Jump to content

Tenet


Drug Crni

Recommended Posts

Za pocetak cu istaknuti da je Nolan na ideji za ovaj film radio punih dvadeset godina,dok je sam scenario nastajao sest do sedam godina. Odmah da kazem:ovo je spijunski akcioni triler sa elementima naucne fantastike,ali ako bismo ga morali zanrovski ukalupiti,radi se o spijunskom filmu. Obzirom da je Nolan poznat kao reditelj koji voli da zanrovski "sara" i istrazuje,moze se reci da je ovo vise nego uspesan izlet u svet spijunskog filma.

Sam film je prilicno kompleksan,kako u narativnom tako i u tehnickom smislu. Nolan je jos jednom kao reditelj odradio brilijantan posao i napravio film koji je precizan kao svajcarski sat. Svaki kadar je precizno odmeren i uklopljen u celinu,nema praznog hoda,a sve sto vam se mozda ucini nejasnim ili neobicnim do kraja filma elegantno seda na svoje mesto. Nolanova filmska filozofija,odnosno estetika je takva da filmom ne zeli ispricati samo pricu,vec pruziti gledaocu kompletno audiovizuelno iskustvo koje ce vas potpuno obuhvatiti i uneti u svoj svet. Tome je doprineo i maestralni rad kamere Hoytea van Hoyteme,koji je sa Nolanom saradjivao i na "Interstellaru" i na "Dunkirku",a setite se samo kako je rad kamere u "Dunkirku" bio genijalan,kao i rad ostatka tehnicke ekipe,posebno scenografa i ekipe zaduzene za zvuk. 

U filmu o filmu,Nolan je objasnio svoju rediteljsku filozofiju - koju dosledno sprovodi u svim svojim filmovima - a to je film sa maksimalno realizma i minimalno efekata. Sve sto se moze snimiti,snimili su. I to se vidi. 
Mi zaista osetimo autenticnost tih kadrova,autenticnost same scenografije i vidimo da nema masovnog koristenja CGI-ja. Jasno,efekti su nekada i negde neophodni,ali Nolan je skoro sve scene  - da,da i onu sa avionom - snimao direktno,a CGI je koristen samo gde je bilo neophodno u postprodukciji;zeleno platno je bilo no,no na snimanju.

Ovo sve pisem da bi se shvatilo koliko je truda ulozeno u snimanje ovog filma,koliko je cela ekipa morala raditi da bi realizovala ovu Nolanovu unikatnu viziju. U tom filmu o filmu,Pattison je rekao da bi ljudi zaista trebali uzivati u "Tenetu",jer ovo sto Nolan radi,to vise niko ne radi,a pitanje je da li ce i raditi? Puno je lepse kada vidimo i osetimo autenticnost ulica Talina ili Londona,nego kada glavni glumac u nekom filmu seta New Yorkom,a svi vidimo da je taj snimljiv kadar zapravo kompjuterski generisan. I zato se Nolanu mozemo samo nakloniti;ono sto on kontinuirano stvara,to je jedinstveno filmsko iskustvo i Nolan je jedan od najboljih savremenih filmasa,a "Tenet" jos jedno remek-delo s' izvanrednom tehnickom realizacojom.
ngcb82

"Tenet" je izuzetno atmosferican film (cemu svakako doprinosi i na trenutke jeziva muzika "oskarovca" Ludwiga Goranssona),koji kombinuje nekoliko zanrova u jedno. Tu ima jako puno razlicitih elemenata,koji se spajaju u jednu napetu,akcijom nabijenu spijunsku pricu o spasavanju sveta.
 

Spoiler

U pozadini cele price je obrnuta entropija koja ljudima i predmetima omogucava da putuju nazad kroz vreme. Dakle,oni u sustini idu napred,ali se nama cini da idu unazad. Koncept je prilicno zanimljiv,a temelji se na nekim postavkama teorijske fizike o prirodi i percepciji vremena,putovanju kroz vreme,teoriji struna i alternativnim realnostima. Mogli bismo reci da je ovo sofisticiraniji i ozbiljniji "Povratak u buducnost",ali poenta je da film ima uporiste u nekim pristupima iz teorijske fizike i da nije potpuna izmisljotina.


