozivi krah...to je prosto iluzija koju nijedna teorija nije podrzavala ne verujem ni bilo koja tzv politicka ekonomija socijalizma ili komunizma (samoupravnog socijalizma kod nas) a sto se inace rado podvlacilo kao zablude o utopijskom raju komunizma kao posledice oslobadjanja rada itd itd...da se ne vracamo u te sisteme i price.

 

Naravno da se radilo o modifikacijama sistema kada se stiglo u osamdesete i u uslovima promenjenog trzista drugacije je i ekonomija socijalistickih zemalja morala da se ponasa, sto je bio jedan od incijatora krize tog dotadasnjeg modela dogovorne ekonomije. Naravno da ne verujem da se moglo odrzati u uslovima koji se menjaju u statusu zatvorene - dogovorne ekonomije, pa i Kina je kao socijalisticka zemlja morala da radi mnogo na promenama svog ekonomskog sistema...da li bi Jugoslavija uspela u tom smislu je otvoreno teorijsko pitanje jer je prestala da postoji kao drzavna i politicka zajednica pa i kao specifican ekonomski sisem pa je i istorijski odgovor poznat-NE a da li je moglo da dodje do tranzicije ili evolucije tog sistema u drugaciji, moguce je ako to sad ne sagledavamo to u kontekstu ratova koji nisu nastali kao iskljucivi problem ekonomske ili drustvene krize, vec pre svega kao posledica politickog diletantizma i spoljasnjih i unutrasnjih faktora.

 

Dakle, ukratko da ne potcenjujemo ozbiljan proizvodni i ekonomski potencijal bez obzira na svemoguce i vidljive slabosti tog sistema, on se razvijao relativno samostalno i nije ni pravljen da postane idealan vec alternativan postojecem kapitalistickom i u tom pravcu nije dosegao svoj maksimum, da li bi to moglo da se ponovi, mislim da NE. Odnos drzave i naravno globalno kapitalisticko ekonomsko okruzenje sigurno bi progutalo i daleko vece i stabilnije ekonomije nego sto je bila tada Jugoslovenska a ona tada nije bila za potcenjivanje niti su bile mnogo mnogo ispred neke druge ekonomije bez obzira sto mi i dalje na taj standard zapada gledamo kao u tudje dvoriste, da je jabuka tamo veca i zrelija nego ona koju mi uzgajamo...

 

Ne, mislim da prosecnog Nemca koji je sedamdesetih prosecno zaradjivao nije mogao da zanima nas socijalisticki model jer je bio relativno siguran u svom kao i obratno...sa pojavom gastarbajtera i forsiranjem materijalistickog i generalno konzumentsko konformistickog modela uz price  o velikim platama i otvaranjem tih trzista rada, krece i odliv ka njima

 

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, teskoba odrastanja said:

Takvih tekstova je more...i nisu nista novo osim lamentiranja nad jednim ekonomskim sistemom ali poenta nije u tome, dosli smo do ovog danas..a prica o jugoslovenskoj proizvodnji kao proizvodnji iz vremena Atlantide jos uvek zbunjuje u poredjenju sa stanjima ovih tzv prosperitetnih ekonomijica koje su triplo zaduzenije i eksploatisanije od one koju je relativno mlada posleratna zemlja uspevala da razvija.

 

Od cega cvetaju danasnje ekonomije-proizvodnja se skoro uopste i ne moze reci za nivo proizvodnih i produktivnih grana za koje je pitanje da li uopste postoje u ovim potonjim tzv periferijskim ekonomijama liberalnog kapitalizma?

 

Mislim da je i teza da ekonomija svoju uspesnog duguje proizvodnji krajnje kruta i da ce se tesko danas bilo koji ekonomista s time sloziti, bilo da se radilo o konkuretnom kapitalistickom modelu ili nekom superfleksibilnoj superrastucoj ekonomiji u svetu.

Link to comment
Share on other sites

23 hours ago, Angelia said:

Pa naravno da nisi cuo to na casovima, priznanje da je sistem bio neodrziv bi bio poraz. To samo u ex-YU nije objavljeno, medjutim i sam MMF je zahtevao promene za novcanu pomoc, zato sto se ta ekonomija samo ukopavala dublje. Ovo sto govoris je kontradiktorno, bio je odrziv ali ne dugo. Znaci nije bio odrziv.

Kao sto rekoh, ta napredna industrija, je bila jedna velika sarena laza, koja je pocivala na kreditima.

