Covid-19 / SARS-Cov2 - naučne/medicinske informacije i analize

[Tomiprunet]

Izgledalo mi sumnjivo, zato pitah. O tome bi brujali mediji da je tačno, pa rekoh da vidim izvor.  
 
Hvala na odgovoru

Izvinjavam se sto sam uvek kritican.
Sta je uopste tacno ?

Sent from my Mi 9T Pro using Tapatalk

[Don Juan]

17 hours ago, RatzenStadt said:

Izvinjenje onda. Mislio sam da je aktuelnije.

Ovo je bilo jedno vreme aktuelno, čak su određene države počele da ga koriste u terapiji (uključujući i Srbiju), ali se pokazalo da pravi više štete, pošto utiče na nepravilni rad srca, izaziva opasne aritmije i zbog toga se odustalo, a većina država, ako ne i sve, već su ovaj lek isključile iz terapije. Ukratko, nema pouzdanih dokaza da pomaže kod korone, a može da bude uzrok smrti.

[Tomiprunet]

Ja sam mislio vise generalno, ne na taj tweet.

Do sad smo svi cekali da budu testovi na antitela, jer kao tako ce se najpravilnije znati koliko je gradjana bilo zarazeno, prelezalo covid19. I sta znamo na kraju, da testovi na anitela nisu pouzdani, jer ce pokazati prisustvo antitela i na neki drugi corona virus koji ne izaziva covid-19.

 

[Darth Bane]

Leku koji pomaze u lecenju blazih oblika korone dato zeleno svetlo u Indiji:

https://www.pmlive.com/pharma_news/glenmark_wins_approval_in_india_for_favipiravir_in_covid-19_1342636?SQ_DESIGN_NAME=2&

[Jataganac]

1 hour ago, Darth Bane said:

Leku koji pomaze u lecenju blazih oblika korone dato zeleno svetlo u Indiji:

https://www.pmlive.com/pharma_news/glenmark_wins_approval_in_india_for_favipiravir_in_covid-19_1342636?SQ_DESIGN_NAME=2&

 

Odlicna vest.

[Asterion]

 

[Asterion]

Convergent antibody responses to SARS-CoV-2 in convalescent individuals

 

Quote

During the COVID-19 pandemic, SARS-CoV-2 infected millions of people and claimed hundreds of thousands of lives. Virus entry into cells depends on the receptor binding domain (RBD) of the SARS-CoV-2 spike protein (S). Although there is no vaccine, it is likely that antibodies will be essential for protection. However, little is known about the human antibody response to SARS-CoV-2^1–5. Here we report on 149 COVID-19 convalescent individuals. Plasmas collected an average of 39 days after the onset of symptoms had variable half-maximal pseudovirus neutralizing titres: less than 1:50 in 33% and below 1:1,000 in 79%, while only 1% showed titres above 1:5,000. Antibody sequencing revealed expanded clones of RBD-specific memory B cells expressing closely related antibodies in different individuals. Despite low plasma titres, antibodies to three distinct epitopes on RBD neutralized at half-maximal inhibitory concentrations (IC₅₀ values) as low as single digit nanograms per millitre. Thus, most convalescent plasmas obtained from individuals who recover from COVID-19 do not contain high levels of neutralizing activity. Nevertheless, rare but recurring RBD-specific antibodies with potent antiviral activity were found in all individuals tested, suggesting that a vaccine designed to elicit such antibodies could be broadly effective.

 

[RatzenStadt]

dje se denu ona kineska vakcina koju najavise "mozda vec u junu"?

[Asterion]

 

 

jj

18 minutes ago, RatzenStadt said:

dje se denu ona kineska vakcina koju najavise "mozda vec u junu"?

 

 

3 hours ago, Asterion said:

Igor Rudan: Što nas sad očekuje? Odgovori na 10 ključnih pitanja o COVID-19

evo, 0% fakenews:

 

10. Što je s cjepivom protiv novog koronavirusa, možemo li očekivati napredak na tom području?

