Jump to content

POLJOPRIVREDA


A sad

Recommended Posts

23 hours ago, A sad said:

 

Nije tacno. Mozes da konkurises za IPARD ako imas preko dva hektara. Konkurs za traktore je tako koncipiran da obuhvati one koji ne mogu da nabave traktore preko IPARDa. Ti ako neces da konkurises preko IPARDA je druga stvar, ali to vec nije problem drzave.

 

A tek nije tacno da ne mozes da prodjes na konkursu za mlade poljoprivrednike zato sto si zaposlen. Ali na tom konkursu ne mozes da konkurises za traktor.

 

Subvencije u poljoprivredi, osim onih po hektaru, su odlicno koncipirane. Problem je kao I u svemu drugom u ovoj zemlji, njihova zloupotreba I spora isplata na republickom nivou, na pokrajinskom isplata ide brzo. 

 

Pre dve, tri godine je bio konkurs za traktore, par meseci pre pocetka IPARDa. Svi koji su konkurisali su dobili, a uslovi su bili manje restriktivni nego sada, svi su mogli da konkurisu sa predracunom. Odobrili su oko 3500 zahteva. I sta se desilo? Trecina ih je odustala od nabavke traktora I subvencije. I za IPARD je dosta manja traznja nego sto bi trebalo da bude. Tako da svako ko zeli da dobije subvenciju za traktor, moze I da je dobije bez nekih problema. 

 

Nisam rekao da ne možeš da konkurišeš na IPARD ako imaš preko 2 ha. Samo sam rekao da sam ja mali. Imam 4 ha pod žitaricama i 20 ari pod voćem. To je malo. Ljudi kao ja teoretski mogu da konkurišu preko IPARD-a, ali je to u praksi malo teže ostvarivo.

 

Za nabavku novog traktora snage do 100 kW preko IPARD-a, zemljišni opseg je 2-50 ha. Dokumentacija koju treba prikupiti je prilično obimna, a i između ostalog treba izraditi i biznis plan kojim se dokazuje isplativost investicije. Pošto je moja zemlja malo teža za obradu, trebao bi mi traktor od oko 37-44 kW ili 50-60 KS. Motor u traktoru mora da ispunjava Tier 4 standard emisije izduvnih gasova što znači da otpadaju skoro svi kineski, indijski i turski traktori. Ja za zapadne traktore nemam para. I da nađem traktor koji ispunjava zahteve IPARD-a i u okviru je mog budžeta (maksimalno do 15.000 evra sa PDV-om), kako da dokažem isplativost investicije? Ne verujem da to mogu. Jedino kada bih se skroz preorijentisao na voćarstvo, ali onda bih morao da napustim posao. To neću da radim.

 

I postoji rang lista za projekte preko IPARD-a. Više bodova se dobija ako je žena nosilac poljoprivrednog gazdinstva (PG), ako je nosilac osoba mlađa od 40 godina, ako je PG u brdsko-planinskim oblastima itd. Tako da je većina onih koji su dobili subvenciju prevela PG na žene, majke ili ćerke. Bilo je na netu da je jedna baba kupila traktor i da je prošla na IPARD-u. Da li neko veruje da će ona da vozi traktor?

 

Link to comment
Share on other sites

On 1/11/2020 at 8:21 AM, Vince Carter said:

 

Nisam rekao da ne možeš da konkurišeš na IPARD ako imaš preko 2 ha. Samo sam rekao da sam ja mali. Imam 4 ha pod žitaricama i 20 ari pod voćem. To je malo. Ljudi kao ja teoretski mogu da konkurišu preko IPARD-a, ali je to u praksi malo teže ostvarivo.

