Jump to content

Starosna penzija - fond PIO


MWilly

Recommended Posts

Zanima me jedna stvar koja se tice fonda pio i problematike obracuna penzije. Naime posto radim u inostranstvu, sam uplacujem doprinose za penziono, minimalan iznos od oko 60 70 eur mesecno. Do sad sam uplatio 13 godina. Posto je osnov za odlazak u starosnu 15 godina radnog staza i 65 godina zivota , da li ima ekonomske logike nastaviti uplacivanje nakoj tih 15 godina , i kolika je uopste razlika u minimalnoj starosnoj penziji stecenoj po osnovu 15 godina radnog staza i 65 godina zivota, i minimalnoj penziji stecenoj po naprimer 40 godina radnog staza i 65 godina zivota? Jasno je da kad radis u srpskoj firmi zakon obaveziju uplatu doprinosa, ali ako sam uplacujes imas pravo izbora a samim tim me interesuje ima li to ekonomsku logiku i da li nastaviti posle 15 godina ili ne?

Link to comment
Share on other sites

2 hours ago, Marcus said:

Zanima me jedna stvar koja se tice fonda pio i problematike obracuna penzije. Naime posto radim u inostranstvu, sam uplacujem doprinose za penziono, minimalan iznos od oko 60 70 eur mesecno. Do sad sam uplatio 13 godina. Posto je osnov za odlazak u starosnu 15 godina radnog staza i 65 godina zivota , da li ima ekonomske logike nastaviti uplacivanje nakoj tih 15 godina , i kolika je uopste razlika u minimalnoj starosnoj penziji stecenoj po osnovu 15 godina radnog staza i 65 godina zivota, i minimalnoj penziji stecenoj po naprimer 40 godina radnog staza i 65 godina zivota? Jasno je da kad radis u srpskoj firmi zakon obaveziju uplatu doprinosa, ali ako sam uplacujes imas pravo izbora a samim tim me interesuje ima li to ekonomsku logiku i da li nastaviti posle 15 godina ili ne?

Ova tema i mene zanima. Ja zivim u inostranstvu i radio sam 13 godina u Srbiji, pa me zanimaju uslovi za sticanje penzije u Srbiji.

Link to comment
Share on other sites

7 hours ago, Marcus said:

Zanima me jedna stvar koja se tice fonda pio i problematike obracuna penzije. Naime posto radim u inostranstvu, sam uplacujem doprinose za penziono, minimalan iznos od oko 60 70 eur mesecno. Do sad sam uplatio 13 godina. Posto je osnov za odlazak u starosnu 15 godina radnog staza i 65 godina zivota , da li ima ekonomske logike nastaviti uplacivanje nakoj tih 15 godina , i kolika je uopste razlika u minimalnoj starosnoj penziji stecenoj po osnovu 15 godina radnog staza i 65 godina zivota, i minimalnoj penziji stecenoj po naprimer 40 godina radnog staza i 65 godina zivota? Jasno je da kad radis u srpskoj firmi zakon obaveziju uplatu doprinosa, ali ako sam uplacujes imas pravo izbora a samim tim me interesuje ima li to ekonomsku logiku i da li nastaviti posle 15 godina ili ne?

ovo je pitanje od milion dolara, samo neko ko radi u PIO i zna tu 'matematiku' moze ovde da ti pomogne.

ono sto sam ja nacuo, ako si uplacivao minimalan iznos 15 godina, da bi se 'odlepio' od minimalne penzije, narednih dvadesetak godina bi treba da uplacujes znatno vise od tih 60-70 evra mesecno. koliko tacno, to, kao sto rekoh, samo neki PIO insajder moze da izracuna.

Link to comment
Share on other sites

24 minutes ago, djura.net said:

ovo je pitanje od milion dolara, samo neko ko radi u PIO i zna tu 'matematiku' moze ovde da ti pomogne.

ono sto sam ja nacuo, ako si uplacivao minimalan iznos 15 godina, da bi se 'odlepio' od minimalne penzije, narednih dvadesetak godina bi treba da uplacujes znatno vise od tih 60-70 evra mesecno. koliko tacno, to, kao sto rekoh, samo neki PIO insajder moze da izracuna.