Naprotiv, bio ja na casovima i znao itekako da su kritikovani modeli socijalisticke privrede jos davno pre raspada i to mnogo otvorenije i ostrije nego sto se danas to radi...samo je ta teza o kreditima toliko puta izrecena  u sintagmi sa Titom kao da je on stvarno donosio kredite iz inostranstva sa putovanja po nesvrstanim zemljama (za SAD i verujem) da je to stvarno prihvaceno kao apsolutni i neoborivi dokaz o razlogu kraha te ekonomije, sto nije tacno kao sto ni  proizvodnja nije rezultat samo kreditiranja vec intenzivnosti i upotrebe tehnologija koje su se ili kopirale (kako su neki to ranije lepo istakli) ili razvijali ili kupovale, nije sve doslo s kreditima u Jugoslaviju. Tako da bih ja tu pricu ili taj tzv argument izbacio iz diskusije da bismo vodili objektivniju raspravu, ciji jeste smisao razumevanja bitnih prednosti nekadasnje proizvodnje u odnosu na ovo sto danas imamo ili se TU JA VARAM, da je ovo sto danas imamo zapravo MED i MLEKO pticje, posledica dobro iskoristenih investicija i stranih ulaganja... 😄

 

Ali MMF mislim, ??? Pa kakva je danas ekonomija SAD, sigurno nije bez zaduženja i sigurno nije suficitarna...  Svaka ekonomija i svaka proizvodnja mora imati i svoje balaste i negativne aspekte, mislim zaista je previse tako jednostrano posmatrati stvari kao da su samo socijalistcke ekonomije bile iluzionisticke koje su govorile o rastu i napretku bez tih famoznih kredita...Pa sta je NEW DEAL?

 

(Daj malo manje krivite stvari na jednu stranu...kad je vec lako svaliti sve na pokojnog Tita.)

 

 

Edited by Janne240
Link to comment
Share on other sites

On 6/5/2019 at 4:33 PM, DJORDJE said:

Kada smo se vec uhvatili patika, prosle nedelje vidim neki ljudi iz Juzne Amerike nose Adidas Samba. Isti  Universal iz 70tih koji sam ja tada nosio. Izbor i nije bas bio veliki. Rom , Universal i Olimpia. Tek kasnije su se pojavili ostali modeli kao Top Ten ili Lendl.

Osamdesetih mnogo potcenjujete to vreme, bio je itekako veliki izbor patika ne samo adidasovih ja sam recimo nosio Avus plave patike u srednjoj školi...Olimpija i Univerzal su bili neki opsti tip patika ali se itekako nalazilo i drugih robnih marki, ne samo PUMA nego i drugih...naravno nisu to bili domaci proizvodi. Domace patike da ne racunamo one plave iz kasarni ili za casove fizičkog (a tu su pored šangajki bile i STARTAS patike koje su bile domaći proizvod) kao i SIMOD po licenci i još mnoge druge licencirani i možda još neki domaći brend, iskreno ne sećam se...Bile su i neke ALBATROS valjda KOSIMOD i tako neke još...bilo je tu svega pored domaćih kažem krenulo se i sa NIKE patikama iz Turske znam da su bile poluduboke, švercovane kao i LA Costa majice itd..to je tu krajem osamdesetih...naravno uveliko su se nosile i danas popularne STARKE...isto odnekud dovaljane...kao i novopazarske farmerke. 

Link to comment
Share on other sites

Čudno da gotovo niko nije primetio sledeće faktore koji su unakazilu jugoslovensku privredu:

- Inflacija i neusklašivanje cena: verujem da se mnogi sećaju da su se npr. automobili kupovali 'pre poskupljenja', što važi i za mnoge skuplje proizvode, a da je pad vrednosti dinara zadao muke mnogim prozviđačima. Ukratko ono što je koštalo npr 1000 nečega (dinara, dolara, svejedno) je na kraju plaćeno npr. 700 ili 500, tako da je prozvođač bio na gubitnu. Setimo se kupovine na nekoliko čekova pa će nam se sve samo kas'ti.

- Veliki deo izvoza i uvoza je bio po sistemu ja tebi X traktora, ti meni Y tona nafte. Onome ko pravi traktore je potreban novac, a ne nafta, banane ili pašteta u konzervi. Trgovina sa nesvrstanom braćom je ponekad bila i rizik, jer se dešavalo da nemaju $$$ da plate ono što su uzeli. Pre nekoliko godina sam pročitao vest da Etiopija i dalje duguje neki novac, ali da našima ne pada na pamet da potegnu pitanje tog duga kako Etiopija ne bi priznala Kosovo.