 

Najprije, potrebno je dokazati da novo cjepivo doista djeluje i da će zaštiti cijepljene osobe od zaraze. Za to su potrebni brojni dragovoljci koji će se cijepiti novim eksperimentalnim

 

cjepivom, a zatim se izložiti zarazi. Prije no što se izlože zarazi, treba najprije pričekati neko vrijeme da bi se potvrdilo da su nakon cijepljenja razvili protutijela koja bi ih trebala štititi

 

Tek zatim se izlažu zarazi. Zatim treba proći dovoljno vremena da bi se dokazalo da cijepljene osobe nisu razvile bilo kakve simptome bolesti iako su bile izložene virusu. U idealnom

 

slučaju, ta bi se početna istraživanja trebala provoditi u uvjetima gdje se vrlo lako zaraziti. Međutim, takvih je konteksta sve manje u najrazvijenijem dijelu svijeta, gdje su se istraživanja

 

trebala provesti, jer su protuepidemijske mjere znatno usporile širenje virusa. Zbog toga uspjeh protuepidemijskih mjera u borbi s virusom istovremeno otežava provođenje istraživanja,

 

pa stoga dodatno produljuje vrijeme potrebno za dokazivanje učinkovitosti cjepiva. Nakon što se dokaže djelotvornost pojedinih tipova cjepiva u poticanju stvaranja protutijela i

 

njihovoj zaštiti od razvoja bolesti COVID-19, treba zatim dokazati i njihovu sigurnost. Cjepiva moraju biti neopasna za korisnike. Njihov jedini učinak na organizam treba biti stvaranje

 

trajnije imunosti na novi koronavirus. Međutim, nikada u povijesti nismo, kao čovječanstvo, imali plan istovremeno procijepiti četiri ili pet milijardi ljudi. Povijesno gledajući, cjepiva su

 

se uvodila postupno. Prihvaćale bi ih država po država. Učilo se stalno iz iskustava prethodnika i trajno unapređivalo pristupe kako bismo danas imali najdjelotvornija i najsigurnija

 

cjepiva. Ali, da bismo uopće smjeli odjednom procijepiti nekoliko milijardi ljudi, trebali bismo doista biti sasvim sigurni da im cjepivo neće štetiti. Kako biti siguran u to? Bit će potrebno

 

procijepiti milijune ljudi, a zatim pratiti sve nuspojave i potvrditi da nema značajnih, da bi se smjelo razmišljati o cijepljenju milijardi ljudi. Naime, ako ovaj virus životno ugrožava od 0,5

 

do 1% ljudi, pretežno starih i već bolesnih, onda cjepivo protiv njega ne bi smjelo ugrožavati praktično nikoga. Kada bi novo cjepivo bilo imalo opasno, a uz toliki broj procijepljenih,

 

riskirali bismo da od njega bude više javnozdravstvene štete nego koristi. Zato se na istraživanjima sigurnosti novog cjepiva neće smjeti štedjeti niti mijenjati strogost kriterija. Nakon

 

što se dokaže efikasnost, a zatim i sigurnost novog cjepiva, trebat će ga proizvesti u masovnim količinama. Ovdje nailazimo na još jedan problem. Krajnje pojednostavnjeno govoreći,

 

svaki od nekoliko pristupa kojima znanost trenutačno napreduje prema cjepivu zahtijeva svoju kompleksnu tehnologiju. Za proizvodnju cjepiva temeljenih na različitim tehnologijama

 

potrebno je pripremiti ili sagraditi različite tvornice. Gradnja takvih kapaciteta može koštati od nekoliko stotina milijuna dolara do više od milijarde dolara. Međutim, malo je koja

 

farmaceutska kompanija ili država voljna uložiti tolika sredstva u razvoj i gradnju kapaciteta za proizvodnju cjepiva prije no što se znanstveno utvrdi koje je od njih najučinkovitije i