Prica je vrlo slozena i nelinearna,sto na trenutke prilicno otezava pracenje filma i verujem da ce biti dosta onih koji ce se pogubiti u kompleksnim (ali sjajnim) dijalozima,dugim objasnjenjima i narativnim linijama. Naucnica na samom pocetku filma kaze Protagonisti da uopste ne pokusava shvatiti ceo koncept,pa bi to definitivno bio i moj savet svima vama. Nemojte se truditi pohvatati sve na samom pocetku jer cete se definitivno pogubiti,a onda kada dodje trenutak da vam film sve sam pojasni,vise vas ili nece biti briga,ili vam nece biti nista jasnije. Mislim da bi oba ova scenarija mogla biti veoma losa jer bi vam mogla pokvariti dozivljaj filma,a to bi bila steta jer se dosta stvari na kraju fino posloze i bude vam otprilike jasno sta se desilo,kada se desilo i zasto se desilo. Dakle,pratite film i gledajte ga sa uzitkom,bez da mozgate oko shvatanja radnje,jer ce se taj deo resiti sam od sebe. 

Kao uvod u "Tenet" pogledao sam Nolanov "Inception". Kad kazem 'pogledao' zapravo mislim reprizirao po deseti put (bez preterivanja). Ne moze se izbeci poredjenje sa "Pocetkom". Cak se jedno vreme spekulisalo kako je "Tenet" nastavak "Inceptiona",ali nije. U svom nelinearnom toku price,"Tenet" jeste slican "Inceptionu",ali ako mislite da je prica iz "Pocetka" bila konfuzna i komplikovana,verujte da je ona samo decija slikovnica u poredjenju sa "Tenetom".

Treba istaknuti dve bitne razlike izmedju ova dva vrlo slicna i slicno realizovana filma. 
S jedne strane, "Inception" je film koji je - uprkos napetoj radnji - jako zavisio o svojim likovima te je imao neverovatno snazan dramski element. U fokusu tog filma su likovi,njihovi najintimniji aspekti i ta ljudska drama je ono sto je "Inceptionu" dalo potrebnu dubinu na samom kraju. Tu je Nolan podredio pricu likovima. S druge strane "Tenet" je u potpunosti posvecen prici tako da likovi - iako imaju svoj razvoj - nisu toliko eksponirani. Jasno,film ne bi mogao funkcionisati bez njih,ali "Tenet" je ipak film o spasavanju sveta,to je film koji treba da osvoji pricom,a ne dramskim lukom samih likova. Drame ima,ali ona nije ni toliko snazna ni toliko duboka kao u "Inceptionu". I tako su "Inception" i "Tenet" dve strane iste medalje - vrlo slicni filmovi,ali akcentima na razlicitim elementima,odnosno upotpunjuju se na nacin da jedan "nadoknadjuje" ono sto drugom nedostaje i obrnuto.

