Jump to content

Najbolje od arhitekture


Recommended Posts

Na pokojnom forumu smo imali nebodere, koje je pokrenuo Alen Schmidt i to je bio dobar pdf.

Više forumaša me pitalo zašto ne pokrenem poseban pdf o arhitekturi, valjda jerbo sam ovdje jedini prisutni arhitekt, uz Ascarija koji je jedini gradjevinac, a i Doorn koji je valjda jedini iz brodogradjevne branše. Zašto, zaboga  Zoki ne pokrene temu o anesteziologiji?!

 

Evo, za početak:

 

 

  • Like 3
Link to post
Share on other sites
2 hours ago, Ne sam Safete said:

Bas gledam sta je sve covjek radio, nevjerovatno. 

 

I M Pei se najčešće spominje u vezi piramide u dvorištu Louvrea, čime mu se čini velika nepravda, jer je on obilježio arhitekturu druge polovice XX stoljeća.

Za malo detaljniji uvid, kratki članak iz Dezeen-a.

 

https://www.dezeen.com/2017/04/26/architect-im-pei-100-birthday-10-most-significant-buildings/

  • Like 2
Link to post
Share on other sites

Ludwig Mies van der Rohe - vjerojatno najveći i najznačajniji arhitekt XX stoljeća, možda i uopće.

 

 

Još dok nisam znao hoću li dobiti prijestolonasljednicu ili Kronprinza, jedna od opcija za ime je bila Ludwig Mies.

Nikakve emocije ne osjećam kad stojim pred tzv povijesnim edifisima; jedino pred istinskom modernom mi srce zalupa i stegne me u grlu, a to najviše vrijedi za Miesa.

  • Like 4
Link to post
Share on other sites
4 hours ago, ironside said:

Ludwig Mies van der Rohe - vjerojatno najveći i najznačajniji arhitekt XX stoljeća, možda i uopće.

 

 

Još dok nisam znao hoću li dobiti prijestolonasljednicu ili Kronprinza, jedna od opcija za ime je bila Ludwig Mies.

Nikakve emocije ne osjećam kad stojim pred tzv povijesnim edifisima; jedino pred istinskom modernom mi srce zalupa i stegne me u grlu, a to najviše vrijedi za Miesa.

 

 

 

Remek delo, sve ostalo je suvišno.

 

1280px-131027_Vila_Tugendhat_Brno_0205.j

 

 

1280px-Vila_Tugendhat_interior_Dvorak.jp

 

 

1024px-Tugendhat_living_room.jpg

 

 

 

1280px-Vila_Tugendhat_Brno_2016_5.jpg

 

 

 

 

https://en.wikipedia.org/wiki/Villa_Tugendhat

  • Like 2
  • Thanks 2
Link to post
Share on other sites

Eh, kad si već stavio neponovljivu, prekrasnu Villu Tugendhat, treba podsjetiti da je u Brnu rođen još jedan velikan Moderne, Adolf Loos.

U Pragu stoji njegova prekrasna Villa Müller koja je nastavak onoga što je najavio sa Haus Scheu u Beču.

 

Loos_Muller.jpg

 

Ali o tome više kad Loos dođe na red.

Edited by ironside
  • Thanks 1
Link to post
Share on other sites
21 minutes ago, ironside said:

Eh, kad si već stavio neponovljivu, prekrasnu Villu Tugendhat, treba podsjetiti da je u Brnu rođen još jedan velikan Moderne, Adolf Loos.

U Pragu stoji njegova prekrasna Villa Müller koja je nastavak onoga što je najavio sa Haus Scheu u Beču.

 

Loos_Muller.jpg

 

Ali o tome više kad Loos dođe na red.

 

 

Stvarno bi trebalo da dodješ pa da obilazak dragulja češke moderne i funkcionalizma završimo debatom u karlinskim pivnicama.

  • Like 1
Link to post
Share on other sites
17 hours ago, alberto.ascari said:

 

 

Stvarno bi trebalo da dodješ pa da obilazak dragulja češke moderne i funkcionalizma završimo debatom u karlinskim pivnicama.

 

Ništa ne bih volio više od toga. Čim mi zdravlje dopusti, dogovorit ćemo se..

Uzgred, pravim neku kompilaciju Loosa. Prije toga bih postao mlađu gardu.

  • Like 1
Link to post
Share on other sites

Bauhaus - najznačajniji umjetnički pokret u povijesti, onaj koji je raskrstio s 'historijskim' stilovima i uveo nas u eru modernizma. Bauhaus predstavlja jedinstveni amalgam teorije i prakse, projektiranja i izvedbe, umjetnosti i zanata*.