- Višak novca je često išao na gluposti, kao npr. radničke igre, kupovina stanova, pokloni za osmi mart i slične budalaštine. Jeste da se i u normalnim zemljama višak nekada podeli i radnicima, ali stan je malo skuplja igračka. Doduše, i cene tih stanova je pojela inflacija tokom devedestih, pa su ih ljudi otkupljivali za cenu ručka u osrednjem restoranu.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Meni je interesantno da se mi malo vratimo i na ono sto je obeležilo to vreme...bilo da su u pitanju krpice domaće ili strane, bilo da su u pitanju automobili bilo da su u pitanju nekih tehnološko proizvodi koje tadasnja jugoslovenska privreda nije mogla da "osvoji" ili je pak "rasturala"....Ja sam imao gramofon EI NIŠ i ne samo to, i televizore i digitrone uglavnom iz Niš-ke elektronske industrije, e sad dal je to bio neki Filips ne znam sumnjam nisu bili tako visokog kvaliteta ali su obavljali svoj posao...Digitron se nosio u školu a bio je prilično veliki skoro kao pernica sa futrolom, kasnije su stigli oni noviji sa manjim baterijama kao i digitalni satovi, koji su u osnovnoj skoli, mojoj secam se bili  masovna moda. Digitalni rucni satovi nemam slicicu verovatno ce je neko i pronaci....

Edited by Janne240
Link to comment
Share on other sites

37 minutes ago, Janne240 said:

Osamdesetih mnogo potcenjujete to vreme, bio je itekako veliki izbor patika ne samo adidasovih ja sam recimo nosio Avus plave patike u srednjoj školi...Olimpija i Univerzal su bili neki opsti tip patika ali se itekako nalazilo i drugih robnih marki, ne samo PUMA nego i drugih...naravno nisu to bili domaci proizvodi. Domace patike da ne racunamo one plave iz kasarni ili za casove fizičkog (a tu su pored šangajki bile i STARTAS patike koje su bile domaći proizvod) kao i SIMOD po licenci i još mnoge druge licencirani i možda još neki domaći brend, iskreno ne sećam se...Bile su i neke ALBATROS valjda KOSIMOD i tako neke još...bilo je tu svega pored domaćih kažem krenulo se i sa NIKE patikama iz Turske znam da su bile poluduboke, švercovane kao i LA Costa majice itd..to je tu krajem osamdesetih...naravno uveliko su se nosile i danas popularne STARKE...isto odnekud dovaljane...kao i novopazarske farmerke. 

Ja pisem o sedamdesetim, a ti mi prebacujes da potcenjujem ono sto je bilo 80tih.😃

Drugo, mislim da je vise nego jasno da sam pisao o Adidas patikama, jer sam navodio njihove modele. Da, Pumu je radilo  Borovo, Astra je pravila Converse. Nike, LaCoste ,Fila i ostale stvari ja sedamdesetih nisam ni video. Da si me pitao sta je to La Coste, ja bih prvo pomislio na neki sir ili tako nesto.:classic_rolleyes:

Nego evo i za tebe isto pitanje. Kako to da Yu sa tako razvijenom proizvodnjom nije mogla da placa uzete kredite, a ova nesretna Srbija uspesno servisira daleko veci dug?:s_d:

Link to comment
Share on other sites

eh prebacujem, nisam u tom tonu, rekoh potcenjuje se...OVe potonje robne marke  su s kraja osadmesetih sverc iz Turske u vreme kad su teniske majice postale sastavni deo garderobe za izlaske uz Karera, Doringo, farmerke.

 

...hahaha uspesno servisira 😄 da da, servisira...ne znam zaista verovatno su potonji politicari daleko bolji ekonomisti nego ti socijalistcki 😄 u sta cvrsto verujem to kad oni vrate to mora da su velike pare. 😄 Zaista frapantan podatak, verovati ili ne.

Link to comment
Share on other sites

1 minute ago, Janne240 said:

eh prebacujem, nisam u tom tonu, rekoh potcenjuje se...OVe potonje robne marke  su s kraja osadmesetih sverc iz Turske u vreme kad su teniske majice postale sastavni deo garderobe za izlaske uz Karera, Doringo, farmerke.

 

...hahaha uspesno servisira 😄 da da, servisira...ne znam zaista verovatno su potonji politicari daleko bolji ekonomisti nego ti socijalistcki 😄 u sta cvrsto verujem to kad oni vrate to mora da su velike pare. 😄 Zaista frapantan podatak, verovati ili ne.