To svakako si u pravu, i ja sam isto cuo ali druga stvar je meni bitna. Naime valjda ta garantovana minimalna penzija iznosi nekih 16 ili 17 hiljada, i ispada da posle 15 godina minimalnih uplata je to to sto imas iako kad se primeni formula je daleko ispod toga, ali zakon kaze da ne sme da se ide ispod tog minumuma, a to isto imas i ako nastavis da uplacujes do punih 40 godina staza , ili imas 2 3 hiljade vise sto znaci da ukoliko sam uplacujes , a ne po sili zakona nema nikakve ekonomske logike nastaviti uplatu, nego bolje preusmeriti tih 50 eur na neki privatno fond recimo. To sam hteo da mi neko potvrdi ili da me ispravi ako nisam u pravu.

Link to comment
Share on other sites

Ugrubo :

 

Penzija = K * B

 

K je koeficijent penzije. Dakle računa se godišnji koeficijent za svaku godinu staža koju imate. Godišnji koeficijent je odnos vaše plate i prosečne plate. Dakle recimo da imamo nekog imaginarnog radnika koji je prvih 10 godina imao platu 50k, zatim je 10 godina bio na prosečnoj plati od 75k a onda mu ja kašika upala u med i domogao se neke direktorske funkcije pa je "tukao" 100k. Radi lakše računice recimo da je prosečna plata svih tih 40 godina bila 75k RSD.

Dakle za prvih 10 godina on ima koeficijente od 0,66 (50k/75k = 0,66) * 10 godina = 6,6

Za drugih 10 godina 1 * 10 = 10

I za "zlatno doba" i zadnjih 20 godina = 1,33 * 20 = 26,6

Dakle njegov koeficijent za 40 godina je 43,2 (zbir ove tri cifre)

 

B je vrednost boda koja je recimo za 2020. godinu kada sam ja ovo proučavao bila 814 RSD

 

Dakle ovaj čovek bi imao penziju 35164,80 RSD

 

Neko ko uplaćuje minimalac on će imati godišnji koeficijent u proseku od 0,4 što znači da sa svakom godinom staža tvoja penzija raste za 325.6 RSD. Dakle sa 15 godina staža imao bi 4884,00 RSD.  Dakle sve i da plaćaš maksimalnih 45 godina ne isplati ti se jer nećeš prebaciti 15k koliko MISLIM da je minimalna. Kažem mislim jer to nikad nigde oficijelno nisam našao.

 

Naravno cifre uzmi sa rezervom jer sam ja ovo proučavao prošle godine u ovo vreme za jednog kolegu pa smo uzimali podatke iz 2020. godine. Forumal je uprošćena i prilagođena onima koji imaju plate do 3 puta veće od proseka. Prava formula je malo drugačija ali ti koji imaju toliku platu mogu i sami da je nađu na netu 🙂

 

U celoj ovoj računici najteže je naći prosečne godišnje plate, zato svi uvek kažu treba ti neko iz penzionog da ti to izračuna. Takođe imaj na umu da se ovi zakoni otkad sam ja zaposlen već dva puta menjali pa ako nisi blizu penzije najverovatnije nećeš ni ići po ovom zakonu u istu 🙂

 

Edited by Klotzen
  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

Nije to baš tako teško naći, evo na brzinu jedne tabele, doduše prosečnih godišnjihplata, ali se može naći i mesečna, a može se i godišnja podeliti sa 12,.
Ovo je do 2018, zadnjih nekoliko je još lakše naći na sajti Cekosa, Sl. glasnika, Fonda PIO,. ja sam pre tri godine, kad sam postao penzioner, dobio i tabelu po godinama, primanja i primenjeni koeficijent, ali nemam pojma gde mi je to.

 

Spoiler

GODISNJE-ZARADE-OD-1970-G-2018-lat.png

 

Ovde ima i prosek po mesecima od 2000 do kraja 2021.god:
https://www.paragraf.rs/statistika/arhiva-prosecna_mesecna_zarada_po_zaposlenom_u_republici_srbiji.html

Edited by Div
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

On 4/18/2022 at 3:16 PM, koca popovic said:

Ova tema i mene zanima. Ja zivim u inostranstvu i radio sam 13 godina u Srbiji, pa me zanimaju uslovi za sticanje penzije u Srbiji.