 

najsigurnije. Neki proizvodni potencijali već postoje, ali moglo bi se dogoditi da se najboljim pokaže cjepivo temeljeno na tehnologijama za koje tek treba sagraditi nove proizvodne

 

kapacitete. To bi dovelo do daljnje znatne odgode proizvodnje i primjene cjepiva, od barem nekoliko mjeseci. I konačno, ni sam proces nabave i distribucije cjepiva nije sasvim

 

jednostavan. Trebat će naručiti i proizvesti milijarde staklenih ampula u koje će se pohranjivati doze cjepiva, distribuirati ih svijetom, možda i održavati na određenoj niskoj temperaturi i

 

tako dostavljati do milijardi ljudi. Iako mnogi trenutačno iznimno predano rade na razvoju cjepiva, svi će spomenuti koraci zahtijevati određeno vrijeme. Stoga malo tko još vjeruje da

 

bismo mogli imati prva efikasna i sigurna cjepiva za šire stanovništvo već do kraja 2020., iako će biti vrlo ugodno iznenađenje ako se to doista dogodi. Naposljetku, znanost još uvijek

 

ne može odgovoriti koliko će trajati imunitet protiv novog koronavirusa potaknut cjepivom, jer nije sigurno da će ta imunost biti višegodišnja. Virus još nije dovoljno dugo među nama

 

da bismo to mogli znati, istražujemo ga tek nekoliko mjeseci. To je još jedna od zagonetki povezanih s novim koronavirusom na koju će nam tek vrijeme donijeti potrebne odgovore.

 

[Asterion]

14 minutes ago, Asterion said:

 

 

jj

 

 

evo, 0% fakenews:

 

10. Što je s cjepivom protiv novog koronavirusa, možemo li očekivati napredak na tom području?

 

Najprije, potrebno je dokazati da novo cjepivo doista djeluje i da će zaštiti cijepljene osobe od zaraze. Za to su potrebni brojni dragovoljci koji će se cijepiti novim eksperimentalnim

 

cjepivom, a zatim se izložiti zarazi. Prije no što se izlože zarazi, treba najprije pričekati neko vrijeme da bi se potvrdilo da su nakon cijepljenja razvili protutijela koja bi ih trebala štititi

 

Tek zatim se izlažu zarazi. Zatim treba proći dovoljno vremena da bi se dokazalo da cijepljene osobe nisu razvile bilo kakve simptome bolesti iako su bile izložene virusu. U idealnom

 

slučaju, ta bi se početna istraživanja trebala provoditi u uvjetima gdje se vrlo lako zaraziti. Međutim, takvih je konteksta sve manje u najrazvijenijem dijelu svijeta, gdje su se istraživanja

 

trebala provesti, jer su protuepidemijske mjere znatno usporile širenje virusa. Zbog toga uspjeh protuepidemijskih mjera u borbi s virusom istovremeno otežava provođenje istraživanja,

 

pa stoga dodatno produljuje vrijeme potrebno za dokazivanje učinkovitosti cjepiva. Nakon što se dokaže djelotvornost pojedinih tipova cjepiva u poticanju stvaranja protutijela i

 

njihovoj zaštiti od razvoja bolesti COVID-19, treba zatim dokazati i njihovu sigurnost. Cjepiva moraju biti neopasna za korisnike. Njihov jedini učinak na organizam treba biti stvaranje

 

trajnije imunosti na novi koronavirus. Međutim, nikada u povijesti nismo, kao čovječanstvo, imali plan istovremeno procijepiti četiri ili pet milijardi ljudi. Povijesno gledajući, cjepiva su

 

se uvodila postupno. Prihvaćale bi ih država po država. Učilo se stalno iz iskustava prethodnika i trajno unapređivalo pristupe kako bismo danas imali najdjelotvornija i najsigurnija

 

cjepiva. Ali, da bismo uopće smjeli odjednom procijepiti nekoliko milijardi ljudi, trebali bismo doista biti sasvim sigurni da im cjepivo neće štetiti. Kako biti siguran u to? Bit će potrebno