ngcb82

O likovima cu stoga krace.
Glavnog lika,Protagonistu (cije ime nikada ne saznajemo), igra John David Washington,koji je izvrsno odigrao sve aspekte lika. Od akcionih scena preko suptilnog humora,Protagonist je snazan i upecatljiv lik, posebno jer je njegova uloga u celoj prici mnogo veca nego sto se cini. Ja inace ne volim Roberta Pattisona,ali ga nakon ovog filma mozda pocnem vise uvazavati. On igra Neila,Protagonistovog "adjutanta". Neil je vrlo zanimljiv,pomalo "votsonovski" tip lika,ali izrazito inteligentan mada se - sa razlogom - cesto pravi glup. Pattison sve aspekte svog lika dobro nosi,a posebno emotivni koji najvise dolazi do izrazaja na samom kraju filma. Slicno je i sa Elizabeth Debicki,koja je imala najsnazniju ulogu sto se tice dramskog razvoja lika. Posebno je dobro iznela tragediju svog lika. Negativca (dosta iznenadjujuci izbor,moram priznati) igra Kenneth Branagh. Nikad njega ne bih ocekivao u ulozi ruskog oligarha sa izrazenim sadistickim tendencijama.  Svidelo mi se kako Branagh sa Nolanom nije dopustio da upadne u zamku megalomanskog zlikovca koji se pogubi u sablonizaciji tog tipa lika i postane tipski lik negativca,bez stvarne sustine. To se sa likom Satora nije desilo. Ostali likovi su zaista samo epizodisti mada cu pomenuti simpaticne sporedne likove - Ivesa (Aaron Taylor-Johnson) i Mahira (Himes Patel) koji su ipak slabija verzija Eamesa i Yusufa iz "Inceptiona".

Za mene je "Tenet" pre svega jos jedan dokaz Nolanove autorske kvalitete. Film je hirurski precizno konstruisan,do uskladjenosti svakog kadra i dijaloga. Iako nema dramsku snagu "Inceptiona", "Tenet" je spijunski film koji nudi uverljivu,snaznu i napetu pricu koja se majstorski upotpunjuje sa glumackim ostvarenjima i autenticnim tehnickim aspektima.
Ako dozivite film zbunjujucim ili preteskim,samo se opustite jer ce do kraja filma cela zbrka postati potpuno jasna. A ako ipak iza filma ostanu neki repovi,nije sramota pogledati ga jos koji put.
Ja svakako hocu.

ngcb82

  • Like 11
  • Thanks 3
Link to comment
Share on other sites

Mislim da film ima ozbiljnih rupa po pitanju putovanja kroz vreme. Na primer ako hoces da se vratis u proslost 5 dana, treba da putujes 5 dana unazad. Kako onda iz proslosti mozes da se vratis u sadasnjost ako je dan, dan. Po toj logici zaglavio bi u proslosti posto ne mozes ubrzati vreme unapred. To jest ne mozes se iz proslosti u momentu pojaviti negde u buducnosti, kao sto se ne mozes iz sadasnjosti prebaciti direktno negde u proslost. Mozda ja nisam nesto dobro shvatio, pa ako neko hoce neka da neko svoje misljenje ili objasnjenje!

Link to comment
Share on other sites

Kada kuvar ima loš komad mesa onda mora da doda mnogo začina ne i li sakrio mane a jelo učinio ukusnim .

Nolanov problem je scenario, on ima previše začina a premalo krtine.

Zbog slabosti priče on pribegava pirotehnici , baca dimove levo desno ,vrti čigru nebi li opsenio gledaoce .

Tako da Trenet vidim kao Avenđžerse za gledaoce sa fakultetskom diplomom.

Malo komplikovanija struktura ali bez šljaštećih kostima ali i bez sadržine.

Jer , o čemu je ovaj film?

Sa kim se poistovećujemo?

Za koga navijamo?

 

 

Za mene je Prestiž njegov najbolji film zbog scenarija i priče , karaktera i radnje.

Iako mi se sam kraj filma ne dopada .

Odnosno svrstavanje i navijanja za jednu stranu.

Kad je scenario čvrst i priča kvalitetna onda može narativna struktura da ide napred , nazad , levo , desno a da ukupno film ne trpi.

 

Na kraju , Tenet je nepotreban film slično kao i Dankerk.

 

  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

On 9/13/2020 at 3:43 PM, sasa965 said:

I šta će biti zapamćeno od ovog filma?

Lepo snimljeno i dobro režirano ništa ?

 

 

Danas je puno tog praznog, samo fasadica, pare, cgi, 'poznati' glumci, bez dubine....

 

Takav je npr. 1917. Nagazna mina od filma... pomsili čovek...uh pa vo je fenomenalno....kad ono ...WTF.

