Jump to content

Radna kultura po svetu - (ne)humana neminovnost?


vilhelmina

Recommended Posts

44 minutes ago, Baby said:

 

Mrde bilo bi dobro da ne shatas diskusiju toliko licno, jer ni u jednom momentu nisam tvoj profil obradjivala, govorim generalno, a onda ti upadnes nekom za mene nejasnom i glupom doskocicom i onda krenes ovakvo drvlje i kamenje. 

 

Vidis, ti kazes za tebe nejasno i glupo, sto ne pitas, da pojasnim, umesto da das sebi luksuz i objasnis nam svima, za mene izrazito glupu spoznaju, da su svi u kreditima. Pisi jasnije i onda nece biti nesporazuma. Rekla si da si ljubomorna na "nas". Ja se u nama prepoznamo, mozda mi je Srpsko-Hrvatski jezik malo zardjao. :)

pozz tebi i uzivaj.

Link to comment
Share on other sites

4 minutes ago, vilhelmina said:

 

Kamo srece da je ovako kako kazes, ali nije. Moje kolege i ja radimo nominalno 39 sati nedeljno i nemamo pravo na prekovremeno. Umesto toga imamo flex i ja sad mogu ove sate da upisem i da kasnije nekom prilikom uzmem slobodno. Sve je na poverenje, ne registrujemo odlazak i dolazak, ali svaka od nas ima jasno definisanu grupu klijenata oko kojih mora da zavrsi posao. Posto se radi o ljudima, obim posla moze znatno da varira i sve je to lepo zamisljeno. Ali sta biva? Posao nikad ne prestaje, stalno dolazi novi, i nema sanse da upotrebis te sakupljene flex sate. Na kraju sam i prestala da ih pisem. Kad nosim posao kuci, to radim za dzaba. Tako radi i deo mojih koleginica, obicno one koje nemaju sitnu decu. One koje ih imaju, cesce ostaju uvece na poslu, onih dana kad muzevi preuzmu klince. E, ali ima i treca grupa, ona sto je stalno u zaostatku, ali cudo jedno kako takve znaju da izvedu da ispadne da je to zato sto one imaju straaasno mnogo posla, pa ne stizu. I onda se to rasporedi nama koje stizemo. A posle svi zajedno idemo u ispovedaonicu i na teambuildning. Nema ni kazne za lenstine, ni nagrade za vredne pcelice. Taman posla da razbijamo tim, kad smo ga vec onako lepo izgradili :classic_biggrin:.

Ovako kako sam opisala funkcionise u privatnom sektoru. To kako ti opisujes svoje radno mesto, zvuci kao korporativno okruzenje.

Bas ovo sto je radoye opisao - gde svi treba da budu jednako losi. Tu se i uglavnom napreduje zavisno koliko dobro se uklapas u tu kulturu, a ne koliko si dobar u poslu, nazalost. Ili cesto koliko dobro znas da vodis politiku (da drugi izgledaju losije od tebe).

 

Taj korporativni BS je meni toliko stran da nemam pojma kako uopste funkcionise, jer nema logike. Ali funkcionise, recimo drzavni poslovi

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

2 minutes ago, LjubavPremaMolu said:

 

Ja nisam ništa rekao u suprotnosti sa tvojom tezom. Ja ne želim više da napredujem, zarađujem dovoljno, a pak MORAM da radim 40 sati, iako bih rado radio 37,5.

To je jedina stvar što mene muči Angelia.

Da ali ako hoces da zadrzis poziciju na kojoj si i da zaradjujes koliko ti je dovoljno, moras da radis 40 sati. Zato sto ce inace doci neko ko je jos uvek gladan da napreduje, i hoce da zaradjuje vise i spreman je da radi vise. I onda ti vise neces biti u poziciji koja te zadovoljava ili zaradjivati dovoljno.

To je prosta cinjenica.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Just now, Angelia said:

Da ali ako hoces da zadrzis poziciju na kojoj si i da zaradjujes koliko ti je dovoljno, moras da radis 40 sati. Zato sto ce inace doci neko ko je jos uvek gladan da napreduje, i hoce da zaradjuje vise i spreman je da radi vise. I onda ti vise neces biti u poziciji koja te zadovoljava ili zaradjivati dovoljno.

To je prosta cinjenica.

 

Veoma diskutabilno. Lično mislim da bi moja firma bila i dalje srećna da ja radim 37,5 i dobijam proporcionalno manju platu. Još kada bi Zakon rekao 37,5 onda ta tvoja teza teško da bi bila održiva.