 

procijepiti milijune ljudi, a zatim pratiti sve nuspojave i potvrditi da nema značajnih, da bi se smjelo razmišljati o cijepljenju milijardi ljudi. Naime, ako ovaj virus životno ugrožava od 0,5

 

do 1% ljudi, pretežno starih i već bolesnih, onda cjepivo protiv njega ne bi smjelo ugrožavati praktično nikoga. Kada bi novo cjepivo bilo imalo opasno, a uz toliki broj procijepljenih,

 

riskirali bismo da od njega bude više javnozdravstvene štete nego koristi. Zato se na istraživanjima sigurnosti novog cjepiva neće smjeti štedjeti niti mijenjati strogost kriterija. Nakon

 

što se dokaže efikasnost, a zatim i sigurnost novog cjepiva, trebat će ga proizvesti u masovnim količinama. Ovdje nailazimo na još jedan problem. Krajnje pojednostavnjeno govoreći,

 

svaki od nekoliko pristupa kojima znanost trenutačno napreduje prema cjepivu zahtijeva svoju kompleksnu tehnologiju. Za proizvodnju cjepiva temeljenih na različitim tehnologijama

 

potrebno je pripremiti ili sagraditi različite tvornice. Gradnja takvih kapaciteta može koštati od nekoliko stotina milijuna dolara do više od milijarde dolara. Međutim, malo je koja

 

farmaceutska kompanija ili država voljna uložiti tolika sredstva u razvoj i gradnju kapaciteta za proizvodnju cjepiva prije no što se znanstveno utvrdi koje je od njih najučinkovitije i

 

najsigurnije. Neki proizvodni potencijali već postoje, ali moglo bi se dogoditi da se najboljim pokaže cjepivo temeljeno na tehnologijama za koje tek treba sagraditi nove proizvodne

 

kapacitete. To bi dovelo do daljnje znatne odgode proizvodnje i primjene cjepiva, od barem nekoliko mjeseci. I konačno, ni sam proces nabave i distribucije cjepiva nije sasvim

 

jednostavan. Trebat će naručiti i proizvesti milijarde staklenih ampula u koje će se pohranjivati doze cjepiva, distribuirati ih svijetom, možda i održavati na određenoj niskoj temperaturi i

 

tako dostavljati do milijardi ljudi. Iako mnogi trenutačno iznimno predano rade na razvoju cjepiva, svi će spomenuti koraci zahtijevati određeno vrijeme. Stoga malo tko još vjeruje da

 

bismo mogli imati prva efikasna i sigurna cjepiva za šire stanovništvo već do kraja 2020., iako će biti vrlo ugodno iznenađenje ako se to doista dogodi. Naposljetku, znanost još uvijek

 

ne može odgovoriti koliko će trajati imunitet protiv novog koronavirusa potaknut cjepivom, jer nije sigurno da će ta imunost biti višegodišnja. Virus još nije dovoljno dugo među nama

 

da bismo to mogli znati, istražujemo ga tek nekoliko mjeseci. To je još jedna od zagonetki povezanih s novim koronavirusom na koju će nam tek vrijeme donijeti potrebne odgovore.

 

 

Gradnja takvih kapaciteta može koštati od nekoliko stotina milijuna dolara do više od milijarde dolara. Međutim, malo je koja

 

farmaceutska kompanija ili država voljna uložiti tolika sredstva u razvoj i gradnju kapaciteta za proizvodnju cjepiva prije no što se znanstveno utvrdi koje je od njih najučinkovitije i

 

najsigurnije. Neki proizvodni potencijali već postoje, ali moglo bi se dogoditi da se najboljim pokaže cjepivo temeljeno na tehnologijama za koje tek treba sagraditi nove proizvodne

 

kapacitete. To bi dovelo do daljnje znatne odgode proizvodnje i primjene cjepiva, od barem nekoliko mjeseci. I konačno, ni sam proces nabave i distribucije cjepiva nije sasvim

 

jednostavan. Trebat će naručiti i proizvesti milijarde staklenih ampula u koje će se pohranjivati doze cjepiva, distribuirati ih svijetom, možda i održavati na određenoj niskoj temperaturi i

 

tako dostavljati do milijardi ljudi.

