Jump to content

Šta čitate?


zoe Bg

Recommended Posts

Zdravo svima, evo mene da napišem svoju prvu poruku na ovom forumu. 🙂

Premda nemam dovoljno vremena za čitanje, veoma volim književnost i sjajno je kad nabasaš na neku dobru knjigu koja te natera da se zamisliš, razmrda ti vijuge i probudi u tebi neke nove perspektive. Trenutno čitam jednu koja naginje ka tome i dosta mi se sviđa. U pitanju je "Čovek i njegov identitet" od akademika Vladete Jerotića. Knjiga nije preobimna, ali ne spada u one koje se brzo čitaju. Možda po 2-3 strane dnevno. Jerotić se u svom stilu kroz analize, pa i poneku anegdotu i primer iz života bavi klasičnim i manje klasičnim psihološkim temama, analizirajući sve aspekte koji čine čovekov identitet. Svakako preporuka za one koji vole takve teme.
Nakon toga planiram da se bacim na "Pojedinac i univerzum" (Ernesto Sabato), kao pogled na čoveka iz suprotne perspektive od one iz koje to trenutno činim. 🙃

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Berlin Alexanderplatz, Alfred Döblin.

Babylon Berlin (tek nedavno odgledan) i novi film po romanu su me podsetili da moje dzepno izdanje koje je godinama kupilo prasinu na regalu napokon procitam. Pre dosta vremena se pitalo za recenziju (verovatno nije vise aktuelno).  Meni je ispao carcaf ( jer sam jos uvek fasciniran).  Zato instant verzija: Da li vredi citati? Topla preporuka.

Spoiler

Roman pocinje Francom Biberkopfom pred vratima zatvora. Cetiri godine je cekao na slobodu, sada ceka 41. “Stoji kod stanice. Kazna pocinje.” Vraca se svom starom zivotu i u radnicki milije koji je Döblin dobro poznavao. Radeci godinama kao psihjatar u istocnom delu medjuratnog Berlina dolazi u dodir sa pacijentima sa tamne strane ulice, gde je postovanje zakona vise bilo u rukama slucaja nego volje. Sam ce napisati da je iz tog iskustva crpio temu i likove knjige. I utisak da cvrsto odredjene granice izmedju kriminalaca i ne-kriminalaca ne postoji. Barem tako misli Franc, ubica svoje devojke Ide: „To se moze svakome desiti “. Kako nema biznisplan (sem namere da bude posten), ni posebnih kvalifikacija (sem traume godina provedenih u rovu ), ostaje mu pak najbitnije: „Ali glavna stvar kod coveka su njegove oci i noge. Da moze videti svet i da mu ide u susret.“ 

Bez jasnog cilja Franc ce poslusati savet i lutati svuda po vavilonskom Berlinu, iz nevolje u nevolju i djavolu na vrata. Upravo tom umecu Döblinovom su se divili: Stvoriti jedan ziv, sarolik i protivrecan svet a ne samo pricu (posebnu paznju je izazvao njegov opis polusveta ). Zato Biberkopf nije jedini junak, vec sve oko njega u 1928 (svega nekoliko godina pre nego sto ce Rajh pokazati svetu svoj talenat da pretvori sve u jedinstveni pakao). 