Link to comment
Share on other sites

Jos jedna kritika filma vredna paznje. No,posto g-din Vlajcic o filmu otkriva isuvise detalja (za razliku od moje malenkosti),celokupni tekst stavljam u spoiler. 

 

Spoiler

profimedia-0556046134-725x483.jpg

 

Svetska premijera filma “Tenet” reditelja Kristofera Nolana.

Ponovo radi bioskop! Ovaj poklik iz jednog domaćeg kultnog filma, smešnog i zabavnog do bola, postao je važan deo naše današnje zbilje. Otkad je bioskop prvi put kročio u ovaj moj mali grad, nikada se nije dogodilo (ni za vreme svetskih ratova, niti u vreme bombardovanja 1999) da šest meseci bioskopi budu zakatančeni. Ali, došla takva vremena, posebno se zvanično širila fama o opasnostima koja vrebaju u bioskopu ili pozorištu, dok već podavno rade kafići, restorani, kockarnice, teretane… Naša politička vrhuška dobro zna šta je za njen opstanak najvažnije.

Pola godine smo bili prinuđeni da gledamo tv-ponudu, svoju video-arhivu (to važi i za ovog potpisnika, koji je pisao o filmovima koje je najpre gledao na velikom ekranu, pa onda sledi dividi, samo tako vredi da se neko prepusti umetnosti pokretnih slika). Stoga sam prvog prikazivačkog dana, ranog septembra, uzbuđen kao đak prvak krenuo ka Kombank dvorani, uz upozorenje porodice da se pridržavam pravila-la-la-la.
 

U Kombank dvorani je sve bilo kao u apoteci. Čisto i sređeno (čak i za upotrebu toaleta dobijate, uz bioskopsku ulaznicu, šifru za otvaranje vrata u ovaj dragocen prostor). U samoj projekcionoj dvorani propisana udaljenost je čak bila sedam-osam metara (širenje paranoje je ostavilo traga). Bio sam bezbedniji nego u busu kojim sam se vraćao, da bi me porodica dočekala kao da sam prošao kroz minsko polje!

Nije slučajno širom sveta otvaranje nove bioskopske sezone bilo uz novi američki film “Tenet” (155 min.) reditelja i pisca scenarija Kristofera Nolana. Reč je o tehnički vrhunskom superspektaklu, snimljenom na posebnoj 55-milimetarskoj filmskoj traci i u formatu IMAX, što će reči da gledalac senzorno biva zasut sa svih strana. Zavaljeni u udobne stolice dvorane odmah shvatimo da bi gledanje ovog filma sa DVD-diska bilo kao da posmatrate Leoonardovu “Mona Lizu” u crno-beloj reprodukciji.
 

 


Odmah da kažem, po mom osećanju i sudu, Kristofer Nolan je jedan od najvažnijih autora savremenog filma, njegovu trilogiju o Tamnom vitezu (Betmen), filmove “Interstelar”, “Početak/Inception”, “Denkerk”, da ne idem dalje, smatram remek-delima, video sam ih po nekoliko puta.

 

 

Uvodna sekvenca filma “Tenet”, napad na veliku dvoranu kijevske opere sa nekoliko hiljada ljubitelja muzike, virtuozno je snimljena. Grupa maskiranih boraca-terorista (dugo traje tajna šta je njihova meta) upada na scenu i u dvoranu, pucaju i ubijaju nasumice, lome dragocene muzičke instrumente, gledaoci su munjevito uspavani nekim nervnim gasom nove generacije (nije novičok, omiljena igračka ruskog Hazjanina, nju ćemo videti u nekom drugom filmu). Antologijski domet.