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, Radoye said:

 

Ja sad vec dosta dugo radim u maloj firmi, nas je ukupno 5 ukljucujuci gazdu (mi smo kao "centrala"), + jos troje na drugoj lokaciji. I tu se radi prilicno fleksibilno, bitno je da je posao uradjen o roku, nekad gulimo bas zestoko prekovremeno (i donosimo posao kuci) nekad hvatamo zjale kako kad kakva tura naidje. Naravno da postoji razumevanje da je priroda posla takva i niti se gazda buni kad nas placa a mi nedelju dana nista pametno ne uradimo sto firmi donosi zaradu (dobro, uvek ima neke sitnice da se radi, odrzavanje, kakva zaostala papirologija, i tome slicno) niti se mi bunimo kada radimo od 8 ujutro do 9 uvece kada tako naidje. Bonus na kraju godine zavisi od toga kako je firma poslovala, ako smo u vecem plusu bonus je veci. Relaksirana je situacija sa slobodnim danima i godisnjim odmorima, svi znaju da ne traze kad je frka na poslu, i da ce dobiti svaki put kad im zaista treba. U takvoj atmosferi nije problem da zalegnes na rudu kada mora jer znas zbog cega to radis.

 

No, pre toga sam radio contract u jednom gigantu™ (neka ostane neimenovan) u timu nas 11 + lead koji odgovara sefu odeljenja. I dodjem ja na posao, prvih par dana ono upoznavanje uhodavanje, i tu mi da lead da odradim nesto. Ja zavrsim za dva dana, nisam se nesto ni lomio nego stvarno nije bilo za duze od toga, on se kao iznenadi, da mi opet nesto drugo. Ja ponovo vratim gotovo za par dana, on mi kaze "ja sam mislio da ce te ovo drzati zauzetim barem dve nedelje!". Tu on mene ubaci u masinu zajedno sa ostalima, i ja ponovo zavrsim svoje relativno brzo, a ovaj me skloni u stranu i diskretno mi kaze: "Hajde sad par dana se zabavljaj necim ali da izgleda sa strane da si zauzet; i ubuduce uspori malo, suvise brzo radis, you make the rest of us look bad!"

U toj firmi su postojala odeljenja koja su krvnicki radila, ali tamo su bili sve "regularno" zaposleni, sa debelo sestocifrenim platama i bogznakakvim benefitima, no firma je u jednom momentu turila u excel i izracunala da im se vise isplati da to srezu do maksimuma i outsourcuju sve za Indiju. E sad, posto je kvalitet posla koji su Indijci zavrsavali bio jeziv, nakon nekog vremena pocnu da zaposljavaju na contract - za mnogo manje pare nego "redovne" i bez benefita naravno, no opet vise nego sto placaju Indijce cisto da rade QA i da ispravljaju brljotine koje su ovi napravili.

 

I jebiga, ovako im se vratilo - "nemoj tako brzo da radis". Koliko para toliko muzike.

Sad je valjda jasno zbog cega sam kivan na sindikalnu mafiju. Da me se ne razume pogresno, da sindikati ne postoje, stanje na marketu bi bilo haoticno i vladao bi klasican "liberalni kapitalizam", ali to sindikalno drustvo dopusta sebi takve bedastoce, da su cesto gori od najgoreg kapitaliste izrabljivaca. 

Cuces ti to jos vise puta. Moja najomiljenija je "Zasto ostajes do 5 posle skole i pravis nas neradnicima!"

To je taj model i zbog toga velike companies kao IBM, Lucent, AT&T nemeju nikakvu produktivnost i opstaju samo zbog toga sto zaposljavaju startup contractore koji im odradjuju posao. :)

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

1 minute ago, LjubavPremaMolu said:

 

Veoma diskutabilno. Lično mislim da bi moja firma bila i dalje srećna da ja radim 37,5 i dobijam proporcionalno manju platu. Još kada bi Zakon rekao 37,5 onda ta tvoja teza teško da bi bila održiva.

Ako se ne varam US zakon kaze da je puno radno vreme 32 sata.

Link to comment
Share on other sites

6 minutes ago, LjubavPremaMolu said:

 

Ako je to tačno, a nema (sa sada) razloga da ti ne verujem, to bi za mene bio pravi WOW.

You can work full-time or part-time. Usually full-time means working for 40 hours per week. Part-time could be anything up to 30 hours per week. Traditional working hours in the U.S. are Monday to Friday from 9:00am to 6:00pm, with one hour for lunch and, usually, two breaks of 15 minutes.