 

Za nabavku novog traktora snage do 100 kW preko IPARD-a, zemljišni opseg je 2-50 ha. Dokumentacija koju treba prikupiti je prilično obimna, a i između ostalog treba izraditi i biznis plan kojim se dokazuje isplativost investicije. Pošto je moja zemlja malo teža za obradu, trebao bi mi traktor od oko 37-44 kW ili 50-60 KS. Motor u traktoru mora da ispunjava Tier 4 standard emisije izduvnih gasova što znači da otpadaju skoro svi kineski, indijski i turski traktori. Ja za zapadne traktore nemam para. I da nađem traktor koji ispunjava zahteve IPARD-a i u okviru je mog budžeta (maksimalno do 15.000 evra sa PDV-om), kako da dokažem isplativost investicije? Ne verujem da to mogu. Jedino kada bih se skroz preorijentisao na voćarstvo, ali onda bih morao da napustim posao. To neću da radim.

 

I postoji rang lista za projekte preko IPARD-a. Više bodova se dobija ako je žena nosilac poljoprivrednog gazdinstva (PG), ako je nosilac osoba mlađa od 40 godina, ako je PG u brdsko-planinskim oblastima itd. Tako da je većina onih koji su dobili subvenciju prevela PG na žene, majke ili ćerke. Bilo je na netu da je jedna baba kupila traktor i da je prošla na IPARD-u. Da li neko veruje da će ona da vozi traktor?

 

 

U praksi to bas i nije tako. Na IPARD konkurise manje ljudi nego sto se deli sredstava, tako da bodovna rang lista i nije toliko bitna.

 

Dokumentacija nije toliki problem, za one koji ne znaju ili nemaju vremena da sami rese papirologiju, postoje razne agencije koje dosta povoljno to rade dosta povoljno. Prikupe celu dokumentaciju, napisu biznis plan, vode te kroz ceo proces. Dobra stvar je sto to prakticno izadje besplatno, zato sto su u IPARDu predvidjeni troskovi i za te potrebe. Raspitaj se oko tih agencija.

 

Ja se licno nisam intresovao za traktor, tako da ne znam bas detalje oko tog konkursa. Da li moze da se konkurise za traktore koji se sklapaju u Srbiji? Ovi iz Boljevca su u tom cenovnom rangu koji tebi odgovara. Ipak, ja bih preporucio neki bolji, a samim tim i skuplji traktor, na duzi rok bi ti se isplatio, posebno ako bi radio uslugu. Sa druge strane, treba biti realan, to nije povrsina koja je ovoljna za profesionalno bavljenje poljoprivredom ako se baziras na ratarstvo. Opet ti mozes veoma lako da se prilagois nasim konkursima sa tom povrsinom. Podelis gazdinstvo na dva gazdinstva i ispunjavas uslove da konkurises za traktor za subvenciju ministarstva. Mada, onaj konkurs pred predsednicke izbore je bio najbolji moguci da se resi pitanje traktora, tako nesto se nikad nece ponoviti. 

Link to comment
Share on other sites

  • 1 month later...
On 1/18/2020 at 11:48 AM, A sad said:

Ja se licno nisam intresovao za traktor, tako da ne znam bas detalje oko tog konkursa. Da li moze da se konkurise za traktore koji se sklapaju u Srbiji? Ovi iz Boljevca su u tom cenovnom rangu koji tebi odgovara. Ipak, ja bih preporucio neki bolji, a samim tim i skuplji traktor, na duzi rok bi ti se isplatio, posebno ako bi radio uslugu. Sa druge strane, treba biti realan, to nije povrsina koja je ovoljna za profesionalno bavljenje poljoprivredom ako se baziras na ratarstvo. Opet ti mozes veoma lako da se prilagois nasim konkursima sa tom povrsinom. Podelis gazdinstvo na dva gazdinstva i ispunjavas uslove da konkurises za traktor za subvenciju ministarstva. Mada, onaj konkurs pred predsednicke izbore je bio najbolji moguci da se resi pitanje traktora, tako nesto se nikad nece ponoviti. 