Ziveci iz dana u dan skita po ulicama i birtijama, napija se sam ili sa drugarima, druzi se sa secikesama (koji ce mu skoro doci glave), posecuje skup LGBT zajednice za ukidanje ponizavajuceg paragrafa 175 (koji je kaznjavao istopolnu ljubav i sodomiju), zaradjuje u prvo vreme posteno po koju rajhsmarku sa prodajom kecelja i tregera od kuce do kuce smuvajuci tom prilikom usamljenu udovicu, kasnije raznosi nazi-bloid “Völkischer Beobachter”, ne mareci mnogo za politiku: ”Nemam ja nista protiv Jevreja, ali reda more da bude.” Jer se nakon katastrofe rata podsmejava svima koji zagovaraju solidarnost i otpor, iz straha od moguce revolucije i haosa promena, a vec se duboko u njemu gubi. Iako odlucan da se drzi po strani Francovu pricu prekida sve sto se istovremeno – od banalnog do metafizickog – desava u metropoli. Pritom se ne pravi nikakva razlika, sve je u istoj meri bitno i nebitno, blizu i daleko illi smesno i tragicno: Da li sladunjavi slager, patriotske pesme, reklamiranje kozmetickih preparata za transvestite, berzijanske novosti, starozavetna mitologija, forenzicni izvestaj o zrtvi prebijenoj na smrt, govor rajhskancelara ili stoicizam jednog morfiniste u kafani (i mnogo toga jos). Spojeni do apsurda te se episode citaju kao medjusobni komentari koji se ironicno kontrastiraju, demantuju ili potvrdjuju.

 „….i, kako su novine jednoglasno ustanovile, divno uskrsno vreme mami na izlete u prirodi. Tada je u Berlinu ruski student Alex Fränkel upucao svoju verenicu, 21 godisnju umetnicku radnicu Veru Kaminskaju, u njenom pansionu….“  

Crni Humor, zezatorski sarkazam nisu samo profil Döblina, vec karakteristike njegovog doba. (Retko koja epoha je bila toliko svesna sebe, svojih sitnih i vecih pakosti i devalvacija vrednosnih normi kao vajmarska kultura; cinizam se – produktivan, zajedljiv, grub – izrazavao kroz hiljade demontaza i demistifikacija. Otprilike i po misljenju Kritike cinicnog uma, Peter Sloterdajk.)

Pisan u prezentu roman ide (takoreci) u korak sa vremenom. Zajedno sa cestom promenom perspektive (i time stilom jezika) stvara lajvstrim fiktivnog sad i simulira zivot u neprekidnom pokretu. Tipican za zajtgajst je i zargon kada umesto autora figure vode glavnu rec; misle u sebi i raspravljaju sa drugima u dikciji svakodnevnice. Recenice su nekad amputirane, sintaksa nepotpuna jer se govori usred desavanja ( n.pr. se izostvaljaju glagoli da bi se ubrzala radnja, izrazavala nemoc ili napetost itd.) Sve to cini likove kao da su jednog dana promenili stranu ulice i zavrsili na stranicama knjige i ovu poslednju donekle anti-literaturom. (Po jednom digitalnom odlomku srpskog prevoda u izdanju Lagune smatram da je karakteristicno sacuvano, mada nisam video kako su prevedene uobicajne fraze, akcenti itd.)

Sta ce sa Francom biti na kraju Döblin nagovestava vec jednom recenicom na pocetku jer je njegova sudbina samo milionska fusnota u hronici grada. Iz sazaljenja ce mu jedan Jevrejin pomoci da dodje sebi, posto je po izlazu iz zatvora uplaseno lutao ulicama i na trenutak se sklonio u haustor. Ne znajuci bas tacno sta ce sa eks robijasem kojeg je pozvao u stan svoga rodjaka (i time izazvati jednu komicnu scenu), smiruje ga pricom o hohstapleraju Stefana Zanovica da vreme prodje brze i tesi ga recima:

“Gde zive hiljade, poziviti ce jos jedan.” Koje mogu citanju posluziti kao prost lajtmotiv ako se smisao recenice preokrene: Gde zivi jedan, zive jos hiljade.

 

Edited by herrkato
Link to comment
Share on other sites

Pročitao sam "The Karamazov Brothers" od Dostojevskog, na engleskom. Nije bio neki veliki užitak. Možda 40%. Kao da nije isti pisac čiju sam "Zločin i kazna" čitao na srpskom.

To me je ponukalo da prijatelja, direktora izdavačke kuće u Srbiji zamolim da mi nađe i pošalje sabrana dela Dostojevskog, na srpskom. "Može", reče on, možda za neku nedelju, naći ćemo.