Među napadačima je i tajni agent CIA, bez imena, označen u filmu kao Protagonist (igra ga Džon Dejvid Vošington, poznat iz filma Majka Lija “Crni kjukluksklanovac”), koga ubrzo vođe prepada prepoznaju kao strano telo, podvrgavaju ga mučenju, on zagrize ampulu sa cijanidom, ali ona, srećom po budućnost filma, ne deluje. Pre toga Protagonist na svoje zaprepašćenje otkrije novi fenomen: metak leti ka cilju pre nego što je ispaljen! Time je uvedena nova strukturalna i motivska opsesija Nolanova – inverzija u vremenu. A to nam kaže da će Protagonist sa svojim novim prijateljem, tajnim britanskim agentom Nilom (Robert Patinson, poznat iz “Igara gladi”), morati da se suoči sa teškim zadatkom: kako da osujeti opasnost koja stiže iz budućnosti, i koja će delovati gore od atomske katastrofe.

profimedia-0556046209-1024x682.jpg

Zvuči zamršeno, ali to nije sve. Nolan uvodi u igru povratak enropije (a kad je otišla?), stalne su inverzije prošlosti i sadašnjosti, a čak u ponekim akcionim scenama imamo u istom kadru povratak u prostoru, ali ne i u vremenu! Pošto vidimo da se događa nešto nestvarno, to nam se razjašnjuje u domunđavanjima dvojice specijalnih agenata. No i oni su najčešće zbunjeni. Ne vidimo njihovu vezu sa centralom (nema šefa M, nema Manipeni, nema obaranja s nogu dežurnih lepotica), a dobijaju čudnu poruku: “Ne pokušavaj da to razumeš, samo oseti”. I onda slede mudrovanja o važnom algoritmu, koji valja dopuniti nekim novim saznanjima, viša matematika, nekoliko puta nam se saopštava da “živimo u svetu sumraka”.

Prethodnih godina Nolan je naglašavao da bi rado snimio film iz franšize 007, ali mu se ne da. Sad je iskoristio elemente žanrovske matrice o Bondu, njegov junak Protagonist je afro-amerikanac, o čemu se već poduže premišlja među Bondovim producentima. Pri tom je udvojio tajnog agenta dodavši mu parnjaka Nila, a obojica vešto barataju svim naoružanjima osim onih koja stižu iz budućnosti.

Polazna tačka im je saznanje da je velika doza plutonijuma nestala iz jednog ruskog grada (Salsk), koji sada postoji samo na geografskim mapama (Rusi stvaraju i unišavaju gradove sa opasnim istraživanjima, tipično tumačenje iz vremena Hladnog rata). Potraga za nestalom dozom plutonijuma se odvija u sedam zemalja – Rusija (tužna i čemerna nedođija), Indija (živopisna, kao u turistčkim trejlerima), Norveška (hladna, geometrijski čista, postmodernistička arhitektura u Oslu).

 

Posle niza opasnih vratolomija agenti doznaju da ruski tajkun Andrej Setor (Kenet Brana) smera da dođe do opasnog eksploziva koji može da digne planetu do zvezdanog praha. Protagonist stigne do tajkuna, koji, neprekidno pijan i paranodan (uobičajeni kliše), najpre postavlja ključno pitanje: “Da li si spavao sa mojom ženom?” Njegova žena Ket (visoka plavuša Elizabet Debicki, zvezda u usponu) mrzi svog muža iz sve snage, ali on joj neprekidno preti da će uništiti njenog sina. Nevinost bez zaštite.

Posle svake spektakularne akcije, sa mnogo pucanja i krvi, junaci zastanu i objasne nam šta se dogodilo. Jedino ne mogu da predvide šta dolazi iz budućnosti, koja je nesaglediva, ali oni slute: ako sada ne spreče ono što vodi ka toj budućnosti, opšta propast je neizbežna.

U jednoj, na žalost kratkoj, sekvenci javlja se harizmatični i uprkos poodmaklih godina neodoljivi Majkl Kejn, u ulozi Ser Majkla, koji Protagonisti preporuči da uz poštovanja pravila (tenet je princip, načelo, redosled pravila, to sam tek sada naučio), povede računa o stilu oblačenja. Moja nada da će se Kejn sa svojim neodoljivim cinizmom još koji put javiti, neslavno je propala.
 

