Jump to content

Oporezivanje freelancera


Akiro

Recommended Posts

2 hours ago, bohumilo said:

Tu se ne radi o binarnom izboru nego o dozi i skali, npr ovoj, gde su sa jedne strane ekonomski najslobodnije zemlje, u kojim ima najvise laissez faire-a, poput Singapura, Hong Konga, Novog Zelanda ili Svajcarske, a na drugom kraju one u kojima ga ima najmanje, poput S. Koreje, Venecuele, Kube ili Zimbabvea - i svim ostalim zemljema poredjanim negde izmedju. SAD su svakako pri vrhu, u grupi prilicno slobodnih ekonomija. Naravno, u svim tim zemljama postoje razlike od sektora do sektora, npr. u USA je farmaceutska industrija cvrsce regulisana dok je IT sektor slobodniji i slicno.

Iskreno sam omatorio i priznajem da nisam dovoljno potkovan da vodim s tobom kritiku ekonomske misli. 
ono sto niko nije govorio ovde je da treba da se vratimo u potpunu drzavnu kontrolu trzista vec da ta regulacija treba da bude umerena i precizno targetirana. sve zemlje koje si ti pobrojao imaju drzavnu kontrolu dakle tvoj argument pada a pitanje ostaje.

Nego posto sam proveo u SGN izvesno vreme na payrollu mogu da komentarisem. Prvo porez na zaradu postoji i ako se ne varam on je oko 40% od cega deo ide na penziono. Drugo postoji porez na dohodak i on je progresivan i u slucaju expata vrlo znacajan. E sad zdravstveno... svaki zaposleni ima “nesto” i to nesto ne znam cemu sluzi. Jednom prilikom je jednom kolegi pozlilo, zvali smo hitnu pomoc, kada su culi da ima to osnovno osiguranje, cena je bila oko 2000 SGD. Ja licno takav sistem smatram losim bas iz razloga solidarnosti. Ti ukoliko ne mozes da priustis neko skuplje osiguranje, nemas opcije kod lecenja. 
I da broj dana bolovanja je ogranicen, matternity je recimo 12 nedelja, itd...

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

5 hours ago, bohumilo said:

Tu se ne radi o binarnom izboru nego o dozi i skali, npr ovoj, gde su sa jedne strane ekonomski najslobodnije zemlje, u kojim ima najvise laissez faire-a, poput Singapura, Hong Konga, Novog Zelanda ili Svajcarske, a na drugom kraju one u kojima ga ima najmanje, poput S. Koreje, Venecuele, Kube ili Zimbabvea - i svim ostalim zemljema poredjanim negde izmedju. SAD su svakako pri vrhu, u grupi prilicno slobodnih ekonomija. Naravno, u svim tim zemljama postoje razlike od sektora do sektora, npr. u USA je farmaceutska industrija cvrsce regulisana dok je IT sektor slobodniji i slicno.

 

 

---------------------------------------------------------------------------------------------

 

Nije to posebno hrabro ni kontroverzno, drzavne regulacije uvek povecavaju cenu proizvodnje (a time i cenu proizvoda) i to niko nikada i ne spori, cak ni zagovornici regulacija (njihovi argumenti su uvek na drugoj strani, "proizvod ce biti tezi za prizvodnju (tj. skuplji), ALI ce zato ...(pa onda ovde dolazi nesto, npr. proizvodi biti sigurniji za koriscenje, radnici biti bolje placeni, zivotna sredina ce biti cistija i slicno)...") . Postoje regulacije koje snizavaju cenu prozvodnje, cine je efikasnijom itd, ali njih firme (bas iz tog razloga) same usvajaju, bez potrebe da ih drzava na to prisiljava (one se tada nazivaju "uspesan menadzment",organizacije, sistem kontrole kvaliteta, dobre proizvodne procedure i protokoli i slicno)

 

 

Ajde ovako - ne znam da li isto definisemo pojam regulacije, posto ja pod to podrazumevam i kontrolu i aktivno ucesce u kreiranju cena kroz univerzalno zdravstvo, itd. Daleko od toga da se zalazem za neki komunisticki sistem - slobodno trziste je svakako najbolji sistem, ali ne moze mu se trzisnim subjektima dozvoliti da rade sta hoce, posebno u sektorima od javnog znacaja kao sto je zdravstvo. Sve te drzave koje si naveo kao slobodne ekonomije imaju jasno definisane socijalne programe, univerzalno zdravstveno osiguranje, itd. Ne mozes razlog za ogromne razlike u cenama lekova izmedju ekonomija slicne velicine da podvedes pod "cvrstu regulaciju" - kako god da okrenes, rezultati su jasni. U USA, gde je ceo zdravstveni sistem privatizovan, postoji crno trziste lekova zbog visoke cene. U ostalim zemljama gde drzavne organizacije uticu na kreiranje cena, situacija je pod kontrolom. Ako to nije regulacija vec nesto drugo, ja se izvinjavam, ali prilicno zvuci kao primer regulacije.

 

5 hours ago, bohumilo said:

U ovom tekstu se, kao uzrocnik krize, NIGDE ne pominje "nedostatak" regulacije, vec upravo - sama regulacija...i u tabeli (gde je kao glavni uzrocnik krize oznaceno "Financial sector regulation",  pa onda "underestimated risks", ili "fraud and bad incetives", sto su sve posledice regulacija koje su bile na snazi, sto sam pokusao da pojasnim u prethodnom postu, itd) i u samom podnaslovu, gde pise "For both American and European economists, the main culprit of the crisis was financial regulation..." (a ne "nedostatak" reguacije). Da budem sasvim fer i transparentan, ne tvrdim da iz ovoga mozemo zakljuciti da svi anketirani ekonomisti misle da su sve regulacije nepotrebne i da ih treba u potpunosti ukloniti (kao sto ja mislim), ali sve sto se moze zakljuciti iz clanka je da oni u prvom redu za krizu okrivljuju postojece regulacije (sa cim se ja slazem).

 

Ovo je vadjenje carobnog stapica koji se uvek moze izvuci i napraviti poenta: samo da je se neko, beskonacno mudro i beskonacno dobro "regulatorno telo" iznenada pojavilo i resilo situaciju! Samo, neka mi bude dozvoljeno da primetim, svi nasi drustveni problemi dolaze iz toga sto smo malo u deficitu sa beskonacno mudrim i beskonacnm dobrim regulatorima i upraviteljima - cim se takav pojavi ja cu reci "evo neka nam to bude ekonmski bog, kralj i komesar, neka on daje zadatke i odredjuje ko ce sta da radi, u cilju maksimizacije ljudskog blagostanja", ali do tada cu se zalagati da tu funkciju obavlja trziste, kao DALEKO najbolje privremeno resenje...