Mogu i ti iz Boljevca. Subvencije se odnose na pojedine IMT, TAFE, Foton, Solis, Belarus, YTO i Mahindra traktore do 60 KW koji se sklapaju u Srbiji. Traktori ostalih proizvođača se ne sklapaju kod nas.


Od traktora koji ispunjavaju uslove, meni je za oko zapala Mahindra 595. Ima jedna takva u selu i intenzivno se koristi. Pričao sam sa vlasnikom i do sada nije imao problema sa njom. Doduše, traktor je 2015. godište i redovno je održavan. Ostali modeli su ili preslabi ili preskupi za mene.

 

Radio bih i uslugu, ali bih radije uzeo nekoliko hektara u kiriju i posejao suncokret ili soju. S obzirom da su cene zakupa zemlje kod mene u selu prilično niske (150-200 evra po hektaru), još uvek se može lepo profitirati po hektaru.

 

Što se tiče podele gazdinstva na 2 dela, ne znam da li bi to prošlo. U nadležnoj službi bi utvrdili da postoje 2 registrovana poljoprivredna gazdinstva na jednoj adresi i bilo bi očigledno da je u pitanju neko muljanje zbog subvencije.

 

Traktor koji koristim je IMT 558 1978. godište, zajednički kupljen sa ujakom. Nema kabinu, troši ulje, kočnice su loše i ne bih da ga sređujem. Najverovatnije ću da kupim polovnu Rakovicu 60/65 ili IMT 560 novi tip.

Link to comment
Share on other sites

  • 4 months later...

Jel se seća neko super investicije od strane Tenisa koja je najavljivana do 2016. ? E pa tu se priča odmotava pa imamo ova dva interesantna teksta o Tenisu sa osvrtom na mešetarenje u Srbiji :

 

https://www.dw.com/sr/mesto-gde-se-kolju-svinje-i-izrabljuju-ljudi/a-53872537

 

https://www.dw.com/sr/bivši-vicekancelar-lobirao-da-tenis-dođe-u-srbiju/a-54264707

 

Elem po meni to nikad i nije bilo planirano da se sprovede u delo nego su verovatno dogovorili da to bude marketinški trik za izbore 2016. Verovatno je prvorođeni imao na umu Dinkićev posao sa Fijatom pred izbore pa je hteo nešto slično da odradi i on. Elem za tu kompaniju Tenis se vežu na stotine sličnih priči kao ova sa nama, a posebno o tome kako izrabljuju radnike iz istočne evrope a u ovom drugom tekstu možemo naslutiti i kako im to polazi za rukom u zemlji kao što je Nemačka gde su kontrole u principu oštre.

Link to comment
Share on other sites

  • 1 month later...

Biće sarme!

Japan, Gunma Prefecture, nepregledne farme kupusa.

 

2020gunmacabbage01.jpg

 

Prebiti nekoga "K'o vola u kupusu" ovde ne znači ništa. Da pustiš 100 volova, ne bi učinili neku primetnu štetu na ovolikim farmama.

 

2020gunmacabbage02.jpg

 

2020gunmacabbage04.jpg

 

2020gunmacabbage05.jpg

 

 

Vade ih mašinama, traktorima, koji pozadi imaju prikolicu.

 

2020gunmacabbage07.jpg

 

Nisam video kako i gde, nešto ih pakuje u kutije 24 glavice 

 

2020gunmacabbage10.jpg

 

Tovare te kutije sa kupusovim glavicama za odvoz u supermarkete.