 

13 minutes ago, LjubavPremaMolu said:

 

Veoma diskutabilno. Lično mislim da bi moja firma bila i dalje srećna da ja radim 37,5 i dobijam proporcionalno manju platu. Još kada bi Zakon rekao 37,5 onda ta tvoja teza teško da bi bila održiva.

Ja naravno ne mogu da komentarisem specificno tvoju situaciju, jer je ne znam - dajem ti samo generalno pravilo. A i sam kazes "proporcionalno manju platu", znaci neces zaradjivati isto.

A to da se nemacki zakon prilagodi radnim satima koje bi ti zeleo, onda bi i cena rada morala da prilagodi, jer ce biti manje zarade....

Link to comment
Share on other sites

10 minutes ago, LjubavPremaMolu said:

 

Vilhelmina, samo si još jedan živ primer onih koji iz nekih razloga nose posao kući i rade za džabe. Možeš li makar pokušati da na svom primeru objasniš taj fenomen. Zašto to radiš? Zašto ne možeš, pre svega sebi, a onda i poslodavcu da kažeš: "ljudi, nisam stigla - ne stižem vremenski".

 

P.S. Nisi jedina, ja ću, ne danas, pokušati da to objasnim iz mog ugla.

 

Mogu da objasnim na svom primeru, ali generalno ne opravdavam i solidarisala bih se s onima koji bi eventualno zapoceli neku pricu sa sefovima o tome. Ja je svakako necu zapocinjati, jer sam u takvoj zivotnoj fazi kad mi to odgovara, ili mi bar nije specijalno mrsko. Tacnije, ne remeti mi nista, a pomaze mi da ne budem u grcu i stresu, nego da odradim stvari tempom koji mi odgovara. I da pri tome budem zadovoljna onim sto sam uradila, da znam da ga nisam skarabudzila samo reda radi, i da mogu ispod toga da se mirna srca potpisem. To su moji trenutni motivi, ali definitivno ne mislim da je ispravno.

Ispravno bi bilo ostaviti ljudima izbor - neki razuman nivo obima posla i materijalne naknade za to, a dodatni novci onima koji mogu i zele vise. Jer nije da se svaki posao ne moze izmeriti. Samo bi neko trebalo i time da se bavi, npr sef. Eh, ali on/ona to ne postize, jer nema vremena od teambuildninga i stvaranja privida uspesne firme prepune srecnih i zadovoljnih zaposlenih.

 

5 minutes ago, Angelia said:

Ovako kako sam opisala funkcionise u privatnom sektoru. To kako ti opisujes svoje radno mesto, zvuci kao korporativno okruzenje.

Bas ovo sto je radoye opisao - gde svi treba da budu jednako losi. Tu se i uglavnom napreduje zavisno koliko dobro se uklapas u tu kulturu, a ne koliko si dobar u poslu, nazalost. Ili cesto koliko dobro znas da vodis politiku (da drugi izgledaju losije od tebe).

 

Taj korporativni BS je meni toliko stran da nemam pojma kako uopste funkcionise, jer nema logike. Ali funkcionise, recimo drzavni poslovi

 

Radoye je opisao privatnu firmu, ako se ne varam. Tacno je da ja radim u javnom sektoru, ali ovde u Svedskoj po tom modelu funkcionisu svi. Bez toga se moze samo u sasvim malim firmama, uglavnom anonimnim, nikako iole vecim i znacajnijim. I bolnica u kojoj sam prethodno radila je bila privatna, pa je funkcionisala po potpuno istom principu kao i opstina u kojoj sam sada. Tako isto radi i Volvo, Ericsson, svi. To je, uostalom, i u skladu s cuvenim nepisanim jante lagenom, koji je ovde jaci od svih pisanih. A svedska ekonomija je ipak jedna od vodecih u svetu, to se ne moze osporiti.

Meni licno i odgovara i ne, kako u kom aspektu. Kritikujem ono sto je za kritiku, i hvalim ono sto je za pohvalu.

Link to comment
Share on other sites

5 minutes ago, vilhelmina said:

 

Radoye je opisao privatnu firmu, ako se ne varam. Tacno je da ja radim u javnom sektoru, ali ovde u Svedskoj po tom modelu funkcionisu svi. Bez toga se moze samo u sasvim malim firmama, uglavnom anonimnim, nikako iole vecim i znacajnijim. I bolnica u kojoj sam prethodno radila je bila privatna, pa je funkcionisala po potpuno istom principu kao i opstina u kojoj sam sada. Tako isto radi i Volvo, Ericsson, svi. To je, uostalom, i u skladu s cuvenim nepisanim jante lagenom, koji je ovde jaci od svih pisanih. A svedska ekonomija je ipak jedna od vodecih u svetu, to se ne moze osporiti.