 

To regulatorno telo koje "samo da je ukazelo", ono postoji, ono je i "regulisalo" trziste, tj. odredilo ko su firme koje mogu da daju rejtinge finansijskim instrumentima (ove 3 firme koje sam pomenuo dugo su bile jedine kredit-rejting agencije priznate od strane SEC-a (Securities and Exchange Commission)). Mozda samo da je postojalo jos jedno "regulatorno telo" koje ce da regulise OVO regulatorno telo, mozda bi tada kriza bila izbegnuta? Ili mozda, samo mozda, da se sva drzavna regulatorna tela skupa napuste i da se regulacije ostave najboljem regulatornom telu koje postoji - a to je trziste, to su ljudi koji kupuju te finansijske instrumente i koji jedini imaju potpuno transparentne motive i interese da rizicnost njihovih instrumenata bude zaista realno procenjena, pa da firma kada napravi tako velike greske bankrotira a ne, kao sada, da nastavi da radi (te 3 firme i dalje imaju 95% market share-a) zato sto je drzava/regulatorna agencija odredila da samo ona mogu da daje ocene (stvorivsi tipican kartel na taj nacin). 

 

Dobro, u nacelu se slazemo - drzavna regulatorna tela su cesto neefikasna i korumpirana, posebno u banana drzavama poput nase. Pa opet, neka kontrola, ako ne regulacija, mora da postoji. Pominjao si ukidanje Glass-Steagall Act i kako njegovo ukidanje nije glavni razlog za krizu jer su komercijalne i investicione banke vec u svetu bile objedinjene kada se to desilo. Ne mogu sada da nadjem taj clanak, ali negde sam prociatao da je jedan od uslova za njegovo ukidanje bilo "obecanje" banaka da nece da investiraju u "rizicne prozivode". Ne mozes prepustis trzisnim subjektima da sami odrede sta su "rizicni proizvodi" i oslonis se na njohovo obecanje, neka kontrola mora da postoji. Ili mozes, ako ne planiras da ih spasavas posle. Isto tako, smatram da bi drzava trebala da ponudi alternativu u vidu cisto komercijalne banke gde bi ljudi koji ne zele da rizikuju svoju ustedjevniu, penzije, itd. mogli da drze novac. Mada kapiram da postoje i neke privatne cisto komercijalne banke, sto je isto ok.

U ovom konkretnom primeru, trziste je moglo da bude dobar regulator da te banke nisu klasifikovane kao "too big to fail". Ali da, tu se slazemo i podrzavao bih potpunu deregulaciju u bankarskom sektoru da je zakon isti za sve i da su banke imale iste posledice kao i obicni ljudi, plus da je neko kriminalno odgovarao za krizu. Sa druge strane, kriza je mogla da bude izbegnuta boljom ili drugacijom regulacijom - zabranom podizanja stambenih kredita za ljude bez stalnog zaposlenja.

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, vladaboss90 said:

slobodno trziste je svakako najbolji sistem, ali ne moze mu se trzisnim subjektima dozvoliti da rade sta hoce, posebno u sektorima od javnog znacaja kao sto je zdravstvo.

Ali slobodno trziste je upravo mehanizam koji onemogucuje da svako radi sta hoce, vec se stara da svako radi drustveno koristan posao - osim ako nije spreman da gubi pare i na kraju bankrotira. Ti na trzistu moras da zadovoljis musterije, da im resis neki problem, moras da im ponudis neku vrednost za koju ce oni sami odluciti da je, npr. po jedinici proizvoda veca od cene tog proizvoda: ako hoces da prodas cipele za 1000 dinara kupac mora sam odluciti da one za njega vrede vise od 1000 dinara - inace ih ne bi kupio po toj ceni (a s druge strane moras da ih proizvedes uz trosak manji od 1000 dinara, tj. moras da nesto cija je drustvena vrednost bila manja od 1000d da pretvoris u nesto cija je vrednost veca od 1000d). A zapravo na drugoj strani, ako ne ucestvujes na trzistu, mozes zaista i da radis sta hoces i kako hoces, jer tu vise ne odgovaras kupcima (vec im najcesce uzimas pare kroz porez) nego najcesce politcarima, i onda radis bas sta hoces, samo treba njih da zadovoljis - ali ovoga puta ne pretvarajuci resurse iz stanja nize u stanje vise drustvene vrednosti, nego drugim, mnogo sumnjivijim i moralno problematicnijim metodama.

 

Evo jedno pitanje (ciji je odgovor toliko ocigledan da ono deluje smesno): ko moze vise "da radi sta hoce", Bojan Lekovic, osnivac i direktor KupujemProdajem-a ili Dusan Bajatovic, (od drzave postavljeni) direktor javnog preduzeca Srbija Gas? Ko od njih dvojice nocima i vikednima po 24h (cak i dok spava i sanja) devera o tome kako da zivot ucini boljim za gradjane Srbije (konkretno za svoje musterije), ko je u svom radu sputan (ne moze da radi sta hoce) njihovim interesima i brigom da ne uradi nesto sto se kupcima nece dopasti jer oni IMAJU nacin da ga munjevito kazne...a ko moze da radi sta hoce - kome musterije verovatno ni sekunde ne padnu na pamet jer oni ne odlucuju i ne mere to koliko on dobro radi svoj posao - dokle god, npr., u preduzecu skupi dovoljan broj sigurnih glasova za izbore?

 

To je samo jedan od razloga iz kojeg je bas za sektore od veceg javnog znacaja jos vaznije da funkcionisu na principima slobodnog trzista - ukoliko drzavno upravljanje unisti industriju tregera za pantalone to nije toliko strasno kao kada joj se na upravljanje/unistavanje preda zdravstvo (kao sto je to slucaj u Srbiji).