Link to comment
Share on other sites

  • 4 months later...
On 7/23/2020 at 9:12 AM, Klotzen said:

Jel se seća neko super investicije od strane Tenisa koja je najavljivana do 2016. ? E pa tu se priča odmotava pa imamo ova dva interesantna teksta o Tenisu sa osvrtom na mešetarenje u Srbiji :

 

https://www.dw.com/sr/mesto-gde-se-kolju-svinje-i-izrabljuju-ljudi/a-53872537

 

https://www.dw.com/sr/bivši-vicekancelar-lobirao-da-tenis-dođe-u-srbiju/a-54264707

 

Elem po meni to nikad i nije bilo planirano da se sprovede u delo nego su verovatno dogovorili da to bude marketinški trik za izbore 2016. Verovatno je prvorođeni imao na umu Dinkićev posao sa Fijatom pred izbore pa je hteo nešto slično da odradi i on. Elem za tu kompaniju Tenis se vežu na stotine sličnih priči kao ova sa nama, a posebno o tome kako izrabljuju radnike iz istočne evrope a u ovom drugom tekstu možemo naslutiti i kako im to polazi za rukom u zemlji kao što je Nemačka gde su kontrole u principu oštre.

 

Mislim da je "Tenis" odustao od investicije u Srbiji zbog internih razloga. Predsednik Vučić je više puta gromoglasno najavljivao tu investiciju. Čak je zbog "Tenisa" promenjen Zakon o poljoprivednom zemljištu tako da i stranci mogu bez tendera da dobiju do 30 odsto zemljišta u ataru svake opštine.

 

Posle skandala sa širenjem korona virusa u klanici "Tenisa" u Giterslohu, neki bi rekli da je i bolje što neće doći u Srbiju. Skandal je bio toliko veliki da čak ni strogo kontrolisani srpski mediji to nisu mogli da ignorišu. A imamo mi i previše takvih klaničara kao "Tenis" gde se radnici izrabljuju za bedne plate.

 

U međuvremenu, cena tovljenih svinja je pala na samo 120 dinara po kilogramu. Krivci su verovatno tajkuni Đilas i Šolak.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

  • 2 months later...

Ministar Nedimović kaže da je cena dizela u Srbiji povoljna, pa da zato nema razloga za subvencije za gorivo za poljoprivrednike. Trenutno je cena 155 din/l, a to je prilično skupo. Evo kakva je cena dizela u našem okruženju :

 

Quote

Naši ratari troše skuplji dizel od kolega u Mađarskoj, gde je cena 138,02 din/litri, u Rumuniji 128,4 din/litri, u BiH 115,97 din/litri, dok je najpovoljnja cena za poljoprivrednike u Hrvatskoj – „plavi dizel” plaćaju 76,70 din/litri.

 

Link to comment
Share on other sites

10 hours ago, Vince Carter said:

Ministar Nedimović kaže da je cena dizela u Srbiji povoljna, pa da zato nema razloga za subvencije za gorivo za poljoprivrednike. Trenutno je cena 155 din/l, a to je prilično skupo. Evo kakva je cena dizela u našem okruženju :

 

 

Pa nemaju vise odakle da daju pare, onih 100 eura prosle godine nas je ocesalo lepo po glavi. 

Link to comment
Share on other sites

On 3/17/2021 at 3:25 PM, AgroLaki said:

Pa nemaju vise odakle da daju pare, onih 100 eura prosle godine nas je ocesalo lepo po glavi. 

 

Ima oko 3,1 milion hektara obradivog zemljišta u Srbiji. 3,1 milion x 10 evra po hektaru = 31 milion evra. Da li je moguće da država Srbija nema 31 milion evra? Naravno da imaju, ali neće da daju. Pojeftinjenje goriva je samo izgovor.

Link to comment
Share on other sites

  • 2 weeks later...
  • 1 month later...
On 3/17/2021 at 4:38 AM, Vince Carter said:

Ministar Nedimović kaže da je cena dizela u Srbiji povoljna, pa da zato nema razloga za subvencije za gorivo za poljoprivrednike. Trenutno je cena 155 din/l, a to je prilično skupo. Evo kakva je cena dizela u našem okruženju :

 

 

Pa zasto da daju za dizel kada on zagadjuje atmosferu i izaziva efekat staklene baste? Valjda treba stimulisati smanjenje emisije stetnih gasova a ne njegovo povecanje? 