Pa dobro , da li je Srbija ili bilo koja druga zemlja naslednica zatrazila reprogramiranje ili oprost dela dugova, kao sto je to radila YU vise puta? Ta jaka Jugoslavija nije mogla da otplacuje ni kamate, nakon sto je glavnica zamrznuta 83ce. Dakle nesto ne stima u toj prici kako se nekada proizvodilo , a danas se nista ne radi.:default_coffee:

Link to comment
Share on other sites

ne vidim vezu izmedju otplate kamata i rada u proizvodnji, jedno je poslovna politika i pitanja koja regulise neko ko odlucuje o proizovdnom ciklusi i da li neko radi u proizvodnji...narocito danas kad je cena rada u proizvodnji i plata sigurno manja u poredjenju sa tim nekadasnjim vremenima...opet necu guglati podatke,

 

Proizvodilo se nekada sigurno vise i obimnie nego danas...to sad nije pitanje merenja i podataka...ali tesko da se danas toliko proizvodi da se otplacuju krediti, mislim ko je bas tako naivan da veruje u tu pricu?

 

Nego sta je Borovo jos proizvodilo, boroleta papuce secam se da sam nosio...sigurno i cizme  a da li jos nesto?

Link to comment
Share on other sites

6 hours ago, Bilo je to vrijeme ruza said:

Jedino sto ja mogu da zakljucim da ti nisi nikada vidjela jedan jedini proizvodni pogon u SFRJ, kao ni tvoj drugar, i da samo kao papagaji ponavljate da nista nije valjalo.

Ne znam kako mozes toliko da pricas o necemu o cemu nista ne znas :smiley33:

 

:lol_2:Daj nemoj, ti koji nisi znao za nestasice 80tih mi govoris kako nista ne znam.

Ne mogu reci da nista nije valjalo, ja sam bila tamo, zivot je bio ispred mene.....

 

 

2 hours ago, Janne240 said:

 

(Daj malo manje krivite stvari na jednu stranu...kad je vec lako svaliti sve na pokojnog Tita.)

 

 

Donosis potpuno pogresene zakljucke, ja nisam sve svaljivala na Tita, nego na sistem, koji je opet bio proizvod kratkorocnog razmisljanja.Cak i ne mislim da je Tito igrao neku znacajnu ulogu 70tih, ali to je moje subjektivno misljenje (sto znaci da nemam dovoljno objektivnih argumenata da to podrzim).

Nijednog trenutka ni ne poredim stanje u SFRJ sa danasnjim balkanskim drzavama.

Samo kazem da je mit o industriji SFRJ i prosperitetu, samo to, mit. Cinjenice su cinjenice. Ne vidim kako je neko stanje u svetskoj ekonomiji uzrokovalo pad ekonomije SFRJ. Sistem se jednostavno urusio jer je bio pogresno postavljen

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, Janne240 said:

ne vidim vezu izmedju otplate kamata i rada u proizvodnji, jedno je poslovna politika i pitanja koja regulise neko ko odlucuje o proizovdnom ciklusi i da li neko radi u proizvodnji...narocito danas kad je cena rada u proizvodnji i plata sigurno manja u poredjenju sa tim nekadasnjim vremenima...opet necu guglati podatke,

 

Proizvodilo se nekada sigurno vise i obimnie nego danas...to sad nije pitanje merenja i podataka...ali tesko da se danas toliko proizvodi da se otplacuju krediti, mislim ko je bas tako naivan da veruje u tu pricu?

 

A jel' ta proizvodnja bila deo neke ekonomije ili se proizvodilo onako radi hobija, ili sto sam ja vec odavno rekao da bi se narod zaposlio?😄 Cinjenica je to da je sa svom tom proizvodnjom ekonomija SFRJ bila u jadnijem stanju od danasnje ekonomije Srbije.:classic_cool: Zvuci neverovatno, ali cak se i Jorgovanka bolje razume u ekonomiju od Draze Markovica i Doronjskog.:87:

1 hour ago, Janne240 said:

Nego sta je Borovo jos proizvodilo, boroleta papuce secam se da sam nosio...sigurno i cizme  a da li jos nesto?

Vjekoslav ti je vec odgovorio, a ja cu samo da dopunim. Cipele su im bile istog dizajna kao i auto gume.:s_d: To je kupovala samo radnicka klasa u Jugi i Rusiji. Oni sa malo dubljim dzepom su vec gledali da ih kupe u Peku. Eto, to ti je ujedno i odgovor zasto nismo mogli da placamo kredite, a proizvodilo se sve, od igle do lokomotive.

Edited by DJORDJE
Link to comment
Share on other sites

 

5 minutes ago, DJORDJE said:

To je kupovala samo radnicka klasa u Jugi i Rusiji.