Edited by bohumilo
  • Thanks 2
Link to comment
Share on other sites

15 minutes ago, bohumilo said:

Ali slobodno trziste je upravo mehanizam koji onemogucuje da svako radi sta hoce, vec se stara da svako radi drustveno koristan posao - osim ako nije spreman da gubi pare i na kraju bankrotira. Ti na trzistu moras da zadovoljis musterije, da im resis neki problem, moras da im ponudis neku vrednost za koju ce oni sami odluciti da je, npr. po jedinici proizvoda veca od cene tog proizvoda: ako hoces da prodas cipele za 1000 dinara kupac mora sam odluciti da one za njega vrede vise od 1000 dinara - inace ih ne bi kupio po toj ceni (a s druge strane moras da ih proizvedes uz trosak manji od 1000 dinara, tj. moras da nesto cija je drustvena vrednost bila manja od 1000d da pretvoris u nesto cija je vrednost veca od 1000d). A zapravo na drugoj strani, ako ne ucestvujes na trzistu, mozes zaista i da radis sta hoces i kako hoces, jer tu vise ne odgovaras kupcima (vec im najcesce uzimas pare kroz porez) nego najcesce politcarima, i onda radis bas sta hoces, samo treba njih da zadovoljis - ali ovoga puta ne pretvarajuci resurse iz stanja nize u stanje vise drustvene vrednosti, nego drugim, mnogo sumnjivijim i moralno problematicnijim metodama.

 

Evo jedno pitanje (ciji je odgovor toliko ocigledan da ono deluje smesno): ko moze vise "da radi sta hoce", Bojan Lekovic, osnivac i direktor KupujemProdajem-a ili Dusan Bajatovic, (od drzave postavljeni) direktor javnog preduzeca Srbija Gas? Ko od njih dvojice nocima i vikednima po 24h (cak i dok spava i sanja) devera o tome kako da zivot ucini boljim za gradjane Srbije (konkretno za svoje musterije), ko je u svom radu sputan (ne moze da radi sta hoce) njihovim interesima i brigom da ne uradi nesto sto se kupcima nece dopasti jer oni IMAJU nacin da ga munjevito kazne...a ko moze da radi sta hoce - kome musterije verovatno ni sekunde ne padnu na pamet jer oni ne odlucuje i ne mere to kako on radi svoj posao - dokle god, npr., u preduzecu skupi dovoljan broj sigurnih glasova za izbore?

 

To je samo jedan od razloga iz kojeg je bas za sektore od veceg javnog znacaja jos vaznije da funkcionisu na principima slobodnog trzista - ukoliko drzavno upravljanje unisti industriju tregera za pantalone to nije toliko strasno kao kada joj se na upravljanje/unistavanje preda zdravstvo (kao sto je to slucaj u Srbiji).

 

Ne znam odakle bih poceo 😄 prvo, sto se zdravstva tice i farmaceutskih kompanija, koliko znam one imaju pravo da patentiraju svoje lekove i time ogranice konkurenciju. U kojoj meri nisam siguran, ali mislim da je to situacija u USA, gde je takva prica i dovela do visoke cene lekova tamo. U takvoj situaciji, ako imas monopol 3-4 kompanije, one nece da bankrotiraju bez obzira kako se ponasale na trzistu. Onda bi morao da menjas zakone da taj monopol suzbijes, sto je opet drzavni intervecionizam. Drugo, valjda se slazes da postoje neke oblasti u kojima se opste dobro treba postaviti iznad profita, kao i oblasti koje nisu komercijalno privlacne. Ovo prvo bi bilo zdravstvo, skolstvo i slicno, ovo drugo na primer odrzavanje gradskih parkova, i tako dalje, ima sigurno jos primera samo me mrzi da razmisljam 😄 i trece, uporno izbegavas da se osvrnes na praksu, jer mi ovde ne pricamo cisto teorijski. U praksi, skoro sve razvijene drzave koje imaju jako visok zivotni standard imaju i univerzalno zdravstvo i kontrolisu na neki nacin cene lekova. Ja ne vidim na koji je nacin to u suprotnosti sa slobodnim trzistem u tim zemljama, i dalje tamo postoje farmaceutske kompanije koje istrazuju i razvijaju nove lekove iako ne mogu da ih naplate kao u USA.

 

A sto se primera tice, u pravu si. Ali uzeo si proizvoljno primere. Evo za tebe jedan primer - potpuno deregulisan bankarski sistem u USA. Imas nekog tamo CEO-a neke banke, moze da radi sta hoce, pa onda uzme i radi upravo ovo sto su radile banke pre svetske ekonomske krize i prihvata uplate onih koji hoce da short-uju trziste nekretnina. Na kraju godisnji bilans, banka posluje sjajno, on sebi isplati nekoliko miliona bonusa, pa tako i sledece godine i one tamo i onda pukne balon, banka ode na dobos, on ostane bez posla. Mislis da njega u toj situaciji zabole ona stvar sto je ostao bez posla kad u dzepu ima desetine miliona dolara?

 

A moze i ovako - u normalnim drzavama ljudi kao sto je Bajatovic su i te kako podlozni "posledicama trzista". Ako radi ono sto se glasacima ne dopada, oni ce da se pobune, priprete glasanjem za drugoga i Bajatovic ode ili promeni poslovanje. To sto se kod nas zaposlenje u drzavnom sektoru placa glasovima je druga vrsta problema, ne problem samog sistema. Uostalom, kad stvari postavis teorijski sve moze da zvuci lepo, u praksi to ide drugacije jer se ljudi ne ponasaju uvek onako kako teorija ocekuje - ljudi su cesto iracionalni. Neko je vec pomenuo, teorijski komunizam zvuci kao utopija - svakome prema potrebama i po zasluzi, tako nekako 😄 malcice je drukcije u praksi, jelte 😄 

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, vladaboss90 said:

Drugo, valjda se slazes da postoje neke oblasti u kojima se opste dobro treba postaviti iznad profita

Ne slazem. Profit i sluzi da se identifikuje, agregira i izmeri sta je to "opste dobro".

 

1 hour ago, vladaboss90 said:

A moze i ovako - u normalnim drzavama ljudi kao sto je Bajatovic su i te kako podlozni "posledicama trzista". Ako radi ono sto se glasacima ne dopada, oni ce da se pobune, priprete glasanjem za drugoga i Bajatovic ode ili promeni poslovanje. 

Ovo je problematicno iz beskonacno mnogo razloga, evo samo nekoliko od njih:

 

- izbori su vrlo retki (recimo jednom u 4 godine)

 

- na izborima se ne glasa o jednom Bajatovicu niti o jednom preduzecu nego o bezbroj drugih stvari, koje su sve grubo predstavljene sa nekoliko kandidata (da ne ulazimo u sofisticiranije stvare koje ukljucuju kvantifikaciju: npr. kako glasati na izborima tako da tvoj glas iskaze stav "mislim da je Bajatovicev proizvod 2.5 puta gori od prizvoda direktora poste, a ovaj 1.2 puta losiji od od proizvoda direktora bolnice u kojoj se lecim"? Kako ovaj stav (i neprebrojivo mnogo slicnih) pretvoriti u glas, npr na izborima u Srbiji, sta zaokruziti?)