 

 

 

 

 

[Asterion]

 

[Asterion]

Jest, da je tekst 2 meseca star, ali objasni kako se preko sekveniranja itd. prati put virusa:

The coronavirus genome is like a shipping label that lets epidemiologists track where it’s been

[wwww]

Podcast Prof. Drostena dobio 2 nagrade, od zirija u kategoriji informacije i od "publike", za online novinarstvo.

 

[Asterion]

 

Quote

 

https://www.reuters.com/article/us-health-coronavirus-brain/severe-covid-19-can-damage-the-brain-preliminary-study-finds-idUSKBN23W3IH

 

The most common brain complication seen was stroke, which was reported in 77 of 125 patients. Of these, most were in patients over 60, and most were caused by a blood clot in the brain, known as an ischaemic stroke.

 

The study also found that 39 of the 125 patients showed signs of confusion or changes in behaviour reflecting an altered mental state. Of these, nine had unspecified brain dysfunction, known as encephalopathy, and seven had inflammation of the brain, or encephalitis.

Michael said the findings were an important early step towards defining COVID-19’s effect on the brain. “We now need detailed studies to understand the possible biological mechanisms ... so we can explore potential treatments,” he said.

 

 

[Vjekoslav]

On 6/26/2020 at 9:06 AM, wwww said:

Podcast Prof. Drostena dobio 2 nagrade, od zirija u kategoriji informacije i od "publike", za online novinarstvo.

 

isto si i ti zasluzila.

[wwww]

30 minutes ago, Vjekoslav said:

 

isto si i ti zasluzila.

cekam pehar

 

(hvala)

[wwww]

Unfortunately, there is growing evidence that going through a corona infection significantly increases the risk of diabetes. We will only fully recognize the long-term damage of the coronavirus in 10 years. It was the same with SARS 2002/3.

 

[RatzenStadt]

Ovaj Loterbah mraci najstrasnije. Ne poznajem lik i delo doticnog, i pretpostavljam da se wwww ne referencira na njega bez razloga, ali njegovi tvitovi su redom ovakvi otprilike...

Korona podstiče razvoj depresije i drugih mentalnih oboljenja.

Korona povećava rizik od infarkta, dijabetisa, raka, demencije.

Antitela posle preležane korone nestaju u roku od odma i stečeni imunitet traje možda par minuta.

Korona ostavlja trajne posledice na plućima čak i kod asimptomatskih slučajeva i 20ogodisnjaci ne mogu da se popnu uz stepenice da ne ostanu bez vazduha.

U rizične grupe spadaju ugojeni, ljudi sa visokim krvnim pritiskom, levoruki, desnoruki, ljudi sa diptrijom itd.

Maske i socijalna distanca ne pomazu.

Da li će čovečanstvo dogurati do 2030-e?

 

Ako sam dobro ispratio, nisam izmislio više od 10 posto. Kako nas Dr Nestorovic moze sve kroz osmeh i salu saopšti 😀

[wwww]

 

[Angelia]

9 hours ago, wwww said:

 

Unfortunately, there is growing evidence that going through a corona infection significantly increases the risk of diabetes. We will only fully recognize the long-term damage of the coronavirus in 10 years. It was the same with SARS 2002/3.

 

Jedan od razloga zasto ja mislim da sam prelezala taj virus u oktobru, znam da zvuci cudno kad nema dovoljno razloga da mislimo da je virus cirkulisao u to vreme. Virus sam dobila od majke, koja je pre toga bila na putu par dana ranije nego mi je dala virus, gde je bila u kontaktu sa ljudima koji su bili u kontaktu sa Azijom. Ona boluje 2 meseca "cudan grip" koji danas kompletno zvuci kao corona, ja takodje samo 3-4 nedelje, logicno - mladja sam.