Bauhaus je 1919. u Weimaru osnovao veliki njemački arhitekt Walter Gropius, a sam Bauhaus se nastavlja na tradiciju i iskustvo weimarske škole za primjenjenu umjetnost, koju je do 1915. vodio belgijski arhitekt Henry van de Velde (morao je odstupiti s položaja jer je Belgija bila u ratu s Njemačkom).

Bauhaus je konačno zaživio u Weimaru godinu dana nakon završetka WWI spajanjem nekoliko obrtnih škola i akademije lijepih umjetnosti, s Gropiusom kao prvim direktorom. WG je vodio Bauhaus do 1928, tri godine nakon što se škola preselila u Dessau. Dessau od 1925. do 1932. predstavlja zlatno razdoblje Bauhausa, kad škola širi djelovanje na slikarstvo, literaturu, glazbu i, možda najinteresantnije, teatar.

1932. se Bauhaus seli u Berlin, gdje ga do zatvaranja 1933. vodi najznačajniji arhitekt XX st. (a možda, uz Imhotepa i najveći uopće) Ludwig Mies van der Rohe. Na osobni pritisak ministra propagande (i kulture, filma, sporta etc) Josepha Goebbelsa, Bauhaus se raspušta, a većina njegovih osnivača i članova odlazi u emigraciju, uglavnom u USA.

Iako pod utjecajem lijevih ideja i socijaldemokracije (nobody's perfect :classic_cool:), Bauhaus je i imenom sugerirao da je riječ o spoju umjetnosti, graditeljstva i obrta - Bau = gradnja, građevina, i Bauhütte = srednjevjekovni ceh/esnaf klesara i kamenorezaca, škola srećom nikad nije prigrlila ideje komunizma. Bauhaus je uvijek isticao tu zanatsku, obrtničku komponentu. Uostalom, svi glavni igrači koji su se skrasili u USA ubrzo su odbacili te ljevičarske budalaštine i postali pravi uzorni kapitalisti :classic_love:.

Najprominentniji članovi Bauhausa (a sigurno sam ih, nenamjerno, izostavio mnogo) su uz Gropiusa i Miesa bili Bruno Taut, Paul Klee, Wassily Kandinsky, Marcel Breuer, László Moholy-Nagy, Hannes Meyer, Theo van Doesburg, Johannes Itten, Oskar Schlemmer, Gertrude Arndt, Anni Albers, Gunta Stölzl, Otti Berger**, Gerrit Rietveld, Mart Stam...

Bauhaus je, bez ikakve dvojbe najvažniji i najutjecajniji umjetnički pokret/projekt u povijesti i utjecao je na kompletnu kulturu XX stoljeća, zapravo na sve aspekte života do dana današnjega. Odričući se historijskih i pseudohistorijskih stilova, odbacivši etno i lokalne utjecaje, stvorio je pravu modernu arhitekturu i umjetnost i utro put internacionalnom stilu, postavši tako začetnikom i predvodnikom onoga što danas s ponosom zovemo globalizmom.

 

 

*Riječ zanat (njem. Kunsthandwerk, fr. métier) je u turski ušla preko perzijske riječi za umjetnost. U turskom i danas znači umjetnost (güzel sanatlar - lijepe umjetnosti). Proširivši se na Balkan dobiva novo značenje - obrt ili primijenjena umjetnost.

 

**Zmajevac, Baranja 1898. - Auschwitz, Poljska 1944.

Edited by ironside
  • Like 3
  • Thanks 1
Link to post
Share on other sites
  • 3 weeks later...

Evo da se javi jos jedan kolega arhitekta :) ,@ironside nisi usamljen na forumu :D ....sad sam slucajno naleteo na topic, odlicni postovi i sve pohvale za trud. Probacu i ja s vremena ma vreme nesto da okacim ako obaveze dozvole. Malo sam aktivniji na temama koje se ticu hobija i sporta nego struke zasad ;)

Sent from my SM-N950F using Tapatalk

Link to post
Share on other sites

@christofer Prvo: dobrodošao kolega i hvala na sjajnom dokumentarcu i lijepim riječima. Sad smo, uz kolegu Ascarija (on je gradjevinac i veliki šmeker, ali tu smo, u struci) trojica, a kako se kaže - tres faciunt collegium.

Na onom pokojnom forumu smo imali topic 'Neboderi' na kojem je bilo dosta kvalitetnih diskusija i slika, no kako se kaže, za prolivenim mlijekom se ne plače.

Žao mi je što je nešto od moje arhive ostalo izgubljeno na toj temi, a literatura mi je razbacana na barem 4 adrese, drago mi je da smo dobili još jednog sugovornika, umjesto da ovo ostane manje-više one-man show.

Link to post
Share on other sites

Zeljeznicka stanica u Sarajevu, izgradjena posle drugog svetskog rata. Jos kao dete me impresionirao visoki i originalni strop.

Posle kao tinejdzer sam isao na stanicu da kupim Dzuboks, koji bi se prvi pojavio tu na trafikama, pre nego sto ga razvezu po gradu.