 

- izbori, sami po sebi, nisu dobar (zapravo su nemoguc) nacin za agregiranje misljenja ljudi i kada se radi o samo jednoj stvari - a kamoli da se na njima oducuje o nepreglednom nizu preduzeca i ekonomskih dobara - kako je to pokazao veliki Kenet Erou (mozda najvazniji ekonomista 20. veka) u svom znamenitom radu, koji ne mogu dovoljno jako preporuciti, ako neko jos nije upoznat sa njim:

 

https://plato.stanford.edu/entries/arrows-theorem/

 

 

- bez slobodne trzisne utakmice i kroz nju jasno iskazanog (i kvantifikovanog) dobitka ili gubitka je nemoguce ni da glasac proceni da li Bajatovic radi dobar posao; on zna kada mu pocinje sezona grejanja, zna koliko mu je bilo toplo ili hladno, zna koliko ga je to kostalo - ali da li je to dobro ili lose uradjen posao, da li Bajatovic tu izvukao maksimum maksimuma ili je zestoko podbacio ili je negde izmedju (i gde?), to je nemoguce reci...

 

 

1 hour ago, vladaboss90 said:

Evo za tebe jedan primer - potpuno deregulisan bankarski sistem u USA. Imas nekog tamo CEO-a neke banke, moze da radi sta hoce,

E jebi ga sad. Ja potpuno posvetih 2 prilicno detaljna posta upravo ovim podebljanim miskoncepcijama (svakoj po jedan), kad evo njih opet - tako da ispade da sam uzalud pisao, pa cu sada ovde stati.

Edited by bohumilo
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

5 minutes ago, bohumilo said:

E jebi ga sad. Ja potpuno posvetih 2 prilicno detaljna posta upravo ovim podebljanim miskoncepcijama, kad evo njih opet - tako da ispade da sam uzalud pisao, pa cu sada ovde stati.

 

Posteno. Evo ja ti zelim da ti nekad u praksi vidis kako funcionise to slobodno trziste kako si ga ti zamislio, ali sumnjam da ce bilo ko od nas to da dozivi.

Link to comment
Share on other sites

13 hours ago, vladaboss90 said:

 

Posteno. Evo ja ti zelim da ti nekad u praksi vidis kako funcionise to slobodno trziste kako si ga ti zamislio, ali sumnjam da ce bilo ko od nas to da dozivi.

 

Vrtite se u krug i iznova ponavljate istu argumentiju - da slobodno trziste ne funkcionise u praksi i da ga nema nigde iako vam je covek ovo napisao:

  

23 hours ago, bohumilo said:

Tu se ne radi o binarnom izboru nego o dozi i skali, npr ovoj, gde su sa jedne strane ekonomski najslobodnije zemlje, u kojim ima najvise laissez faire-a, poput Singapura, Hong Konga, Novog Zelanda ili Svajcarske, a na drugom kraju one u kojima ga ima najmanje, poput S. Koreje, Venecuele, Kube ili Zimbabvea - i svim ostalim zemljema poredjanim negde izmedju. SAD su svakako pri vrhu, u grupi prilicno slobodnih ekonomija. Naravno, u svim tim zemljama postoje razlike od sektora do sektora, npr. u USA je farmaceutska industrija cvrsce regulisana dok je IT sektor slobodniji i slicno.

 

Znaci ne postoji nigde apsolutno i totalno slobodno trziste niti je ikada postojalo i najverovatnije nece nikad. O apsolutnom i totalnom razmisljaju i fantaziraju samo apsolutisti i totalitaristi koji su u nekom svom platonistickom svetu ideala i totala. U ovom ovde konkretnom univerzumu gde smo mi apsolutna cak nije ni Absolut vodka, na atomskom nivou ima tu atoma i cestica koje je cine ne-apsolutnom, a kamoli daleko kompleksnije i zamrsenije stvari kao sto su drustvo i trziste. Znaci niko ovde ne masta o tako necem.

 

Ali to sto nema apsolutno slobodnog trzista ne znaci da ne postoje trzista koja su na nekoj skali slobodnija u odnosu na druga. Kada se takva trzista medjusobno porede dobija se jasna slika da gotovo uvek (znaci ne uvek, nego gotovo, opet nije apsolutno) slobodnije trziste jeste razvijenije, bogatije, bolje u odnosu na ona koja nisu slobodna i gde postoji gomila regulacija. Znaci tamo gde je trziste slobodnije od regulacija, takva trzista cvetaju i niko ne radi sta hoce i kako mu se hoce. U realnosti imamo takva trzista i emprijski i teorijski posmatrano sto su slobodnija to su bolja po svakog clana drustva.

 

Jos jasnija slika se dobija kada se dodaju varijable poput epistemologije, kao recimo to da centralizovani entiteti bilo kakvog tipa obicno nemaju dovoljno informacija o onome sto se zbiva u domenu u kom deluju (drzava -> trziste), te stoga usled nedostatka informacija mogu da naprave greske koje skupe kostaju, sto znamo da se desava kod regulacija. Poslusati sta recimo ovaj lik ima da kaze o kompleksnosti trzista i razumeti zasto je lose uplititati se u takvu kompleksnu strukturu (ukratko: zato sto je nemoguce kontrolisati takvu strukturu usled nedostatka podataka, nepredvidljivosti, nelinearnosti i kompleksnosti II tipa (da predvidjanje o pojavi utice na razvoj te pojave, informacija deluje na pojavu i ona vise nije ista, pa nije moguce neke pojave uopste predvideti jer ce predvidjanje uticati na njih, slicno kao u Hajzenbergovom principu neodredjenosti)). Znaci postoji i taj domen u argumentu zasto regulacije obicno ne valjaju i zasto decentralizovani sistemi obicno valjaju. Npr. vecina ljudi iz nekog razloga smatra da su decentralizovana uprava i jaca lokalna samouprava bolja od centralizovane uprave (sto i jesu), jer eto ne moze Beograd biti najrazvijeniji grad u Srbiji i ne treba Beograd da odlucuje sta ce da se zbiva u Pirotu ili Somboru. A isto tako iz nekog razloga isti ti ljude su protiv decentralizacije trzista (slobodno trziste = decentralizovani autonomni p2p sistem) smatrajuci da drzava (Beograd) treba da regulise i utice na stanja u trzistu. Paradoks kosmickih razmera.