Nakon sto se oporavila dolazi u posetu i pocinje da prijavljuje cudne probleme, po povratku u SR odlazi kod lekara koji konstatuju enorman nivo secera u krvi (na nivou dijabetickog shoka) i dijabetes 2. Zasto je to cudno? Zato sto ona za 20+ godina nije imala nikakve znacajne zdravstvene probleme, a definitivno nije bila kandidat za dijabetes. Nit je neki sladokusac, nit je predebela, ostavila cigare ima sad vise godina, aktivna...jos uvek nisu nasli razlog za takav nivo secera kod nje. I lekari su bili iznenadjeni, jednostavno im nije jasno kako je ona razvila tako jake simptome dijabetesa u 2-3 meseca. Nema smisla, nije nemoguce, ali je jako neuobicajeno.

[wwww]

Covek je doktor medicine, na Harvardu je potom zavrsio Health Policy and Management i Epidemiologiju (dobio titule SM i Sc. D), bio direktor Instituta za Health Policy i Epidemiologiju Univerziteta u Kelnu, zena mu takodje lekar epidemiolog, trenutno je poslanik u Saveznom parlamentu i zaduzen za neke radne grupe, a ispred SPD za medicinska pitanja (posto je bilo pitanje ko je sad pa ovo)

 

This preprint study from Colorado and Harvard University is very important for the optimal strategy to prevent a second wave in the fall. It shows important new connections. The picture shows different test strategies of the population.

 

It turns out that the frequency of the test and the time until the results are reported is much more important than the sensitivity and thus the quality of the test! If you tested every 3 days and the results came after 2 days, the R-value would drop 80%!
This would prevent the 2nd wave even if the test were not so precise, ie a part of the infections was overlooked (false negative) Simple: Mass and time beat the test class.
Practically follows: This quality of the tests can probably also be achieved with self-tests! The results of the model calculation would now have to be checked in a test. The time before autumn must be used. The test is now technically possible.
The costs do not stand in the way either. The tests could be pooled to reduce costs. Uni Frankfurt and others have shown: If you first test 10 samples together and then the positive pools individually, you save 80% of the PCRs. The cost of the test could drop significantly.
Thus, a high-tech pandemic control would probably be possible in principle and would have to be prepared now. Incidentally, the laboratory doctors and the RKI have so far defended themselves against pooling. Income is also likely to play a role among laboratory doctors. RKI has formal concerns.
Comprehensive routine testing is costly. But the profit is very high. Constant on and off of daycare and school care, closings of companies and economic uncertainty are a disaster.

 

 

[Asterion]

 

Quote

 

https://www.reuters.com/article/us-health-coronavirus-effects/scientists-just-beginning-to-understand-the-many-health-problems-caused-by-covid-19-idUSKBN23X1BZ

 

Besides the respiratory issues that leave patients gasping for breath, the virus that causes COVID-19 attacks many organ systems, in some cases causing catastrophic damage.

“We thought this was only a respiratory virus. Turns out, it goes after the pancreas. It goes after the heart. It goes after the liver, the brain, the kidney and other organs. We didn’t appreciate that in the beginning,” said Dr. Eric Topol, a cardiologist and director of the Scripps Research Translational Institute in La Jolla, California.

 

 

[Jataganac]

Jesu li to neke kineske i ruske vakcine stvarno uspesno prosle testove ili se to desilo samo na b92?

[Laki21]

Ima ta vest i drugde. A da li je pouzdana ko će ga znati.

[RatzenStadt]

Kazu da Gilead Sciences naplacuje petodnevno lecenje remdesivirom preko 2k doloresa.
Sta imamo od dosadasnjeg uzorka za taj lek? Koliko je ucinkovit?