O ovom treba da se raspitas kod norveskog penzionog fonda jer mozda ima neka caka kao kod mene u Svedskoj. A caka je u sledecem: Da sam u Srbiji radila vise od 15 godina, kao sto nisam (jesam nesto vise od 14, ali manje od 15 😁) imala bih tamo pravo na samostalnu penziju i obavezu da to prijavim ovde. Ako to ne uradim, mogu samo da mi stave soli na rep jer bez moje dozvole nemaju pravo da ceprkaju po tim podacima. Ovde bi mi se penzija obracunavala da osnovu broja godina provedenih u Svedskoj i uplata u ovdasnji penzioni fond. Tako bih imala dve odvojene penzije. 
 

Posto nije taj slucaj, a na osnovu bilateralnog ugovora izmedju Svedske i Srbije, imacu pravo da od svedskog fonda trazim kompletiranje penzije s onim zaradjenim u Srbiji, dakle dobicu ono sto inace ne bih mogla da dobijem jer je ispod 15 godina. To ce biti deo moje svedske penzije, a kako ce na nju uticati, zavisice od toga koliko ovde stignem da zaradim. Ako mi ovdasnja penzija bude premala, pa budem imala pravo na neke dodatke do egzistencijalnog minimums, taj deo ce mi biti umanjen za srpsku penziju. Ako ne bude taj slucaj, srpski deo ce mi biti cisti bonus. Ja za to ne moram nista posebno da radim osim da dam saglasnost, a svedski fond ce posle da se navlaci sa srpskim. Mene oko toga nece boleti glava, neka izvuku koliko mogu.

 

Tebi savetujem da vidis ima li nesto slicno u Norveskoj. Ne bih se zacudila, jer zemlje s jakim socijalnim sistemom su u principu motivisane da izvuku pare od drugih zemalja, ako i kad je moguce. Bolje im da se jednom potrude nego da im godinama budes na grbaci vise nego sto mora.

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

On 4/19/2022 at 8:29 PM, Klotzen said:

Ugrubo :

 

Penzija = K * B

 

K je koeficijent penzije. Dakle računa se godišnji koeficijent za svaku godinu staža koju imate. Godišnji koeficijent je odnos vaše plate i prosečne plate. Dakle recimo da imamo nekog imaginarnog radnika koji je prvih 10 godina imao platu 50k, zatim je 10 godina bio na prosečnoj plati od 75k a onda mu ja kašika upala u med i domogao se neke direktorske funkcije pa je "tukao" 100k. Radi lakše računice recimo da je prosečna plata svih tih 40 godina bila 75k RSD.

Dakle za prvih 10 godina on ima koeficijente od 0,66 (50k/75k = 0,66) * 10 godina = 6,6

Za drugih 10 godina 1 * 10 = 10

I za "zlatno doba" i zadnjih 20 godina = 1,33 * 20 = 26,6

Dakle njegov koeficijent za 40 godina je 43,2 (zbir ove tri cifre)

 

B je vrednost boda koja je recimo za 2020. godinu kada sam ja ovo proučavao bila 814 RSD

 

Dakle ovaj čovek bi imao penziju 35164,80 RSD

 

Neko ko uplaćuje minimalac on će imati godišnji koeficijent u proseku od 0,4 što znači da sa svakom godinom staža tvoja penzija raste za 325.6 RSD. Dakle sa 15 godina staža imao bi 4884,00 RSD.  Dakle sve i da plaćaš maksimalnih 45 godina ne isplati ti se jer nećeš prebaciti 15k koliko MISLIM da je minimalna. Kažem mislim jer to nikad nigde oficijelno nisam našao.

 

Naravno cifre uzmi sa rezervom jer sam ja ovo proučavao prošle godine u ovo vreme za jednog kolegu pa smo uzimali podatke iz 2020. godine. Forumal je uprošćena i prilagođena onima koji imaju plate do 3 puta veće od proseka. Prava formula je malo drugačija ali ti koji imaju toliku platu mogu i sami da je nađu na netu 🙂

 

U celoj ovoj računici najteže je naći prosečne godišnje plate, zato svi uvek kažu treba ti neko iz penzionog da ti to izračuna. Takođe imaj na umu da se ovi zakoni otkad sam ja zaposlen već dva puta menjali pa ako nisi blizu penzije najverovatnije nećeš ni ići po ovom zakonu u istu 🙂

 

Hvala na detaljnom objasnjenju. Metod obracuna mi je poznat , trebala mi je pre svega potvrda ovog stanovista oko minimalne penzije. Znaci kako stvari stoje ili drasticno povecati iznose uplata od sad pa nadalje ili preci na neki privatni fond. U suprotnom bacanje para u bunar. Barem po aktuelnom zakonu , mada nije zanemarljivo to sto ti kazes da se ti zakoni i menjaju i da je pitanje koji ce metod obracuna biti za 10 ili 20 godina.