 

E istog razloga je bohumilo i spomenuo da ta regulacija trzista mozda bude sutra imala smisla sa nekom vestackom superinteligencijom koja zna sta se sve desava na trzistu jer ima podatak o svakom mogucem proizvodu i usluzi jer je u nekom IoT sistemu i barata sa ogromnim kolicinama podataka i jos je povezana na neki kvantni racunar pa moze svaku kalkulaciju da obavi za pola sekunde. Ali do tada ako se to ikada razvije i ako uopste bude radilo, ostaje nam da stvari pustimo da rade.

  • Like 1
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

11 minutes ago, Veshtodel said:

 

Znaci ne postoji nigde apsolutno i totalno slobodno trziste niti je ikada postojalo i najverovatnije nece nikad. O apsolutnom i totalnom razmisljaju i fantaziraju samo apsolutisti i totalitaristi koji su u nekom svom platonistickom svetu ideala i totala. U ovom ovde konkretnom univerzumu gde smo mi apsolutna cak nije ni Absolut vodka, na atomskom nivou ima tu atoma i cestica koje je cine ne-apsolutnom, a kamoli daleko kompleksnije i zamrsenije stvari kao sto su drustvo i trziste. Znaci niko ovde ne masta o tako necem.

 

Ja mislim da on masta, ili sam ga pogresno razumeo.

 

13 minutes ago, Veshtodel said:

Ali to sto nema apsolutno slobodnog trzista ne znaci da ne postoje trzista koja su na nekoj skali slobodnija u odnosu na druga. Kada se takva trzista medjusobno porede dobija se jasna slika da gotovo uvek (znaci ne uvek, nego gotovo, opet nije apsolutno) slobodnije trziste jeste razvijenije, bogatije, bolje u odnosu na ona koja nisu slobodna i gde postoji gomila regulacija. Znaci tamo gde je trziste slobodnije od regulacija, takva trzista cvetaju i niko ne radi sta hoce i kako mu se hoce. U realnosti imamo takva trzista i emprijski i teorijski posmatrano sto su slobodnija to su bolja po svakog clana drustva.

 

Slazem se, koja su to trzista, u kojim drzavama?

Link to comment
Share on other sites

3 hours ago, Veshtodel said:

E istog razloga je bohumilo i spomenuo da ta regulacija trzista mozda bude sutra imala smisla sa nekom vestackom superinteligencijom koja zna sta se sve desava na trzistu jer ima podatak o svakom mogucem proizvodu i usluzi

ALi ne samo to, on bi morao da ima podatak o tome kako svaki covek vrednuje svaki par ekonomskih dobara, relativno/jedno prema drugom. Npr. on bi za svakog coveka morao da zna kako on ove sekunde vrednuje jabuku naspram bicikla (tj. koliko bi jabuka trampio za koliko bicikala) - i to za svaku vrstu jabuke i za svaku vrstu bicikla, i to ne samo za one vrste jabuka i bicikala koje trenutno postoje, nego za sve moguce jabuke i bicikle koje se mogu proizvesti - i tako za svaki moguci par dobara (od svake igle i lokomotive do svakog boks meca i svake pozorisne predstave). I NE SAMO TO, nego bi morao da zna koliko svaki covek jabuku danas vrednuje u odnosu na biciklo sutra, u odnosu na biciklo za godinu dana i u odnosu na biciklo za 10 godina. I NE SAMO TO, nego bi te informacije morao da ima u realnom vremenu, da je apdejtuje iz sekunda u sekund jer se ljudske preference tako menjaju (recimo dobijem koronu ili alergiiju pa mi vrednost jabuke spram bicikla opadne, ili opadne proizvodnja jabuka pa mi sad one vrede vise, ili se otvori dobra biciklisticka staza do mog posla (ili opadne proizvodnja benzina) pa mi biciklo vredi vise itd)...


Tacno bi superinteligencija malo razmisljala pa rekla: "Cekaj bre, ovo je sumanuto veliki posao i utrosak energije, kad bi samo postojao neki pametniji nacin da u svakom trenutku znamo koliko svako vrednuje biciklo spram jabuke, tj. da znamo koliko bi neko trampio jabuka za koliko bicikala...(i ovde mu se upali lampica)...mozda da ih (genijalne li ideje) pustimo da medjusobno slobodno trampe bicikla za jabuke - i sve ostalo za sve ostalo - pa cemo tako saznati..." - te bi tako i ona oktkrila trziste, otkrila bi cene, otkrila bi kamatne stope (sto je specijalna vrsta cene kojom se izrazava odnos vrednosti sadasnjih jabuka naspram buducih bicikala) i td...

Edited by bohumilo
  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

3 hours ago, vladaboss90 said:

Slazem se, koja su to trzista, u kojim drzavama?

 

Naveo covek gore u linku. Singapur, Hong Kong, Novi Zeland, Irska, Švajcarska, UK, Danska, Tajvan, USA, pa i recimo Švedska za divno čudo koja ima slobodnije tržište od J. Koreje, Izraela i Japana kao tipičnih predstavnika tehnokapitalističkih zemalja. Naravno, ovo je na osnovu kvantitativnih kriterijuma, koje su u neku ruku nedovoljne, fali tu i neka kvalitativna dimenzija slobodnog tržišta koja se ogleda u recimo kulturi zemlje.

 

42 minutes ago, bohumilo said:

ALi ne samo to, on bi morao da ima podatak o tome kako svaki covek vrednuje svaki par ekonomskih dobara, relativno/jedno prema drugom. Npr. on bi za svakog coveka morao da zna kako on ove sekunde vrednuje jabuku naspram bicikla (tj. koliko bi jabuka trampio za koliko bicikala) - i to za svaku vrstu jabuke i za svaku vrstu bicikla, i to ne samo za one vrste jabuka i bicikala koje trenutno postoje, nego za sve moguce jabuke i bicikle koje se mogu proizvesti - i tako za svaki moguci par dobara (od svake igle i lokomotive do svakog boks meca i svake pozorisne predstave). I NE SAMO TO, nego bi morao da zna koliko svaki covek jabuku danas vrednuje u odnosu na biciklo sutra, u odnosu na biciklo za godinu dana i u odnosu na biciklo za 10 godina. I NE SAMO TO, nego bi te informacije morao da ima u realnom vremenu, da je apdejtuje iz sekunda u sekund jer se ljudske preference tako menjaju (recimo dobijem koronu ili alergiiju pa mi vrednost jabuke spram bicikla opadne, ili opadne proizvodnja jabuka pa mi sad one vrede vise, ili se otvori dobra biciklisticka staza do mog posla (ili opadne proizvodnja benzina) pa mi biciklo vredi vise itd)...