  • Like 1
  • Ha-ha 1
Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, Darth Bane said:

Pa zasto da daju za dizel kada on zagadjuje atmosferu i izaziva efekat staklene baste? Valjda treba stimulisati smanjenje emisije stetnih gasova a ne njegovo povecanje? 

 

 

 

Verovatno zato sto traktori i ostala poljoprivredna tehnika koriste isti?!

 

 

 

 

 

 

 

na

Link to comment
Share on other sites

Bila neka emisija o biljkama na FR televiziji i covek na 1000m2 ima zasadjeno povrce i voce, prve godine je zaradio oko 17000evra, druge oko 30000 a sledece 47000evra. Sve je posadjeno na gusto, . Ima jabuka i ispod jabuke povrce, ali mix, ne red ovog, onog... pa onda deo sa prazilukom, koji je u travi, sve ostale biljke tj povrce su zatravljene,... jer kao tako biljke ne trebaju pesticide , ima raznih insekata koji su kao zastita....

 

onda dolazimo do vocnjaka koji su isto zatravljeni, neki kose travu a neki ostave da bude bas visoka trava. Isto kod vinograda, sve se vise praktikuje da trava bude u vinogradu, da se ne obradjuje, kopa.... jer ako nema trave onda zile od vinograda uzimaju hranu i minerale sa povrsine zemlje, a ako ima trava onda su zile primorane da ide dublje da se hrane i uzimaju minerale.

Pita ovaj novinar zasto se nekad vinograd drzao "cistim" bez trave,.... Vinogradar kaze da je to bilo tako nekad, da je to bilo samo iz estetskih razloga, inace nema nikakvu svrhu. 

 

Ovo je bilo sad nedavno na tv ali i ranije je bilo slicnih emisija.

o kojima sam ja pricao u Tavankutu sa dva prijatelja koji su zastitari ( voce) i jedan kaze da je to istina da su Francuzi najbolji sto se tice tih takvih neki stvari u poljoprivredi i vocarstvu.

 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

14 hours ago, Tomiprunet said:

Bila neka emisija o biljkama na FR televiziji i covek na 1000m2 ima zasadjeno povrce i voce, prve godine je zaradio oko 17000evra, druge oko 30000 a sledece 47000evra. Sve je posadjeno na gusto, . Ima jabuka i ispod jabuke povrce, ali mix, ne red ovog, onog... pa onda deo sa prazilukom, koji je u travi, sve ostale biljke tj povrce su zatravljene,... jer kao tako biljke ne trebaju pesticide , ima raznih insekata koji su kao zastita....

 

onda dolazimo do vocnjaka koji su isto zatravljeni, neki kose travu a neki ostave da bude bas visoka trava. Isto kod vinograda, sve se vise praktikuje da trava bude u vinogradu, da se ne obradjuje, kopa.... jer ako nema trave onda zile od vinograda uzimaju hranu i minerale sa povrsine zemlje, a ako ima trava onda su zile primorane da ide dublje da se hrane i uzimaju minerale.

Pita ovaj novinar zasto se nekad vinograd drzao "cistim" bez trave,.... Vinogradar kaze da je to bilo tako nekad, da je to bilo samo iz estetskih razloga, inace nema nikakvu svrhu. 

 

Ovo je bilo sad nedavno na tv ali i ranije je bilo slicnih emisija.

o kojima sam ja pricao u Tavankutu sa dva prijatelja koji su zastitari ( voce) i jedan kaze da je to istina da su Francuzi najbolji sto se tice tih takvih neki stvari u poljoprivredi i vocarstvu.

 

 

Što kaže A sad ne može se sa 10 ari prihodovati 47.000 eura, treba uvek biti sumnjičav prema tekstovima i emisijama koji propagiraju neki revolucionaran pristup a pišu ih laici, amateri. 