 

 

Kao u svakom filmu koji se makar uzgredno drži bondovske formule, vidimo divne hotele, lukzuzne jahte, privatne rezidencije sa sjajnim bazenima i zgodnom poslugom.
Eh da, a šta biva na kraju? Nije pristojno da vam kažem, pošto ni sam nisam siguran da li je opasnost za čovečanstvo izbegnuta trajno, ili sve ostaje u zoni zamrznutog konflikta. Iako dva i po sata svakog trenutka bivamo zasipani sjajnim vizuelnim rešenjima i zbrkanim metafizičkim poukama, od polovine filma gledaočeva briga za junake i njihove plemenite napore počinje da jenjava. Ni sada mi nije jasno zašto je Nolan svoju palp-fikciju zatrpao tolikim celomudrenim formulama o upadu budućnosti u našu malu kasabu. Ako uvedete tajne agente u igru, valjda je bitnija njihova borba sa rizičnim iskušenjima, otelotvorenim zlom u vidu pomahnitalog ruskog tajkuna (Kenet Brana je šmirantski upropastio ovog moćnika), dok uvođenje zlog demijurga u obliku povremene i nepredvidljive intervencije iz budućnosti remeti temelj matrice špijunskog trilera.

Došavši k sebi, utehu sam pronašao pogledavši još jednom “Spektru” Sema Mendesa, a dvoumio sam se i oko “Skajfola” istog reditelja. Prijateljima koji su me pitali, rekao sam što i vama: film obavezno gledati, doživećete mnoge stvari, vizuelne i saznajne, o kojima niste ni sanjali. Uostalom, u istorjiji filma ne postoje samo remek-dela, a ako pomislite da je Nolan ovoga puta u svemu nadmašio samog sebe, to može samo da raduje. Zamislite kad bismo svi mislili isto! Nedajbože, pomislih na onog beloruskog spasioca, premda ima i nekih bližih nama.
 

 


U nekim stvarima se moja i zapazanja g-dina Vlajcica podudaraju gotovo do najsitnijih detalja (da sam sklon bogzna cemu pomislio bih da je citao moj post),negde se razilaze sto je isto sasvim u redu.

Link to comment
Share on other sites

Pogledao jedno 5 puta, ovaj film je tako osvezenje u filmskom svetu. Mislio sam da ce pandemija odgoditi film do 2021. Skoro pa sam izgubio nadu. Pa i za Grenland s Batlerom..

 

Elem, muzika mi se jako svidja. Slusam je bukvalno svaki dan u busu pre posla.

 

Cak sam napravio onu Nejlovu amajliju na rancu. Ono sa prstenom i narandzastim kanapom. 

 

Radnja je jako kompleksna ali razumem vecinu, sa svakim gledanjem skontam nesto novo. Vidim da mnogi ne vole odabir glumaca, ja mislim suprotno. Cak su mi degutatni komentari na nekim mestim gde se za onu glumicu kaze da je "bandera".

 

Radujem se sledecem gledanju.

Link to comment
Share on other sites

  • 4 weeks later...

Tenet...

 

Verovatno jedna od najbriljantnijih ideja u istoriji filma.

 

Šta više i Nolanovoj izvedbi iste teško da se može naći mana. No, baš u tome i leži problem. U samoj doslednosti izvedbe.

 

Osnovna premisa filma je mogućnost postojanja obrnute entropije i posledično, obrnutog vremenskog toka. Tokom čitavog filma pratimo simultano, dve toka priče - jedan, hajmo reći, klasični, i drugi, koji ide u obrnuto vremnskom i kazualnom smeru. I tu, makar ze mene lično, nastaje problem. Naš um radi šematski, uvežban je da prati i postupa po raznoraznim dublje ili pliće usvojenim obrascima koje smo stekli tokom bivstvovanja. 