Tacno bi superinteligencija malo razmisljala pa rekla: "Cekaj bre, ovo je sumanuto veliki posao i utrosak energije, kad bi samo postojao neki pametniji nacin da u svakom trenutku znamo koliko svako vrednuje biciklo spram jabuke, tj. da znamo koliko bi neko trampio jabuka za koliko bicikala...(i ovde mu se upali lampica)...mozda da ih (genijalne li ideje) pustimo da medjusobno slobodno trampe bicikla za jabuke - i sve ostalo za sve ostalo - pa cemo tako saznati..." - te bi tako i ona oktkrila trziste, otkrila bi cene, otkrila bi kamatne stope (sto je specijalna vrsta cene kojom se izrazava odnos vrednosti sadasnjih jabuka naspram buducih bicikala) i td...

 

I ne samo to, nego čak i kada bi superinteligencija iz nekog razloga bila glupa pa ponavljala takav uzaludni postupak i trošila silnu energiju, najverovatnije nikada ne bi mogla ići u korak sa razvojem ljudskih potreba i želja. Možda jedino u nekom distopijskom totalitarnom sistemu u kom su ljudi genetički dizajnirani tako da preferiraju tačno određene stvari koje su tačno poznate ASI-ju.

 

A ovo dole što si naveo nije samo kontraargument grupama koje smatraju da ce ASI regulisati trziste cim stupi na scenu usled nerazumevanja sta je uopste inteligencija, nego je i kontra argument postojećim zalaganjima za bilo kakav centralizovani ljudski entitet (vlada) koji bi regulisao trziste. Kao sto si naveo jačanje takvog entiteta bi povećalo obim posla i utrosak energije, što jasno i vidimo kod vlada sa porastom birokratije i javne potrošnje, sto znači nužno povećanje poreza da bi se takav entitet hranio i da bi regulacije postojale. A kako obim regulacija raste, tako raste i trosak (znaci postoji pozitivna povratna sprega regulacija <-> trošak/energija, sto je vise regulacija veći je trosak, a da takav trosak onda stvara potrebu za vecim regulacijama i tako dalje).

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, Veshtodel said:

 

Naveo covek gore u linku. Singapur, Hong Kong, Novi Zeland, Irska, Švajcarska, UK, Danska, Tajvan, USA, pa i recimo Švedska za divno čudo koja ima slobodnije tržište od J. Koreje, Izraela i Japana kao tipičnih predstavnika tehnokapitalističkih zemalja. Naravno, ovo je na osnovu kvantitativnih kriterijuma, koje su u neku ruku nedovoljne, fali tu i neka kvalitativna dimenzija slobodnog tržišta koja se ogleda u recimo kulturi zemlje.

 

Znam ja sta je on naveo, ali htedoh da mi ponovite. Dakle, da zaokruzimo diskusiju - odmah potpisujem slobodno trziste kakvo je u navedenim zemljama, sa izuzetkom USA. Dakle, sve ostale, moze, apsolutno, sa njihovim univerzalnim zdravstvom, cenama lekova, socijalnim programima i, naravno, porezima. Apsolutno, bezuslovno, takvo slobodno trziste podrzavam.

Link to comment
Share on other sites

Ko ima priliku da gleda TV Nova i da premota, topla preporuka da premotate na 20h i gostovanje poreskog konsultanta iz KPMG u Newsmax adria vestima. 

 

Priča o frilenserima i detaljno objašnjeno gde frilens ekipa greši i koliko nije u pravu. 

Link to comment
Share on other sites

15 hours ago, NMX said:

Ko ima priliku da gleda TV Nova i da premota, topla preporuka da premotate na 20h i gostovanje poreskog konsultanta iz KPMG u Newsmax adria vestima. 

 

Priča o frilenserima i detaljno objašnjeno gde frilens ekipa greši i koliko nije u pravu. 

 

Brt, uglavnom se slazem s tobom, iako i ti znas (verovatno) da ovo kaci mnoge ljude sa kojima saradjujem i koje znam, a mozda cak i mene, mada verovatno ne. I u pravu si za mnoge stvari koje si napisao ovde.

 

Ali za ovog lika - ziv me blam pojeo dok sam ga slusao. Tako se nalupetao da mi nije bilo dobro.

 

Prvo lik ne zna razliku izmedju influensera i frilensera. Drugo, njegovo savrseno resenje je - otplata na rate. Koje kurceve rate da prostite, kad ko je zaradjivao samo 300 evra mesecno u prethodnih pet godina morao bi da sa sve kamatama placa preko 200 evra mesecno? Odakle?

 

Drugo, tacno je da je vecina ljudi znala da treba porez da se plati, ali su se pravili ludi, ni luk jeo ni luk mirisao. Ali, apsolutno nigde na svetu ne moze da se desi da se neki zakon ne primenjuje toliko dugo i onda odjednom da se kaze e oprastamo vam ovo pre, ali poslednjih pet godina sve sa kamatom da platite.

 

Jos kad odes u poresku i pitas kako i sta, gledaju te kao ludaka, nemaju pojma, a sad dosao nalog i mora sve da se plati i da se jure ljudi. Naravno da salteruse i poreski inspektori nisu zakonodavac, i da njihova rec u savetodavnom smislu nema pravnu tezinu, ali je vrlo indikativno da sama drzava kaze da 99.7% ljudi ne placa ovaj porez.

 

Pa cekaj, je l' onda problem u tim ljudima ili u tome sto drzava nije primenjivala taj zakon? Kako je drzava mogla da dozvoli da skoro niko ne placa taj porez? Da li je problem u nacinu oporezivanja? Zakonu? Jer ne moze da bude problem u nepostovanju zakona ako ga niko na svetu ne postuje. Drzava je precutno to dozvolila i u tehnickom smislu je saucesnik.

 

Ovako nesto nigde na svetu ne bi proslo, a potpuni je paradoks da se nasa drzava poziva na pravo, koje sama ne postuje. No, to na stranu.