 

I on se čudio (i sam je književnik i izdavač) , kako može ta najfinija svetska literatura da se čita na jeziku koji nije ruski ili srpski.

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

Pročitao sam "The Karamazov Brothers" od Dostojevskog, na engleskom. Nije bio neki veliki užitak. Možda 40%. Kao da nije isti pisac čiju sam "Zločin i kazna" čitao na srpskom.

To me je ponukalo da prijatelja, direktora izdavačke kuće u Srbiji zamolim da mi nađe i pošalje sabrana dela Dostojevskog, na srpskom. "Može", reče on, možda za neku nedelju, naći ćemo.

 

I on se čudio (i sam je književnik i izdavač) , kako može ta najfinija svetska literatura da se čita na jeziku koji nije ruski ili srpski.

Uh, Dostojevski je kategorija za sebe. Zločin i kazna je jedina knjiga koju sam čitao više od dva puta. Idiot, Poniženi i uvređeni, Kockar, San smešnog čoveka, bukvalno je sve za preporuku. I da, ne mogu nikako da ga zamislim na engleskom.

P.S. Da iskoristim post da preporučim Semper idem. Mogu reći da sam prijatno iznenađen, jer za knjigu nisam ni čuo do pre par dana a već danas je svrstavam među vrhunska domaća dela. Ne znam da li je prevedena a mislim da bi odlično prošla i u inostranstvu.

Reč je o autobiografiji iz dečje perspektive, ali to joj ne umanjuje potencijal, naprotiv. Izuzetna slika vremena, sa multietničkom galerijom živopisnih likova opisana kroz turbulentan život jednog inteligentnog dečaka.

Zanimljivo mi je da je Lebović kao i Mihiz svoju Autobiografiju o drugima uglavnom pisao u Rovinju, i da je u oba slučaja reč o autobiografijama, i u oba slučaja nisu završene. To ni jednoj ni drugoj nije umanjilo vrednost.

P.S.2

Imam dosta Dostojevskog na srpskom u PDF formatu, pa ne znam koliko je primamljiva varijanta ali mogu da pošaljem mail-om ili viber-om samo da se šibne u pm.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

4 hours ago, mister-no said:

Imam dosta Dostojevskog na srpskom u PDF formatu, pa ne znam koliko je primamljiva varijanta ali mogu da pošaljem mail-om ili viber-om samo da se šibne u pm.

 

To bi bio plan B. Prvo da vidim šta će prijatelj iz Bg da mi kaže. Ne ide mi da sedim za ekranom i da čitam tu finu literaturu niti mogu zamislim da uveče u krevet nosim kindle. Mora da bude klasična knjiga.

Nije mi ni hitno, ne radim neki rad ili za ispit, može to da pričeka.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Biblioteka ne radi subotom....imam u vidu Asimova,  nije mi se nesto dopao kada su izlazili prevodi kod nas ali sam sad prinudjena da ga uzmem sa police, mozda Pod celicnim nebom...da preguram do ponedeljka..srecom, moj sin nece ovo procitati, Aimov mu je omilje pisac SF...

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Antologija Digitalni zivot , Agora, 2017

Spanska i hispanoamericka prica novog milenijuma, 25 prica  koje u fokusu imaju "jednu od preokupacija Novog doba a to je ekspanzija digitalnih svetova, onih fenomena modernih tehnologija koji eksplicitno, ili pak posrednicki, uticu na svest i zivot savremenog coveka".

Sveze, pitko, zanimljivo, za preporuku. 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Jussi Adler Olsen - Journal 64

Ne znam kako mi je do sad promakao, verovatno najbolji iz serije odeljenja Q. Sad tražim film.