Meni licno i odgovara i ne, kako u kom aspektu. Kritikujem ono sto je za kritiku, i hvalim ono sto je za pohvalu.

Ja mislim da je Radoye opisao javnu firmu - u privatnim firmama da se visa produktivnost gura dole, bi bilo jako retko i glupo. Zato sto bi to islo direktno iz dzepa vlasnika. Tu je razlika u kulturi. Ne znam za bolnicu ali bih predpostavila da je i to korporacija.

Link to comment
Share on other sites

4 hours ago, mrd said:

Sad je valjda jasno zbog cega sam kivan na sindikalnu mafiju. Da me se ne razume pogresno, da sindikati ne postoje, stanje na marketu bi bilo haoticno i vladao bi klasican "liberalni kapitalizam", ali to sindikalno drustvo dopusta sebi takve bedastoce, da su cesto gori od najgoreg kapitaliste izrabljivaca. 

Cuces ti to jos vise puta. Moja najomiljenija je "Zasto ostajes do 5 posle skole i pravis nas neradnicima!"

To je taj model i zbog toga velike companies kao IBM, Lucent, AT&T nemeju nikakvu produktivnost i opstaju samo zbog toga sto zaposljavaju startup contractore koji im odradjuju posao. 🙂

 

Ovo nije bila unionized kompanija, cak naprotiv - njihov problem je to sto su pootpustali iskusne i kvalitetne ljude jer su im bili skupi, i racunali su da ce bolje proci sa outsourcingom. Ono jes' da Indijca placaju saku pirinca na dan u poredjenju sa ovima koje su zamenili, ali je kvalitet koji dobijaju zauzvrat ispod svakog nivoa. Onda su krenuli da zaposljavaju contractore da vade fleke i dobili su gomilu ovih sto se ne trude previse. I na kraju sto nisu platili na mostu platice na cupriji.

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

 
Ovo nije bila unionized kompanija, cak naprotiv - njihov problem je to sto su pootpustali iskusne i kvalitetne ljude jer su im bili skupi, i racunali su da ce bolje proci sa outsourcingom. Ono jes' da Indijca placaju saku pirinca na dan u poredjenju sa ovima koje su zamenili, ali je kvalitet koji dobijaju zauzvrat ispod svakog nivoa. Onda su krenuli da zaposljavaju contractore da vade fleke i dobili su gomilu ovih sto se ne trude previse. I na kraju sto nisu platili na mostu platice na cupriji.
To je opšti zez bio. Početkom ovog veka, desio se drastihan out-source. Došlo je do toga da su customeri počeli da odbijaju service, ako im se kad zovu banku u vezi kartice javi neko iz indije. Čak i u multiculti Cali su bile strane debate po tom pitanju. Jednostavno operateri nisu znali šta trepa da rade. Bilo je do bola smešno.

Sent from my LM-G710VM using Tapatalk

Link to comment
Share on other sites

Na Filipinima skoro da nema drugog posla za diplomce osim call center ili emigrirati.

U call centrima radi 1.2 miliona ljudi. Od toga, 800 hiljada su subkontraktori za indijske firme.

One su dobile ugovore da rade call center za američke banke, osiguranja, telekome ali Amerikanci ne mogu da podnesu indijski akcenat.

Onda su oni uzeli kao svoje subkontraktore accent-neutral Filipince.

 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Na Filipinima skoro da nema drugog posla za diplomce osim call center ili emigrirati.
U call centrima radi 1.2 miliona ljudi. Od toga, 800 hiljada su subkontraktori za indijske firme.
One su dobile ugovore da rade call center za američke banke, osiguranja, telekome ali Amerikanci ne mogu da podnesu indijski akcenat.
Onda su oni uzeli kao svoje subkontraktore accent-neutral Filipince.
 
Yoyo, ti li si. Ovo potpisujem, međutim, akcent, još i mogu da progutaju, ali izjavu:"To ne može!" Nikad.

Sent from my LM-G710VM using Tapatalk

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, Radoye said:

 

Ovo nije bila unionized kompanija, cak naprotiv - njihov problem je to sto su pootpustali iskusne i kvalitetne ljude jer su im bili skupi, i racunali su da ce bolje proci sa outsourcingom. Ono jes' da Indijca placaju saku pirinca na dan u poredjenju sa ovima koje su zamenili, ali je kvalitet koji dobijaju zauzvrat ispod svakog nivoa. Onda su krenuli da zaposljavaju contractore da vade fleke i dobili su gomilu ovih sto se ne trude previse. I na kraju sto nisu platili na mostu platice na cupriji.