Rekao si jos nesto sa cime se ne slazem - pogledaj ako te zanima malo bolje zakone u regionu i u svetu. Ovo je najgori zakon u Evropi, i jedan od najvisih poreza u Evropi. U vecini drzava su specificnosti rada preko interneta prepoznate i postoje posebni zakoni i kategorije koje uredjuju te oblasti.

 

Frilenser ne moze da se izjednaci sa obicnim radnikom. Prvo, na frilensera se ne primenjuju zakoni samo ove zemlje, vec i zemlje njegovog klijenta. To najcesce nije slucaj, ali po istom principu po kom moze biti oslobodjen dela poreza, ukoliko postoji ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja sa nekom drzavom, frilenser mora biti oslobodjen placanja doprinosa, jer on sklapa ugovor po pravu koje je vazece u zemlji klijenta. A i iz prostog razloga sto on ne privredjuje u ovoj drzavi. Sto se tice samog poreza, stopa je previsoka. Svuda u regionu ne prelazi 10%, kod nas je 20%.

 

Zakon mora da se menja. Pa ce mozda neko i da im placa. Do tad, videcemo sta ce od ove "akcije" biti.

Edited by McLeod
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

19 minutes ago, McLeod said:

 

Brt, uglavnom se slazem s tobom, iako i ti znas (verovatno) da ovo kaci mnoge ljude sa kojima saradjujem i koje znam, a mozda cak i mene, mada verovatno ne. I u pravu si za mnoge stvari koje si napisao ovde.

 

Ali za ovog lika - ziv me blam pojeo dok sam ga slusao. Tako se nalupetao da mi nije bilo dobro.

 

Prvo lik ne zna razliku izmedju influensera i frilensera. Drugo, njegovo savrseno resenje je - otplata na rate. Koje kurceve rate da prostite, kad ko je zaradjivao samo 300 evra mesecno u prethodnih pet godina morao bi da sa sve kamatama placa preko 200 evra mesecno? Odakle?

 

Drugo, tacno je da je vecina ljudi znala da treba porez da se plati, ali su se pravili ludi, ni luk jeo ni luk mirisao. Ali, apsolutno nigde na svetu ne moze da se desi da se neki zakon ne primenjuje toliko dugo i onda odjednom da se kaze e oprastamo vam ovo pre, ali poslednjih pet godina sve sa kamatom da platite.

 

Jos kad odes u poresku i pitas kako i sta, gledaju te kao ludaka, nemaju pojma, a sad dosao nalog i mora sve da se plati i da se jure ljudi. Naravno da salteruse i poreski inspektori nisu zakonodavac, i da njihova rec u savetodavnom smislu nema pravnu tezinu, ali je vrlo indikativno da sama drzava kaze da 99.7% ljudi ne placa ovaj porez.

 

Pa cekaj, je l' onda problem u tim ljudima ili u tome sto drzava nije primenjivala taj zakon? Kako je drzava mogla da dozvoli da skoro niko ne placa taj porez? Da li je problem u nacinu oporezivanja? Zakonu? Jer ne moze da bude problem u nepostovanju zakona ako ga niko na svetu ne postuje. Drzava je precutno to dozvolila i u tehnickom smislu je saucesnik.

 

Ovako nesto nigde na svetu ne bi proslo, a potpuni je paradoks da se nasa drzava poziva na pravo, koje sama ne postuje. No, to na stranu.

Rekao si jos nesto sa cime se ne slazem - pogledaj ako te zanima malo bolje zakone u regionu i u svetu. Ovo je najgori zakon u Evropi, i jedan od najvisih poreza u Evropi. U vecini drzava su specificnosti rada preko interneta prepoznate i postoje posebni zakoni i kategorije koje uredjuju te oblasti.

 

Frilenser ne moze da se izjednaci sa obicnim radnikom. Prvo, na frilensera se ne primenjuju zakoni samo ove zemlje, vec i zemlje njegovog klijenta. To najcesce nije slucaj, ali po istom principu po kom moze biti oslobodjen dela poreza, ukoliko postoji ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja sa nekom drzavom, frilenser mora biti oslobodjen placanja doprinosa, jer on sklapa ugovor po pravu koje je vazece u zemlji klijenta. A i iz prostog razloga sto on ne privredjuje u ovoj drzavi. Sto se tice samog poreza, stopa je previsoka. Svuda u regionu ne prelazi 10%, kod nas je 20%.

 

Zakon mora da se menja. Pa ce mozda neko i da im placa. Do tad, videcemo sta ce od ove "akcije" biti.

 

Ajmo redom, Igora znam lično, možda nema najbolje soft skills ali je sve tačno rekao. Influenseri, frilenseri i mašenje termina ne menja suštinu PRIHODA IZ INOSTRANSTVA.

 

Dalje, da PU ne zna o tome i da nisu mogli da kažu je notorna laž. Ja sam na početku karijere bio jebeni pešak koga su kolege slale po poreskim upravama da nosim upravo te PP OPO prijave, koje postoje od 2006. godine. I to uglavnom za velike baje koje su bili direktori pa imali prihod i ovde ali i u inostranstvu. I uredno morali da podnesu prijavu i plate porez. Tako da je laž da se o tome ne zna ništa. Stotine takvih prijava sam nosio baš 2006.

 

Nisu svi znali, nije baš tako. Dobar deo posebno klinaca koji su zarađivali neke simbolične cifre jer su predavali kinezima engleski i slično svakako nije znao. Tu recimo ima prostora da se određeni prihod do recimo visine minimalca (znači nekih 250evra mesečno) oslobodi od poreza. Zverke koje su zarađivale po 1.5k i više svakako su znale i njih mi ni najmanje nije žao što će PU da ih guzi. 

 

Jedino problem ovde je što država nije primenjivala zakon. Samo znaš i sam da nepoznavanje prava ne oslobađa i da država nema obavezu da te obavesti o tvojoj obavezi već da to moraš sam da uradiš. Pitaš, snađeš se, angažuješ nekoga ako je veća lova. Ovako svaki paušalac, svaki zaposleni apsolutno ispada magarac jer jer uredno i redovno plaćao porez. Da si paušalac koji radi za nekoga napolju, i da nemaš redovan prihod, niko te ne bi pitao da li redovno primaš pare nego bi morao svaki mesec da plaćaš paušal. 

 

Drugo, za DTT baš nisi pogodio. Moraš da razlikuješ DTT od socijalnih konvencija, nisu ista pravila za poreze i doprinose kada je dvostruko oporezivanje u pitanju. 


Stopa svakako jeste previsoka i to ovde nijednom nisam porekao. NIje 20 nego 16 ali ne menja suštinu. I to je mnogo. 