 

Takodje mislim da je minimalac sada 18.000..gledaju se valjda neki parametri siromastva i ispod toga se ne ide

Edited by Marcus
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

  • 2 weeks later...

Dakle, ako sam dobro razumeo: minimalna penzija je 18 000 din I ona se stice sa minimum 15 godina radnog staza. 

Ako neko nastavi I dalje da uplacuje onaj minimalni doprinos, opet dobija istu penziju - 18 000 din svejedno uplacivao 15 ili 40 godina????

Link to comment
Share on other sites

6 hours ago, Darth Bane said:

Da, naravno. 

Ali poenta je ako si uplacivao 15 god ili 40 godina na kraju isto dobijes??

Odgovor je DA, ako si uplaćivao minimalni iznos i prema sadašnjem odnosu minimalne penzije  i iznosa koji dobija neko ko bi ceo radni staž proveo na minimalcu. Kakav će biti način obračuna penzije i odnos minimalne penzije i penzije nekog ko je radio za minimalac za 20 ili 25 godina mozemo samo da nagađamo.

 

Već osoba koja bi ceo radni staž imala prosečnu platu (lični koeficijent = 1) bi osetila primetnu razliku između 15 i 40 godina.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

6 minutes ago, Darth Bane said:

Hvala. Znaci ako npr uplacujem 15 godina one minimalne doprinose za penziju (sada je to valjda oko 7-8 000 din mesecno) onda sticem pravo na minimalni penziju koja trenutno iznosi oko 16000 dinara. 

Prema trenutnom nacinu obracuna penzije i vrednosti minimalne penzije. Problem je sto se to sve moze promeniti za 5 ili 10 godina, odnosno nema načina da pouzdano znaš kakva će ti penzija biti za npr. 15 godina.

 

https://www.pio.rs/sr/obrachun-visine-penzije

 

https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_penzijskom_i_invalidskom_osiguranju.html

 

Ако је пензија мања од најнижег износа пензије утврђеног у складу са законом, одређује се најнижи износ пензије који зависи од категорије осигураника који се одређује према претежно навршеном стажу осигурања.

Edited by tomas.hokenberi
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Just now, tomas.hokenberi said:

Prema trenutnom nacinu obracuna penzije i vrednosti minimalne penzije. Problem je sto se to sve moze promeniti za 5 ili 10 godina, odnosno nema načina da pouzdano znaš kakva će ti penzija biti za npr. 15 godina.

Ok slazem se. Ali nadam se da ce se stvari odvijati na bolje, a ne na gore.

P. S. Ovo nije neka para, ali za one koji ce eventualno imati i stranu penziju, ovaj srpski minimalac bi dosao kao neki "bonus". 

Slazem se da je nedovoljno da se prezivi samo sa tim minimalcem. 

Link to comment
Share on other sites

1 minute ago, Darth Bane said:

Ok slazem se. Ali nadam se da ce se stvari odvijati na bolje, a ne na gore.

P. S. Ovo nije neka para, ali za one koji ce eventualno imati i stranu penziju, ovaj srpski minimalac bi dosao kao neki "bonus". 

Slazem se da je nedovoljno da se prezivi samo sa tim minimalcem. 

Dosadasnje promene u nacinu obracuna penzije su uvek bile na stetu penzionera. Evo par primera:

  • Ranije se kao osnovica za penziju (licni bod) uzimalo 10 najboljih godina, ne kompletan staz.
  • Umanjenje kod prevremenog odlaska u penziju je ranije bilo do dostizanja zakonske starosti (npt. neko ko bi otisao sa 61 godinom u penziju imao bi umanjenje do 65, posle bi primao "normalnu"), sada je trajno
  • Novi način usaglašavanja penzije sa porastom plata i troškova života efektivno dovodi da je prosečna penzija svake godine sve manja u odnosu na prosečnu platu (sada je ~40% prosecne  plate, nekada je bila i do 60%).
Link to comment
Share on other sites

35 minutes ago, tomas.hokenberi said:
  • Umanjenje kod prevremenog odlaska u penziju je ranije bilo do dostizanja zakonske starosti (npt. neko ko bi otisao sa 61 godinom u penziju imao bi umanjenje do 65, posle bi primao "normalnu"), sada je trajno

ovo ce valjda uskoro da se promeni i vrati na taj stari pravilnik? citao sam o tome nesto relativno skoro.