Uopste ne mora da bude unionized kompanija. 

Mozda ja nisam pojasnila pa je Vili mislila da pricam o drzavnim sluzbama vs privatnim.

Ja kad pricam o privatnom sektoru, mislim na firme koje imaju definitivnog privatnog vlasnika, bez obzira da li pricamo o porodicnom vlasnistvu, ili partnerstvu ili jednom vlasniku, nasuprot valjda se to u SR jos uvek zove akcionarskim drustvima. Drzavni sektor, ili bilo koji javni, uglavnom funkcionise slicno bilo kojim javnim preduzecima (akcionarskim).

Drzava, ili bilo koji javni community ili slicni servis je valjda jasno zasto polazu na "humanizaciju" rada.

Velike javne firme, korporacije, koje nemaju definitivnog vlasnika nego akcionare funkcionisu slicno.

Zoki je pomenuo sistem bolnica - to je korporacija, pa moraju da odgovaraju regulativi i odgovornosti svojim akcionarima, koji su onako maglovit vlasnik.

 

Privatne firme imaju drugaciju kulturu, troskovi se gledaju, profitabilnost je bitna, ako je neko dobar radnik taj se nagradjuje, nema distribucije odgovornosti. Privatna firma ako ne posluje dobro - direktno mora da se finansira od vlasnika. AD moze da ode i proda neke akcije i podigne pare.

 

Sve firme koje je Vili pomenula su AD

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, mrd said:

To je opšti zez bio. Početkom ovog veka, desio se drastihan out-source. Došlo je do toga da su customeri počeli da odbijaju service, ako im se kad zovu banku u vezi kartice javi neko iz indije. Čak i u multiculti Cali su bile strane debate po tom pitanju. Jednostavno operateri nisu znali šta trepa da rade. Bilo je do bola smešno.

Sent from my LM-G710VM using Tapatalk
 

 

Ne bih previse da se rasplinjavam i sirim temu, ali to je sve posledica sveopste povrsnosti u svim sferama danasnje civilizacije. Vise ne postoji stratesko dugorocno razmisljanje nego samo jurnjava za "lajkovima", instant gratifikacija, samo sto brze da se obrnu neke pare - u ekonomiji i u politici svejedno. U velikim korporacijama CEO-i se smenjuju kao na traci svake dve godine i svaki samo reze, reze, reze, da bi na kraju svog (svakako vec planirano prekratkog) mandata mogao da prikaze rekordne profite, onda se na ime tako nabudzenog CV-ja katapultira u sledecu kompaniju na jos bolju platu gde radi potpuno isto, dok kompanija koju je ostavio sutra moze da propadne njega zabole. I tako serijski utucaju jednu po jednu firmu, outsourcuju radna mesta, nanose dugorocnu stetu kako kompaniji tako i drustvu u celini ali bottom line za njihovog mandata pokazuje plus i to je jedino sto je bitno.

 

U politici smo docekali smrt ideologije, danas se sve svodi na populizam - bilo desni (Nacija, Crkva, Tradicija, Mi protiv njih, prljavih, zlih, drugacijih) ili levi (Identity Politics - neka cveta 1000 cvetova). Krajnji rezultat je da se drustvo cepa na crnce protiv belaca, muskarce protiv zena, strejt protiv gej, "starosedeoci" vs "dodjosi"... i dok se svi tako medjusobno gloze, na pojedinacnom nivou svako od njih (govorim o "obicnim smrtnicima", ne o povlastenoj bogataskoj eliti) svakim danom postaje za jednu mrvu siromasniji i neslobodniji.

 

Sve se pretvara u jedan veliki reality show...

  • Like 6
Link to comment
Share on other sites

 
Ne bih previse da se rasplinjavam i sirim temu, ali to je sve posledica sveopste povrsnosti u svim sferama danasnje civilizacije. Vise ne postoji stratesko dugorocno razmisljanje nego samo jurnjava za "lajkovima", instant gratifikacija, samo sto brze da se obrnu neke pare - u ekonomiji i u politici svejedno. U velikim korporacijama CEO-i se smenjuju kao na traci svake dve godine i svaki samo reze, reze, reze, da bi na kraju svog (svakako vec planirano prekratkog) mandata mogao da prikaze rekordne profite, onda se na ime tako nabudzenog CV-ja katapultira u sledecu kompaniju na jos bolju platu gde radi potpuno isto, dok kompanija koju je ostavio sutra moze da propadne njega zabole. I tako serijski utucaju jednu po jednu firmu, outsourcuju radna mesta, nanose dugorocnu stetu kako kompaniji tako i drustvu u celini ali bottom line za njihovog mandata pokazuje plus i to je jedino sto je bitno.
 