 

Zakon će se menjati ali iz drugih razloga, videćemo da li će ovo biti deo toga. Samo ću ti reći da PU od ovoga neće odustati. Jer jebenog dinara nemaju. Meni je rešenje za godišnji porez na dohodak dolazilo svake godine u avgustu/septembru (rok za prijavu je 15.05.). Ove godine me poreski inspektor zvao 25.05. da me pita jel sam primio rešenje na mail, bez da mi je papir stigao, da mu potvrdim mailom, da bi krenuo rok za plaćanje. Eto toliko para nemaju. Tako da se ne bih kladio da PU neće da izgura ovo. 

 

A što se Lončarevićevog rešenja tiče, otplata na rate, to je smejurija. Samo se bojim da je i to manje loše od toga da ti PU blokira račun u sklopu prinudne naplate.

Edited by NMX
Link to comment
Share on other sites

Ovo je komedija šta pišu zastupnici teze da freelanceri ne treba da plaćaju porez, uz dosta moćnu i vazda ubedljivu argumentaciju "država ne primenjuje doslovno i na svakom mestu zakon, de baš mene da nađu". Ne primenjuje se doslovno ni kažnjavanje za prelazak ulice na crveno, pa ako te uhvate jebiga, činjenično stanje potpada pod pravnu normu koja stipuliše kažnjavanje. Ono o čemu jedino ima smisla razgovarati je način oporezivanja, poreske stope, olakšice i slično.

 

Što se tiče teze zagovornika državne deregulacije i demonopolizacije državnog učešća u delatnostima od opšteg značaja, ima tu dosta zanimljiv argumenata, ali i dosta ekstremnih stavova koji naginju ka anarhiji ili zakonu džungle, pa bih voleo da znam kako bi se osećali da npr dođe neki fizički jači baja i otme im celokupnu imovinu zato što je jači. Privatno fizičko obezbeđenje jeste opcija za najbogatije, ali i dalje je za većinu nas najmanje loša opcija poverenje u policiju, kakva god da je, tj u državnu uslugu. Neograničeni individualizam kao i sve ostalo ima svoje dobre i loše strane, ali neki minimum solidarnosti mora postojati i on se na praktičan način manifestuje kroz poreze i doprinose. Ponavljam, ono o čemu jedino ima smisla razgovarati je način oporezivanja, poreske stope, olakšice i slično ali da se ne plaća porez je jako neozbiljna i opasna ideja, čak i u ovakvim čmarovima od države poput Srbije. 

  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

Za poresku je tacno ono sto sam napisao. Nazalost, poznajem dosta ljudi tamo, 90% minimum apsolutno ne zna da radi svoj posao, ili su korumpirani. Vrlo je moguce da je procenat i visi. I savrseno je tacno da rade po nalogu, umesto da se sami bave svojim poslom, cekaju da im neko odozgo naredi, ili prave kombinacije kojima pune svoj dzep. Ali si u pravu, nepoznavanje prava nije izgovor. Tu se savrseno slazem sa tobom.

 

Sto se tice tvog poznanika, naravno da ne menja, ali brate, necu da izadjem na TV i da pricam nesto i tako se blamiram. Vazeci zakon je ocajan, ali je vazeci. Jasan je. To meni uopste nije sporno.

 

Sto se poreza i doprinosa koje sam pomenuo, dvostruko oporezivanje je tu najmanje bitno. Bitan je ugovor.

 

Ja recimo potpisem ugovor sa Amerom. Vazece je njegovo pravo. Po pravu copyrighta na primer, on dobija moje autorsko delo ukljucujuci i moralna prava autora, koja su po nasem zakonu neotudjiva. Po njihovom vazecem pravu, mi se dogovaramo oko naknade i modelima placanja.

 

Tu nas zakon ne igra apsolutno nikakvu ulogu.

 

Nas zakon nas ne oslobadja placanja doprinosa ni u jednom slucaju. Osnov za placanje je rezidentnost, znaci ako smo ovde 183 dana godisnje, placamo ovde, ako ne, tamo gde smo.

 

Jasno ti je da u slucaju rada online ovaj princip ne treba da vazi. Naravno da vazi jer nemamo zakon koji se bavi ovim pitanjima, ali on za frilensere po prirodi stvari ne treba i ne sme da vazi.

 

Ukoliko bih potpisao dugorocni ugovor o remote poslu za nekog iz Engleske na primer (btw. znam decka koji za vreme korone upravo to uradio) po kojem on dobija punopravni status, dakle izjednacen je sa zaposlenima in house, gde ima po ugovoru pravo na odmor, bolovanje, gde placaju za njega porez kao da je tamo (jer je i trebalo da bude tamo, ali korona jebi ga), sta onda? On uzme te pare koje su mu prakticno neto, a ne bruto, i treba da placa doprinose i ovde?

 

Plus, naplata doprinosa retroaktivno je po samom pravu suluda i nelogicna. Kako ces da naplatis doprinose retroaktivno, na primer zdravstveno? Vraticu se 5 godina u proslost pa cu da iskoristim to? Hoces da mi priznas staz za prethodnih pet godina ili neces?

 

Znaci tu ima previse problema da bi se to ovako ad hoc resavalo i zakon nije u potpunosti na njihovoj strani.

  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

Evo savršene države za freelance poslovanje - Makedonija. Em ubuduće poreski raj za IT-evce, nadam se i druge freelancere, em će legalizovati marihuanu u turističkim mestima. Šteta što nemaju još i more i malo topliju klimu.

Edited by Akiro
  • Ha-ha 1
Link to comment
Share on other sites

7 hours ago, Akiro said:

Evo savršene države za freelance poslovanje - Makedonija. Em ubuduće poreski raj za IT-evce, nadam se i druge freelancere, em će legalizovati marihuanu u turističkim mestima. Šteta što nemaju još i more i malo topliju klimu.

Mislim da će CG da menja zakon za frilensere, da će im biti cilj da ih privuku, ne znam gde sam pročitao. Možda i ovde 😀

Link to comment
Share on other sites

32 minutes ago, Referent said:

Plaćaju apartmane i troše pare.

Ma tanko je to sve, sada se radi od kuce, ne mora ni da zivi tamo.

Sjecam se da su se nekada auto prevoznici iz Sarajeva masovno prijavljivali u Ljig u Srbiji, jer su tamo placali manji porez. Tako i treba, samo po zakonu.

Edited by Amigo
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...