 

Verovatno najsnažnije usađen od svih je o kauzalnosti u linearnom vremenskom toku. Dakle, naš um je naučen i duboko, duboko istreniran da ide od uzroka ka posledici, od sadašnjeg trenutka ka budućem. I tu dolazi do problema. Nolan se ovde poigrava uzrokom, posledicom i vremenom. Sam koncept koji nam pruža je moguće shvatiti, više puta tokom filma se prilično plastično i detaljno objašnjava. Dakle, premisa sama po sebi  je razumljiva.

 

Problem dolazi kada to shvatanje treba inkorporirati u svoj subjektivni doživljaj onoga što se dešava na filmskom platnu, iz razloga, što se mozak odnosno um sve vreme bori protiv nametnutog mu koncepta jer mu je jednostavno neprirodan. Još bolje reći, uvrnut. Baš taj osećaj sam imao tokom čitavog filma. I zbog toga, u čitavom tom procesu trpi sam "doživljaj" filma kao celine, umetničkog dela, jer (makar kod mene lično, a voleo bih i druge da čujem) distrakcija koja dolazi od samog koncepta/zapleta proizvodi toliko "bele buke" da taj pozadinski "šum" u dobroj meri zaglušuje ono što je Nolan želeo da kaže. 

 

Teško je uživeti se, teško je identifikovati se sa likovima, zbog tog neprestanog odvraćanja (opet napominjem to je moj lični utisak, moguće da ga neko drugi neće imati), gledanje ovog filma više me podsetilo na posetu nekoj galeriji gde posmatram izložbu nekog avangardnog umetnika i pokušavam da stvorim neku konekciju sa delima koja su izložena.

 

Kad ovo izađe i na netu, svakako me čeka ponovno gledanje i pokušaj hvatanja svega izgubljenog.

  • Like 5
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

apsolutno isti osecaj sam imao dok sam gledao film...samo verovatno ne bih uspeo ovako precizno da sazmem svoj utisak

osecaj je kao da si svestan da gledas svojevrsno remek-delo, i iako razumes osnovnu premisu, mozak te sprecava da u potpunosti razumes i ono sto se trenutno desava na ekranu

 

svakako cu odgledati ponovo kad se pojavi kvalitetna verzija na netu

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

  • 1 month later...

Moracu i ja samo kad nadjem vremena. Taman sa Gospodjom koja je zaspala negde na sredini filma. Ona inace nije fan Nolanovih filmova, ali joj se ovo dopalo jer, kad skines premisu o obrnutoj entropiji, ovo jeste jedan sasvim dobar akcioni film. Inace kao i uvek na pocetku joj nista nije bilo jasno - znamo kako to Nolan radi - ali moj savet kad su njegovi filmovi u pitanju uvek je: "Patience, my young padawan". Ljudi prave veliku gresku kad vec na pocetku njegovih filmova pokusavaju da dokuce o cemu se radi. Polako, enjoy the ride, daj filmu i sebi vremena...

  • Like 1
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

7 hours ago, AgroLaki said:

Ja mislim da bi samo bivsi forumas Schrodinger mogao da razume ovaj film u potpunosti. 

 

Nije tacno! Ne bi ni on u potpunosti bas do kraja 😛

 

Salim se, a stvarno bi on vec mogao ovde da se pojavi, ne znam sta je s tim covekom.

Link to comment
Share on other sites

8 minutes ago, AgroLaki said:

S obzirom da nam je objasnjavao Interstellar prilicno detaljno, verujem da bi oko 95% razumeo ovo. 😄

Mislim da ne pise jos od B92 foruma, ne znam razloge, mooozda @Neme ima neku info vise. 🙂

 

Nemam jbg... Pojavio se nick na forumu, ali nije on.

Bilo je špekulacija oko hakovaja, praćenja, uznemiravanja, što je za moja shvatanja zločin.

Zatim su se pojavila pisanja o "čistoj paranoji ludog naučnika" što je, opet, za moja shvatanja i uvreda na konto zločina. 

 

off   

 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...