Link to comment
Share on other sites

7 hours ago, tomas.hokenberi said:

Dosadasnje promene u nacinu obracuna penzije su uvek bile na stetu penzionera. Evo par primera:

  • Ranije se kao osnovica za penziju (licni bod) uzimalo 10 najboljih godina, ne kompletan staz.
  • Umanjenje kod prevremenog odlaska u penziju je ranije bilo do dostizanja zakonske starosti (npt. neko ko bi otisao sa 61 godinom u penziju imao bi umanjenje do 65, posle bi primao "normalnu"), sada je trajno
  • Novi način usaglašavanja penzije sa porastom plata i troškova života efektivno dovodi da je prosečna penzija svake godine sve manja u odnosu na prosečnu platu (sada je ~40% prosecne  plate, nekada je bila i do 60%).

 

Za očekivanje je da većina promena sistema obračuna bude na štetu penzionera između ostalog i zato što se nalaze načini za zloupotrebu sistema. Ako se dobro sećam, nekad, pre nego je 10 najpovoljnijih godina davalo osnovicu uzimale su se zadnje tri godine, pa su mnoge firme davale nerealne povišice radnicima pred penzijom, čak i kad se osnovica računala na osnovu proseka 10 najpovoljnijih godina ( mislim da je u početku bilo 10 godina u kontinuitetu a kasnije bilo kojih godina) naglo povećanje uplate u dve godine može bitno da utiče na iznos penzije.

Nepošteno je diskriminisanje i to trajno, ljudi koji ostvare puni staž sa manje godina životau odnosu na one sa, sada, 65 godina života, tako se može dobiti rezultat da neko ko je ukupno manje uplatio ima veću penziju. Doduše, matematički, ima i to logike jer visinu penzije određuje ukupan iznos uplata u fond i očekivana dužina korišćenja, isplata penzija, ali ako penzioni sistem ima i socijalnu ulogu ne treba kažnjavati nekog ko je ostvario pun staž, možda i više, samo zato što nije navršio određene godine života.

Ne znam kakva su pravila u drugim zemljama, nešto što sam čuo, pročitao onako površno, je da je u Nemačkoj penzija u srazmeri sa platom manja nego kod nas, zna li neko tačne podatke?

 

 

Link to comment
Share on other sites

Ja mogu da kazem kako je u Svedskoj. Reformom penzionog sistema pocetkom devedesetih je projektovan cilj da penzije budu oko 60% od poslednje plate. U proseku mozda i jeste tako. Ali u praksi, ovaj procenat se bitno razlikuje za pojedine grupe zaposlenih. Racunicu dodatno komplikuje to sto za jedan deo penzije sam biras koliko dugo ces je uzimati, pa neki taj deo ”potrose” ranije i kasnije imaju bitno manju penziju. Obicno su to oni s nizim penzijama, koji bas i nemaju izbora. U njihovom slucaju, penzije su oko 45% od poslednje plate. Kod onih s visim platama, mogu da idu i do 65%. Ali tu je i fakat da plate rastu brze od penzija, pa se i taj jaz povecava.

Posto radim sa starima, imam uvid u njihove prihode. Nikada nisam videla penziju koja prelazi 60% moje plate, a ona nije velika. Tih 60% u odnosu na moju platu imaju oni koji su imali bas, bas visoke pozicije. To mi daje pravo da sumnjam u zvanicnu statistiku od 45-65%. To se moze odnositi samo na prvih 5, max 10 godina nakon penzionisanja; kasnije je bitno manje.

Sve u svemu, racunica je ovde dosta slozena. Proseci se odnose na situaciju kad je neko odradio ceo radni vek u swe, znaci min 40 godina. To nemaju ni mnogi rodjeni u Svedskoj, posebno zene. Cak i ako su nakupile godine, a radile part time, to ce se odraziti na penziju. I kao sto rekoh, postoji deo koji se isplacuje samo u prvih nekoliko godina, a posle… Cilj svega je da se potakne da ljudi rade sto duze, pozeljno do 69 godine, i da uplacuju privatne penzije. Ali u nekim slucajevima to nije moguce, a u nekima i ne donosi nikakve benefite. Tako da sve pomalo lici na lutriju, koja ne prestaje da se igra ni kad je covek vec debelo u penziji.