Ispred stanice je fontana sa figurama zaba iz cijih usta je tekao mlaz vode. Sigurno najmocnija i najlepsa zeljzenicka stanica u bivsoj Jugoslaviji.

 

zeljeznicka-stanica-sarajevo.jpg

 

12057153204_51a89fe405_b.jpg

 

zelj-stanica.jpg

 

train-station-from-above.jpg

 

Sarajevo_Tram-Stop_Zeljeznicka-Stanica_2

 

 

  • Like 1
Link to post
Share on other sites
  • 3 weeks later...

Neki dan listam monografiju/knjigu s prvog poslijeratnog kongresa CIAM-a ( Congrès internationaux d'architecture moderne ) i ne mogu se načuditi - Osnivač i prvi gensek je bio Sigfried Giedion, švicarski arhitekt, a prvi kongres je održan 1928 u dvorcu Sarraz, u jezerskom distriktu, nedaleko Lausanne i Ženevskog jezera.

Pola uzvanika su bili Švicarci, a počasni predsjednik je bio, a tko drugi nego apsolutna zvijezda onog vremena - Charles-Édouard Jeanneret, poznatiji kao Le Corbusier.

 

Svi, ali doslovce svi delegati (a bilo je tamo Čeha, Nijemaca, ljudi s ovih prostora, Nizozemaca, Talijana i, naravno, Francuza) su glat mogli poći u rat, bez dodatne logističke opreme (hrana nije bila loša - bili su dobro opskrbljeni lososom, šampanjcem i kavijarom), bili su naoružani trokutima (lenjirima), šestarima, perima, rolama nacrta i sl., ali najbitnije: svi su imali jednobrazne uniforme, što je u ono doba bila rijetkost - odijela od tvida, očale s okruglim koštanim okvirom i leptir-mašne.

Imajući u vidu njihove inženjerske sposobnosti, pretpostavljam da su predstavljali formidabilnu silu za ono vrijeme.

 

Le Corbusier, familiarno Corbic, je bio nevjerojatna zvijezda tog vremena: kad je 1935 posjetio Ameriku, bio je popularniji od Clarka Gablea. Zapravo, jako žalim za tim vremenima, kad su apsolutne medijske zvijezde bili arhitekti i fizičari (FLW, Corbic, Einstein), a ne isključivo pjevači i glumci.

 

 

 

Le Corbusier je bio briljantan arhitekt i njegov talent tu nitko ne dovodi u pitanje; osim Ville Savoye, Ronchampa, kasnije kuće-mašine u Marseillesu i još sto drugih briljantnih projekata, okušao se u urbanizmu i tu se oko njega i dan danas vode ratovi.

Da ne davim općeforumsko čitateljstvo tehnikalijama, rekao bih samo: Plan Voisin, kontroverznu strategiju oko koje su se urbanisti širom svijeta 'klali' desetljećima nakon maestrove smrti.

 

 

Dugujem čitateljima još Loosa, Miesa i Corbusiera*

 

Le Corbusier je u Modernu uveo standard Modulora; prije njega je to pokušao samo Leonardo da Vinci s Vitruvijanskim čovjekom

 

El-Modulor-Le-Corbusier.jpg

 

No, što to znači onima, koji ne priznaju 'besmislene standarde'.

  • Like 2
  • Thanks 1
Link to post
Share on other sites

Čitam Poreklo D. Brauna, priča počinje u muzeju savremenih umetnosti Gugenhajm, Bilbao. Intrigantan opis gradjevine me je naveo da ga potražim na netu i ovo ga, ovo je snimak na kojem zgrada najbolje izgleda, ima nekog smisla, neku estetiku koju mogu da razumem i podnesem. Inače, ceo kompleks mi je, uz dužno poštovanje projektantske i graditeljske veštine - ružan do bola. Meni, laiku. Da je u Braziliji, pa da razumem. Ali u Bilbau, luci, pa još na obali tako krhke rečice - ne razumem ideju. P.S. Estetiku ružnog me priznajem, čak ni kad je elaborira jedan Umberto Eko.Image result for guggenheim museum bilbao architecture

Edited by Pletilja
  • Like 1
  • Tuzno 1
Link to post
Share on other sites

Ovu estetiku razumem, da su Hobiti dostigli stepen industrijskog razvoja, zidali bi ovakve kuće,  jako mi se dopada:

Gaudi, Sagrada familia

Image result for casa mila gaudi

 

Casa Mila, Gaudi

Image result for casa mila gaudi

Casa Batillo, Gaudi

Related image

Znam da ništa pametno ne mogu da kažem na ovoj temi jer sam laik ali ipak, na neki način ja sam konzument arhitektonske produkcije i možda nije sasvim svejedno kako je doživljavam.

Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Restore formatting

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...