 

 

nema to veze sa komunizmom, tako je u Borovu bilo od samog starta, dok su tvornice vodili Tomaš i Jan Bata.

 

Bata se rukovodi načelom da potrošačima pruži proizvode najbolje kvalitete i uz najjeftinije cijene, kako bi se i najsiromašniji čovjek mogao opskrbiti obućom.

 

http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=3233.0

Link to comment
Share on other sites

14 minutes ago, Vjekoslav said:

 

 

 

nema to veze sa komunizmom, tako je u Borovu bilo od samog starta, dok su tvornice vodili Tomaš i Jan Bata.

Jesu li to bile one Bata prodavnice sto si mogao da ih vidis na predratnim fotografijama?

Edited by DJORDJE
Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, DJORDJE said:

Jesu li to bile one Bata prodavnice sto si mogao da ih vidis na predratnim fotografijama?

 

Bata se na prostorima Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca prvi put pojavio već 1922. godine, kada otvara prodavaonice obuće u Zagrebu i Zemunu, a potom i drugim krajevima stvarajući jaku trgovačku mrežu. Svojim dolaskom na novo tržište Bata donosi svoju jeftinu obuću koja ima dobru prođu, što ga potiče da 1931. u Borovu podigne svoju tvornicu.

 

...

 

S preko 530 svojih prodavaonica diljem bivše, I. Jugoslavije, Bata je bio već u to vrijeme i najmoćnija trgovačka mreža u ovome dijelu svijeta.

 

2018070312551500069324.jpg

2018070612545300031075.jpg

2018072611225400017890.jpg

 

...

 

 

...

Edited by Vjekoslav
Link to comment
Share on other sites

57 minutes ago, DJORDJE said:

Jesu li to bile one Bata prodavnice sto si mogao da ih vidis na predratnim fotografijama?

Pre, ne znam koliko mozda 10 ili 8 godina, bila sam na putu u San Francisku. I uvek u novom gradu odvojim par sati da pogledam sve poznate znamenitosti. U tom slucaju sam uzela neku turu koju je vodio Ivan, kako se ispostavilo tip iz Moldavije, usput ispituje turiste odakle mu je ime i naravno ja ubacim USSR i on objasni iz Moldavije i pita odakle sam.... na moj odgovor ex-YU, prva rec je bila Borovo :classic_biggrin: duga Tito

  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

...samo se telegrafski nadovezujem na Vasu:

-bankarski krediti privredi i stanovništvu u doba dvoznamenkaste inflacije(još ne i galopirajuće)

sa tendencijom rasta bez devizne klauzule

-centralizacija deviza sa velikom razlikom kod obračunskog i stvarnog tečaja,raspodjela deviza,šticung

-lohn poslovi

-kliring itd.

 

Inače,u exYU je kalkulatore prvi počela proizvoditi tvornica Digitron iz Buja pa se tako i udomačio naziv

za kalkulatore-digitron

 

Link to comment
Share on other sites

Ekonomski sistem jeste bio neodrživ, ali jeste se mogao reformisati, popraviti. Jedan od razloga zašto je bio takav leži u tome što i nije bio osnovni cilj izgradnja ejake ekonomije već izgradnja socijalizma, socijalizam je postavljen kao cilj, a ne kao sredstvo da se živi bolje, da društvo bude stabilnije, ili šta je već trebao da bude. Stoga su neki veliki krediti bačeni u jamu bez dna, FOB, Feronikl, Obrovac, još 60ih i 70ih su se stvarala zatvorena tržišta u republikama, međusobne ucene vlasnika deviza i proizvođača, recimo, hrane, problemi u funkcionisanju su se skrivali, nalazila se kratkoročna rešenja, a dugoročna se nisu ni tražila. Ipak, mislim da je 1975 godina, u vreme Džemala Bijedića, bila godina u kojoj je postignuta neka ravnoteže uvoza i izvoza, stabilan kurs, pojavile su se neke naznake da se može krenuti ka zdravijoj ekonomiji. Ipak, Bijedić je poginuo, ciljevi se promenili, Tito umire, potencijalni naslednici merkaju pozicicije, podršku traže u svom narodu, osamdesete, iako se to nije odmah primećivalo, već su bile kraj SFRJ. Sve to vreme ekonomija je bila u trećem planu, ako se razmišljalo o ekonomiji onda je to neka republička ekonomija, lokalna, da bi svaka republika zaokružila privredu tako da ne zavisi od drugih republika.

 

  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

  • A sad locked and unlocked this topic

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...