Pa i reči stručnjaka treba uzimati sa rezervom, dobro je što si razgovarao sa zaštitarima, samo uvek treba uzeti sve činjenice, odnosno što više njih, u obzir, videti šta se dobija a šta gubi promenom načina uzgoja voća, povrća, vinograda. Volim da pogledam ponekad emisije namenjene poljoprivrednicima na našim televizijama, pored nekih lepih primera dobrih i uspešnih domaćinstava, korisnih saveta za izbor kultura, sorti, potrebne mehanizacije, pola emisije ode na reklame za kojekakva hemijska sredstva, ako bi prihvatili kao istinu sve što kažu u tim prilozima, nisu uvek snimljeni kao reklame već kao savet stručnjaka, mislim da bismo se potrovali svi, maltene ne treba ništa raditi, pospeš to i to, biljka raste do neba, kao čarobni pasulj.

A, da li može bez hemije, nisam siguran, posebno u komercijalnoj proizvodnji. Verujem da se može znatno smanjiti upotreba hemije, herbicida i pesticida, ali je tek tu potrebno znanje, kako suzbiti štetočine, potići zadovoljavajući kvalitet i prinos da bi se zaradilo i živelo od poljoprivrede sa što manje otrova. Pisao sam na star7om forumu, imam tri drveta jabuka, dva imaju preko 50 godina, jedno je nešto malo mlađe, već 15-20 godina ne radim ništa oko njih, povremeno odsečem po neku granu, deo plodova oberem, veći deo opadne i istruli ispod drveta, zemlju ne obrađujem, samo kosim korov, inače ne bih moga da im priđem, prvih godina kad sam prestao sa prskanjem malo sam mogao da uberem, velika crvljivost, opadale su pre nego sazre, ali sada je druga priča, bude i sada crvljivih ali se to lako očisti, bude oštećenih od grada, kiše ili od grana i grančica, njihov ukus je neuporediv sa jabukama iz prodavnice ili sa pijace, mislim, da kad bih sve ubrao sa ta tri drveta, bilo bi preko tone jabuka, moga bih i da još poboljšam izgled plodova, trebao bih da ih razređujem jer rode toliko da grane izgledaju kao grozdovi i trebao bih da orežem malo intenzivnije, previše grana ima, nekima ne mogu ni prići. Moj laički zaključak je, voćke su stvorile prirodnu zaštitu od crva, ne stoprocentnu ali dovoljnu da se rod održi i da ukus bude izuzetan. 
Ne verujem da bi ijedan voćar smeo da ostavi zasad jabuke od hektar-dva ili više bez hemijske zaštite, preveliki je rizik, ja sam mogao da ukinem hemiju, ne živim od poljoprivrede, moga sam da rizikujem, da eksperimentišem, prezadovoljan sam rezultatom. 

Ne uspevam bez pesticida da održim ruže u bašti, napadnu ih lisne vaši, em ružno izgleda, em se bojim da bi se posušile, ostale bez lista, njih prskam dva puta godišnje. Pre par godina mi se osušila živa ograda od šimšira, po meni najlepša živa ograda, ograda koja najsporije raste, nije mi poznato da je ranije trebalo štititi šimšir, ali naišla je neka rednja, nisam uspeo da ga sačuvam, verovatno je trebali reagovati brže, da sam zakasnio sa zaštitom.

Kako god, znanje je na prvom mestu.

 