U politici smo docekali smrt ideologije, danas se sve svodi na populizam - bilo desni (Nacija, Crkva, Tradicija, Mi protiv njih, prljavih, zlih, drugacijih) ili levi (Identity Politics - neka cveta 1000 cvetova). Krajnji rezultat je da se drustvo cepa na crnce protiv belaca, muskarce protiv zena, strejt protiv gej, "starosedeoci" vs "dodjosi"... i dok se svi tako medjusobno gloze, na pojedinacnom nivou svako od njih (govorim o "obicnim smrtnicima", ne o povlastenoj bogataskoj eliti) svakim danom postaje za jednu mrvu siromasniji i neslobodniji.
 
Sve se pretvara u jedan veliki reality show...
Dotakao si jednu veoma tanku nit, a to je progress koji nas upreava brže oo nas samih. Sad je sve instantno i malo ko ima strpljenja da sačeka, napra\i strategiju da stigne do cilja. Većina se svodi na figurativni plač, a stvarni problemi se ignorišu, pošto treba znanja i strploenja da se reše.
Vidim oa da smo polako napravili baeu za odvajanje tema. :)

Sent from my LM-G710VM using Tapatalk

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

Nisu samo proizvođači krivi. Moja firma između ostalog pravi opremu koju koriste Netflix, HBO , iTunes i svi ti strimeri i oni požuruju "What further testing, get it 80% right, we will tell you if something needs more testing and fixing".

 

Jeza me hvata kada pomislim kako je žurba da se Boeing 737 800 Max što pre izbaci na tržište pobila dva puna aviona. Zamisli da sediš u avionu koji se ruši zbog baga u softveru rađenom u Indiji.

Gineš.

Link to comment
Share on other sites

2 hours ago, Angelia said:

Uopste ne mora da bude unionized kompanija. 

Mozda ja nisam pojasnila pa je Vili mislila da pricam o drzavnim sluzbama vs privatnim.

Ja kad pricam o privatnom sektoru, mislim na firme koje imaju definitivnog privatnog vlasnika, bez obzira da li pricamo o porodicnom vlasnistvu, ili partnerstvu ili jednom vlasniku, nasuprot valjda se to u SR jos uvek zove akcionarskim drustvima. Drzavni sektor, ili bilo koji javni, uglavnom funkcionise slicno bilo kojim javnim preduzecima (akcionarskim).

Drzava, ili bilo koji javni community ili slicni servis je valjda jasno zasto polazu na "humanizaciju" rada.

Velike javne firme, korporacije, koje nemaju definitivnog vlasnika nego akcionare funkcionisu slicno.

Zoki je pomenuo sistem bolnica - to je korporacija, pa moraju da odgovaraju regulativi i odgovornosti svojim akcionarima, koji su onako maglovit vlasnik.

 

Privatne firme imaju drugaciju kulturu, troskovi se gledaju, profitabilnost je bitna, ako je neko dobar radnik taj se nagradjuje, nema distribucije odgovornosti. Privatna firma ako ne posluje dobro - direktno mora da se finansira od vlasnika. AD moze da ode i proda neke akcije i podigne pare.

 

Sve firme koje je Vili pomenula su AD

 

Onda da prvo razjasnimo terminologiju.

Kad ja kazem javni sektor, onda mislim na offentlig sektor (svedski), dakle cisti javni sektor, onaj finansiran iz poreza. Nije da ja nesto tu nisam razumela, nego srpski jezik (a bogami ni hrvatski, ni ostali balkanski) uglavnom nemaju jasne pojmove za raznorazne vlasnicke strukture na danasnjem trzistu, pa se moze desiti da pricamo o razlicitim stvarima. Doduse, i svedski i engleski se tu malo biju, pa google ranijepomenuti "offentlig sektor" prevodi kao "public sector". A to opet nije ono na sta ti mislis kad kazes javni sektor.....