Danas nabavio prvog Karizija prevedenog na češki, na osnovu preporuka odavde. 75cb277e786ed283c43db6c9df9ab546.jpg

Odesláno z mého BBF100-1 pomocí Tapatalk


Dobar početak, ne znam ko je preporučio, ali hvala![emoji106]

Odesláno z mého BBF100-1 pomocí Tapatalk

  • Like 1
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

Ford Madox Ford: A Good Soldier - Priča o dva dekadentna englesko-američka para koji se pred Prvi svjetski rat po francuskoj rivijeri i njemačkim banjama razbacuju novcem i strastima. Nisu mi njihove emocije djelovale naročito ubjedjivo, ali stvar dosta izvlači zanimljiva nelinearna struktura. Inače, knjiga je visoko cijenjena na engleskom govornom području gdje je često analiziraju i seciraju do besmisla.

 

Slobodan Šnajder: Doba mijedi - Biografski roman o piščevim roditeljima čije živote je zaista vrijedilo zabilježiti: otac mu je bio folksdojčer koji je 43. regrutovan u neku SS diviziju s kojom je završio u Poljskoj. Kasnije dezertirao i pridružio se sovjetskim partizanima. Majka je predratna komunistkinja, kasnije razmijenjena iz ustaškog logora, rat provela kao partizanski kurir. Poslije rata se upoznaju, slijedi brak, a sve u sjeni mutnih prošlosti, identiteta i ideologija. Međutim, knjiga je preslabo stilizovana, jezički često sterilna, što sve čudi jer je Šnajder poznat dramski pisac.

 

Ivan Bunjin: Život Arsenjeva - Ovaj put autobiografska knjiga, o piščevom djetinjstvu i ranoj mladosti. Priča je sasvim konvencionalna: odrastanje u porodici sitnog ruskog plemstva koje rapidno gubi bogatstvo, rani entuzijazam za religiju i umjetnost, odlazak u grad, školovanje, prvi uspjesi, nesretna ljubav. Zvuči skoro kao kliše književničke biografije, ali Bunjinova poetična, lirska proza je previše dobra da bi bila dosadna. Meni je imponovalo i to što Bunjina, malo netipično za Rusa, više interesuje stilska perfekcija, nego analiza društvenog konteksta ili psihologija likova.

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

14 hours ago, MilošVB said:

Gledam da uhvatim to u ovim našim knjižarama,ali izgleda da nema.

Tesko u knjizarama, mislim da ta knjiga nema neko novije izdanje - poslednje je bilo mozda negde 80ih godina - ali u antikvarnicama je verovatno moguce kupiti (bilo je nekoliko odlicnih u Beogradu, sad ne znam da li je nesto od toga zatvoreno u medjuvremenu). Jos udobnija opcija je da kupis preko interneta, da ti posalju na adresu (ili se nadjes sa prodavcem u gradu, ako zivite u istom), nadjes primerak koji ti se cini da je lepo ocuvan, npr:

 

https://www.kupindo.com/Beletristika/41673851_JARCEVA-OBRATNICA-HENRI-MILER/PredmetArhiviran

 

Od Milera sam citao samo Kolos iz Marusija, jedno vreme sam gutao te putopise koje su pisali pravi pisci (mada ovo nije bas klasican putopis), tako da je to sve sto mogu da preporucim...

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Gospodjica- Ivo Andric

 

Zanimljiv psiholski portret osobe koja ima opsesiju prema sakupljanju novca i bjesomucnoj stednji. Odrice se svih materijalnih i duhovnih uzitaka, gubi osjecaj za svoje bliznje, za sopstveni narod koji prozivljava ratne godine. Jedan savjet koji je dobila od oca na samrti je unistio njen zivot, previse je fatalisticki to shvatila i zivjela je do kraja zivota sa tim prokletstvom. 