Edited by Div
  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

Sledeci put kad budem isao u setnju uslikat cu vocnjake breskvi, tresnje, jabuke, kivija , vinograde i povrca. Ne bi verovali kako izgledaju, kao da je zapusteno. a uvek imaju lepo i zdravo voce. i to povrce, pored njive kad je sezona povrca, postoji neka prikolica na kojoj ima vaga , svako ko zeli dodje nacupa ili nabere povrca , izmeri, ima ispisan cenovnik , ostavi pare u metalnu kutiju(kasa) i to je to. Vlasnik dodje nekoliko puta u toku dana da uzme pazar ( mozda je i tamo negde u okoline, ne znam ). Ili jagode, odes beres sam sebi, usput pojedes koliko mozes. Kad si nabrao dodjes do kase, ali je vlasnik tu, on izmeri ti platis.  Jedan barket je 7eur.  I ta parcela gde su jagode nije veca od 1000m2, mozda jeste malo veca . Barket je 500gr i sad ti zamisli koju lovu oni skupe u toku meseca na jagodama. ( e sad i ovo u vezi jagoda a i u vezi one emisije, ne znam da li je u tih 47000evra uracunato i sve sto je ulozeno te godine , verovatno jeste. Ne kazem da ne tretiraju ni sacim ali ne koriste opasne preparate, koriste bakar i tako to.

 

Oko tih vocnjaka je suma, pa i parcele u kojima su zasejane kultuze, kukuruz, zito, jecam, repa, su "male". Ne tretiraju sa jakim pesticidima.

 

U Francuskoj od pre par godina zabranjeni pesticidi, herbicidi ( ne znam kako se zovu, na kojoj bazi je sastav), umesto nji su svi na prirodnoj bazi. Odes u neku poljoapoteku i kupis herbicid da poprskas travu po dvoristu, ona se ne osusi. Onda ja moram sam spravljat herbicid tako sto u vodi istopim morsku so, dodam malo sredstva za pranje sudova i belo alkoholno sirce. 

 

Stvarno bar ovde u okolini, i ovi "mali" proizvodjaci jako retko prskaju svoje proizvode. Za one velike farme ne znam. 

 

edit:

Evo i kod mene u Tavankutu imam jezerce sa ribama, i pored jezerceta je Albicija na kojoj svako leto ima jako mnogo buvaca ali ne smem da je poprskam zbog jezerceta i ribica. Svako leto kad bude buvaca Albicija je puna zolja (bar jedno 5 vrsta ) bubamara i nekih ruznih larvi za koje sam kasnije pronasao na internetu da su ustvari larve od bubamare. Svi ti insekti potamane buvac, jedino mravi brane buvac jer se hrane sa tim njihovim slatkim rastvorom koji luce.

U zadnjem dvoristu imam posadjene Borove, tresnju, pitomi kesten, orah, oko imanja su zasadjeni cempresi kao ziva ogreda, sisam ih ali sam ih ostavio da idu visoko, tj vrh ne sisam. Sad je ogreda visoka oko 5m. Pre sam imao mnogo ambrozije jer je vocnjak iza mene zarastao u ambroziju. Dok je cempres rastao ja sam cupao ambroziju i palio. sad vise nemam ambrozije. Vocnjak iza mene i dalje ima, komsija pored mene ima ali on nema takvu zivu ogradu. jos nijednom nisam prskao ruze. vinova loza je zasadjena ispod lesnika na koji se popela. jos ni jednom nisam prskao a grozdovi lepi. ne znam da li imam neku fotku sacuvanu.

Edited by Tomiprunet
Link to comment
Share on other sites

Moji u okolini Valjeva jos uvek imaju sljivik sa vise od 250 stabala i mogu sa sigurnoscu da tvrdim da nisu ni blizu toga da zarade 47,000 eura. Ja se secam  kao dete da smo svake godine svi isli na berbu, a sada moraju da placaju za to, jer se familija rasula, a i mladje generacije zabole da pomazu. Prskanje mora, jer u protivnom prinos i kvalitet opada , a neke od tih bolesti i insekati mogu da ubiju stablo ako se ne kontrolisu na vreme.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Pa ja pisem za Francusku ne da je to kod nas , ta cena. Pored toga ti imas sljivik i nista vise pored sljive a on pored voca ima i povrce. Bukvalno je sve jedno preko drugog posadjeno. Pored toga on vec ima kupce . Nisu to hladnjace ili supermarketi kao kod nas, vec verovatno restorani koji traze organsko.

Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...