 

Rec koja nam u srpskom fali je svakako "company", svedski "bolag". Dakle, da se fokusiramo na njih, jer cisti javni sektor nije sporan. Ranije sam pomenula Volvo i Ericsson, sada cu im dodati i H&M, Telia, Telenor, Scania, PEAB, Skanska, NCC, Elektrolux, ICA gruppen, Apoteket... Svi su oni po definiciji "public company", sto znaci da se pojavljuju na berzi. Jedini koji je do kraja insistirao da ostane "private company", znaci privatni u punom smislu te reci, jer bio Ingvar Kamprad, zbog cega IKEA nikad nije bila na berzi. Ali on je izuzetak po mnogo cemu.
Grubo receno, te velike kompanije zaposljavaju u Svedskoj nesto preko milion ljudi, a cisti javni sektor nesto ispod 2 miliona, dakle ukupno 3. Cisti privatni sektor zaposljava oko 2 miliona, ali i medju njima ima jako mnogo onih koji su na ovaj ili onaj nacin vezani za prva dva - kao podizvodjaci za velike kompanije, ili kao izvrsioci radova za javni sektor. Za potonje ti mogu reci da tu spadaju grdne firme za pomoc starima, kao i domovi za stare. Oni ni slucajno ne rade po principu cistog privatnog sektora. Neki su i pokusali, ali im se obilo o glavu, jer se radi o uslugama koje doduse pruzaju privatna preduzeca, ali ih narucuje i placa drzava/opstine, pa moraju i da postuju njihova pravila. Ako i takve firme izuzmes iz onog gore privatnog sektora, na toj cisto privatnoj strani nece ostati ni milion zaposlenih, ako je i toliko. Tako stoje stvari u Svedskoj i s tih pozicija ja pricam. 

 

 

Ima i jos jedna stvar, a ona se zove New Public Management. O tome smo ranije mnogo pricali. I to prakticno znaci da je danas prilicno obrisana granica izmedju funkcionisanja cisto javnog sektora i onog dela privatnog koji je i po broju zaposlenih i po prihodu najuocljiviji i najprisutniji na trzistu. Manje firme, cija delatnost ni na koji nacin nije vezana za javni sektor (kako god ga definisali) ovde u Svedskoj igraju sporednu ulogu, iz gore pobrojanih razloga. Ne sumnjam da u USA zauzimaju siri prostor, pa verujem da to o cemu ti pricas tamo tako i funkcionise. Ovde kod mene onako kako sam ranije opisala, i to na bar 4/5 trzista rada, ako nije i vise od toga. Sto me dovodi do jedne od vecih zabluda koje u Srbiji vladaju o zivotu u inostranstvu. To je ona cuvena "na Zapadu se ceni rad". Hm, pa ne bas uvek :wink2:.

 

Cinjenica je da je zivot ovde po svemu bolji, udobniji, kvalitetniji nego u Srbiji, no to ne ovisi obavezno o tome koliko se ceni ili ne ceni rad. Moze se i ovde izvrdati tako da nerad i nestrucnost izgledaju kao vrhunski rad i strucnost. Pa ce biti jednako nagradjeni, a ponekad i vise od onog sto stvarno jeste rad i strucnost. Dakle, nije dovoljno biti strucan, vredan i raditi, valja se i prodati. I to ne samo prilikom zaposljavanja, nego svakog dana i u svakom pogledu.
 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

9 hours ago, Angelia said:

Ja naravno ne mogu da komentarisem specificno tvoju situaciju, jer je ne znam - dajem ti samo generalno pravilo. A i sam kazes "proporcionalno manju platu", znaci neces zaradjivati isto.

A to da se nemacki zakon prilagodi radnim satima koje bi ti zeleo, onda bi i cena rada morala da prilagodi, jer ce biti manje zarade....

 

Ima smisla. Cena rada u Nemačkoj se definiše po satu i 37,5 bi automatski značilo da bi cela Nemačka imala manji bruto za 40/37,5 = 6,25%. Za mene ok, ali za mnoge ne. Sve ja to razumem, sve je to meni jasno, ali opet ponavljam, moje je subjektivno mišljenje da bi to bio humaniji sistem u kome bi ljudi na nivou sedmice imali cca 6 sati više za sebe.

Nego kad smo kod 'objektivnih stvari', ima tu još nešto. Ne znam da li si upoznata, ali u Nemačkoj je sve veća kriza sa tržištem nekretnina. Sve je teže i teže iznajmiti, da ne kažem kupiti nekretninu. Veliki uticaj tu imaju naravno gastarbajteri. Sve manja ponuda na tržištu nekretnina, sve veća ponuda na tržištu rada i sve više radnika. Nemci su čak izašli na ulice povodom toga pre nekoliko nedelja. U situaciji kada postaje sve teže i teže steći svoju nekretninu, mnogi počinju da beže iz Nemačke (primeri iz firme koje znam: otišli za SUI, USA, Lihtenštajn,...).