  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

7 hours ago, vilhelmina said:

Ja mogu da kazem kako je u Svedskoj. Reformom penzionog sistema pocetkom devedesetih je projektovan cilj da penzije budu oko 60% od poslednje plate. U proseku mozda i jeste tako. Ali u praksi, ovaj procenat se bitno razlikuje za pojedine grupe zaposlenih. Racunicu dodatno komplikuje to sto za jedan deo penzije sam biras koliko dugo ces je uzimati, pa neki taj deo ”potrose” ranije i kasnije imaju bitno manju penziju. Obicno su to oni s nizim penzijama, koji bas i nemaju izbora. U njihovom slucaju, penzije su oko 45% od poslednje plate. Kod onih s visim platama, mogu da idu i do 65%. Ali tu je i fakat da plate rastu brze od penzija, pa se i taj jaz povecava.

Posto radim sa starima, imam uvid u njihove prihode. Nikada nisam videla penziju koja prelazi 60% moje plate, a ona nije velika. Tih 60% u odnosu na moju platu imaju oni koji su imali bas, bas visoke pozicije. To mi daje pravo da sumnjam u zvanicnu statistiku od 45-65%. To se moze odnositi samo na prvih 5, max 10 godina nakon penzionisanja; kasnije je bitno manje.

Sve u svemu, racunica je ovde dosta slozena. Proseci se odnose na situaciju kad je neko odradio ceo radni vek u swe, znaci min 40 godina. To nemaju ni mnogi rodjeni u Svedskoj, posebno zene. Cak i ako su nakupile godine, a radile part time, to ce se odraziti na penziju. I kao sto rekoh, postoji deo koji se isplacuje samo u prvih nekoliko godina, a posle… Cilj svega je da se potakne da ljudi rade sto duze, pozeljno do 69 godine, i da uplacuju privatne penzije. Ali u nekim slucajevima to nije moguce, a u nekima i ne donosi nikakve benefite. Tako da sve pomalo lici na lutriju, koja ne prestaje da se igra ni kad je covek vec debelo u penziji.

A Kako stoje stvari ako neki pensioneri odluce da napuste Svedsku i odu da zive u nekoj jeftinijoj zemlji- jel im se tada umanjuju penzije? Ili ostaju iste kao da su sve vreme Svedskoj?

Link to comment
Share on other sites

18 hours ago, Darth Bane said:

Hvala. Znaci ako npr uplacujem 15 godina one minimalne doprinose za penziju (sada je to valjda oko 7-8 000 din mesecno) onda sticem pravo na minimalni penziju koja trenutno iznosi oko 16000 dinara. 

....i još "režijsku kartu" ili ti K-15 za mitinge po Srbiji....sendvič i sok uključeni, ev. dnevnica "jedna crvena"......

 

P.S. zna li ko, kako utiče benificirani radni staž na visinu penzije ili uopšte ne utiče, već samo u udelo penzijskog staža....

Link to comment
Share on other sites

2 hours ago, Darth Bane said:

A Kako stoje stvari ako neki pensioneri odluce da napuste Svedsku i odu da zive u nekoj jeftinijoj zemlji- jel im se tada umanjuju penzije? Ili ostaju iste kao da su sve vreme Svedskoj?


Ono sto je zaradjeno, to je tvoje i nosih ga gde hoces. Ali ima ljudi koji se prave Tose pa se prave da ne znaju da razni dodaci nisu penzija i vaze samo dok zivis u swe. Takvi ne prijavljuju kad napustaju zemlju na duze, nego koriste ono sto im ne pripada. Dok ih ne uhvate i zatraze im da vrate pare.

Pomenuti dodaci su ono sto je mnogim penzionerima potrebno da bi nakon placenih troskova stanovanja imali egzistencijalni minimum od 550 evra za jednoclano domacinstvo (450 po glavi za dvoclano). Ali to nije penzija, vec socijala, i vezano je samo za zivot u Svedskoj.

Edited by vilhelmina
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...