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

  • 2 weeks later...
On 8/4/2020 at 8:59 PM, alberto.ascari said:

Dobar početak, ne znam ko je preporučio, ali hvala!emoji106.png

Odesláno z mého BBF100-1 pomocí Tapatalk
 

Ako već si počeo sa Šaptačem idi dalje po redu. Ja sam pročitala prve tri iz serijala o Markusu , Isto su sjajne. Pročitala i Šaptač . Takođe preporučujem  La ragazza nella nebbia ( Devojka u magli), ima i film. 

Što se tiče  Jussi Adler Olsen  meni je fenomenalan, Odgledala sva četiri filma , ne zna se koji je bolji. 

 

 

Резултати претраге

Веб-резултати

 

 

Edited by gagaczv
Link to comment
Share on other sites

On 7/25/2020 at 6:49 AM, mister-no said:

Uh, Dostojevski je kategorija za sebe. Zločin i kazna je jedina knjiga koju sam čitao više od dva puta. Idiot, Poniženi i uvređeni, Kockar, San smešnog čoveka, bukvalno je sve za preporuku. I da, ne mogu nikako da ga zamislim na engleskom.

P.S. Da iskoristim post da preporučim Semper idem. Mogu reći da sam prijatno iznenađen, jer za knjigu nisam ni čuo do pre par dana a već danas je svrstavam među vrhunska domaća dela. Ne znam da li je prevedena a mislim da bi odlično prošla i u inostranstvu.

Reč je o autobiografiji iz dečje perspektive, ali to joj ne umanjuje potencijal, naprotiv. Izuzetna slika vremena, sa multietničkom galerijom živopisnih likova opisana kroz turbulentan život jednog inteligentnog dečaka.

Zanimljivo mi je da je Lebović kao i Mihiz svoju Autobiografiju o drugima uglavnom pisao u Rovinju, i da je u oba slučaja reč o autobiografijama, i u oba slučaja nisu završene. To ni jednoj ni drugoj nije umanjilo vrednost.

P.S.2

Imam dosta Dostojevskog na srpskom u PDF formatu, pa ne znam koliko je primamljiva varijanta ali mogu da pošaljem mail-om ili viber-om samo da se šibne u pm.

 

Pogledah po netu, tu ima izdanja na srpskom ali sa različitim prevodiocima.

Ima li neko izdanje koje je sa dobrim prevodom (da su znalci to rekli) koje da tražim? Upravo prevod na srpski je bitan, na engleskom toga ima svugde.

 

Što sam video, uglavnom je rasprodato. Nema veze, valjda će biti opet.

Link to comment
Share on other sites

Ako već si počeo sa Šaptačem idi dalje po redu. Ja sam pročitala prve tri iz serijala o Markusu , Isto su sjajne. Pročitala i Šaptač . Takođe preporučujem  La ragazza nella nebbia ( Devojka u magli), ima i film. 
Što se tiče  Jussi Adler Olsen  meni je fenomenalan, Odgledala sva četiri filma , ne zna se koji je bolji. 
 
 

Резултати претраге

Веб-резултати

 

 

Čekam da izdaju sledeću knjigu, negde u oktobru, ova je prva koja je prevedena. Malo mi je smetalo što su imaginarna mesta i mešavina imena, jer sam navikao kod Skandinavaca da je sve u realnom prostoru a dosta toga sam i posetio. I pred kraj malo pa skoro prekombinovao, ali sve u svemu dobro, 7/10, pročitaću i sledeću.

Odesláno z mého BBF100-1 pomocí Tapatalk

Link to comment
Share on other sites

On 8/21/2020 at 2:08 PM, Yoyogi said:

 

Pogledah po netu, tu ima izdanja na srpskom ali sa različitim prevodiocima.

Ima li neko izdanje koje je sa dobrim prevodom (da su znalci to rekli) koje da tražim? Upravo prevod na srpski je bitan, na engleskom toga ima svugde.

 

Što sam video, uglavnom je rasprodato. Nema veze, valjda će biti opet.

Sa prevodima Milosava Babovića ne možeš da omašiš, koje god izdanje :classic_smile:

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...