E sad, zamisli kada bi Nemačka spustila satnicu na 37,5. To bi onda automatski značilo da bi se potreba za radnom snagom povećala za poneki procenat što bi opteretilo ionako preopterećeno tržište nekretnina.

Što se tiče te teme, mislim da će Nemci kad-tad ali što pre to bolje morati da razmisle o gradnji 50+ da ne kažem 100+ spartnih solitera kao USA i da se manu njihovih anahronih pravila da "u gradu ni jedna građevina ne sme biti viša od najviše crkve/katedrale".

 

Nego jedan od dokaza/posledica koji govore o tome da je 40-satno vreme brutalno i nehumano je:

https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2019&mm=05&dd=05&nav_category=78&nav_id=1538317

 

Nemci su po običaju prepoznali problem i nema sumnje da će se sa njime pozabaviti. Jasno je međutim zašto je taj problem nastao.

Link to comment
Share on other sites

9 hours ago, vilhelmina said:

 

Mogu da objasnim na svom primeru, ali generalno ne opravdavam i solidarisala bih se s onima koji bi eventualno zapoceli neku pricu sa sefovima o tome. Ja je svakako necu zapocinjati, jer sam u takvoj zivotnoj fazi kad mi to odgovara, ili mi bar nije specijalno mrsko. Tacnije, ne remeti mi nista, a pomaze mi da ne budem u grcu i stresu, nego da odradim stvari tempom koji mi odgovara. I da pri tome budem zadovoljna onim sto sam uradila, da znam da ga nisam skarabudzila samo reda radi, i da mogu ispod toga da se mirna srca potpisem. To su moji trenutni motivi, ali definitivno ne mislim da je ispravno.

Ispravno bi bilo ostaviti ljudima izbor - neki razuman nivo obima posla i materijalne naknade za to, a dodatni novci onima koji mogu i zele vise. Jer nije da se svaki posao ne moze izmeriti. Samo bi neko trebalo i time da se bavi, npr sef. Eh, ali on/ona to ne postize, jer nema vremena od teambuildninga i stvaranja privida uspesne firme prepune srecnih i zadovoljnih zaposlenih.

 

Vidi boldovano: razlozi su nam isti! Kad ja ponekad, a srećom ne baš često ponesem laptop kući, pa odradim u miru i tišini 2-3 sata, znam da će taj softvar biti kvalitetan, znam da će me to poštedeti stresa vezanih za rokove, znam da neće biti frka u momentu puštanja softvera u produkciju i nakon toga. Znam da me ta dva-tri sata niko neće ništa pitati, prekinuti, neće zazvoniti telefon, i neću u sred kodiranja dobiti neki "hitan važniji zadatak".

Žrtvujem dakle, kao i ti, svesno ponekad svoja dva ti privatna sata za firmu, jer mi to daleko lakše pada nego da radim striktno po ugovoru i sebe uvučem u stres stizanja rokova, objašnjavanja da nisam nešto stigao, programiranja dve tri stvari odjednom, što naravno često dovodi do grešaka u produktivnom softvaru, a onda su naravno svi nesrećni: i ja, i moji pretpostavljeni, i što je najvažnije klijent.

Isto kao ti mislim da je to neopravdano i neispravno sa naše strane.

Priča sa šefovima, kao i kod mene. Međutim ja moje donekle razumem, i oni su pritisnuti od onih još gore šefova, a imaju vrlo ograničeno ljudstvo sa čim mora nešto da se završi.

Tako da to je to, agenda je ista, bolje završiti nego se stresirati.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

12 hours ago, LjubavPremaMolu said:

 

Ja nisam ništa rekao u suprotnosti sa tvojom tezom. Ja ne želim više da napredujem, zarađujem dovoljno, a pak MORAM da radim 40 sati, iako bih rado radio 37,5.

To je jedina stvar što mene muči Angelia.

 

Tebi stvarno tih 30 min dnevno pravi razliku? 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, Eddard said:

 

Tebi stvarno tih 30 min dnevno pravi razliku? 

 

Da:

8 sati znači 8 + 15 min pauza doručak + sat vremena ručak = 9,25

7,5 sati znači mogućnost rada 8 sati uz jednu polusatnu pauzu = 8

 

1,25 x 5 = 6,25 sati na nedeljnom nivou.

 

Protiv splitovanja teme nemam ništa naravno.

Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...