Jump to content

melankolic

Član foruma
  • Posts

    1,007
  • Joined

Everything posted by melankolic

  1. melankolic

    Psiho kauč

    Ne može se lečiti neuroza bez psihijatra / kognitivne terapije ali često ni bez medikoterapije. Sve ostalo su zablude i kratkotrajno olakšanje simptoma.
  2. Ključno pitanje: ako ti je lepo tu gde si, zašto imaš potrebu da spominješ ljude i mesta koji ti nisu bili po tvom “senzibilitetu” ?
  3. Ponavljam: ovde nije tema život ljudi u Srbiji, šta smo želeli da nam se desi tamo pa smo shvatili da smo u manjini nego zablude života tamo gde živimo (neko kraće, neko duže, a nečija deca od rođenja, nebitno). Pada se opet u neku drugu patetiku, kao, ne treba ni odlaziti tamo, nemaš zbog koga, zadovoljan sam ovim ovde ... Jasno je da su ljudi koji su otišli tražili od života nešto drugo. Sva sreća pa su uspeli da odu i ostanu. Mnogo je više onih koji su hteli ali nisu mogli da ostanu tamo gde su otišli ili nisu uopšte uspeli ni da odu. Nema potrebe da spominjemo ljude u Srbiji ako se već izjašnjavamo da se osećamo kao stranci kada odemo tamo.
  4. I žena je čovek... sem ako se nešto nije u međuvremenu promenilo.
  5. Čoveče, jasno je to oko izbora. Ne mora se to ponavljati iz posta u post (a i ne znam čemu to jer svako za sebe donosi odluku bez da mu neki anonimus soli pamet). Taj ko je ostao ostao je bez obzira šta ti ili bilo ko drugi s foruma mislio. Sabrao i oduzeo i rešio /-la da ostane / ode. Zar je toliko teško realno promišljati i govoriti o konkretnim stvarima/ mestima a ne o tome što neko misli da ni po čemu nije bitan njegov dolazak jer će taj svet tamo tako funkcionisati i pre i posle njega? Imam utisak kao da neki ljudi (ne mislim na tebe konkretno) ni pre odlaska s Balkana nisu imali naviku previše da se udubljuju u detalje. Ono, da nađem posao, zaradim pristojnu platu, žena / muž i deca zadovoljni, ljudi nasmejani, ulice očišćene, bezbednost na nivou i meni više ne treba. Ok, možda tako neki misle ali ne svi.
  6. Uostalom, ja ni po čemu nisam jedinstven u tome. O svojim nekim utiscima, kroz refleksiju prošlosti podneblja koje je naselio je pisao jedan od najvećih intelektualaca ne samo Balkana nego i Evrope, Borislav Pekić, u svojoj knjizi “Sentimentalna povest Britanskog carstva”. Ne mogu ni da zamislim šta bi mu se desilo da je svoje misli mogao da prenese na ovaj forum.
  7. Problem vidim u tome što se ovde ne govori o zabludama života u inostranstvu nego o idealizaciji takvog života. Kao da se nastavilo sa onom idealizacijon s prethodnog foruma gde su svi oni koji su ostali predstavljeni kao luzeri, ljudi koji se ne odriču svojih loših navika, primitivci, lenji da promene nešto u svom životu i uopšte oni koji se zadovoljavaju “mrvicama sa stola”. S druge strane, oni koji pišu (btw jedan te isti post) kao da su doživeli prosvetljenje, preskočili su dva veka, postavili / predstavili su se ovde kao moralni autoriteti onima tamo ali i nekim migrantima koji imaju malo realniju (barem se usuđuju da pričaju o svojim iskustvima) sliku. To da mi neko priča kako je život borba, da slušam jedno te isto o tome kako se treba usuditi, grabiti “jače, bolje, više”... to može da se čuje na bilo kom plaćenom predavanju. Malo sam se zasitio tih priča. Mislim, nije ni važno. Možda je to važno nekima da pisanjem oslobodi sebe nekog pritiska svakodnevice, da dokaže sebi da živi bolje nego što realno živi (pri tome ne mislim na materijalno bogat nego duhovno bogat i kreativno inspirativan život; složićemo se da smo svi koji smo otišli rešili svoja egzistencijalna pitanja pa nema potrebe o tome raspravljati) ali ovu temu sam razumeo kao mesto gde će ljudi izneti iskustva ne o zabludama ljudi s Balkana njihovim životom tamo nego da dijaspora iznese stav spram svojih zabluda životom u zemlji u kojoj žive.
  8. Film koji je u rangu ako ne i iznad njegovog (po meni) najboljeg filma “Prisoners”. Vrlo retko me neka priča držala tako dugo kao o ovo dvoje. Režija majstorska. Jesi gledao njegove ranije radove (“Polytechnique” npr.)? Preporuka.
  9. Kad spomenu mlade i stare... imam isti osećaj povodom otvorenosti starijih osoba za različitosti, komunikaciju ... Mada, ja kroz neko moje interno istraživanje sam zaključio da se pik ksenofobije i zatvorenosti u etničku zajednicu dostiže negde između 30. - 50. godine života i da su po svojim manifestacijama izraženiji kod žena (moguće zavisno od profesije) nego kod muškaraca. Primetio sam da te grupe imaju tu vrstu rigidne socijalizacije gde se uvek iste osobe pozivaju na druženje (bilo po restoranima, šetnjama ili putovanjima), a što može da bude nezgodno na radnom mestu gde zbog svojih ubeđenja pristaju na komunikaciju i sa daleko mlađima od sebe, istog etničkog porekla. Takve osobe su posebno nezgodne ukoliko im se da neka viša pozicija, da odlučuju o zapošljavanju novih ljudi, etičkom kodeksu na radnom mestu, ali i o nekim stručnim pitanjima. Takođe, malo mi je to nejasno kako folklor može da ima tako velik uticaj na mlade koji pak, s druge strane, vole da ističu (na svojim profilima) da su deo sveta po modernom oblačenju, znanju više jezika, stepenu obrazovanja, mogućnosti putovanja i studiranja (pa čak i življenja) u inostranstvu.
  10. Čekaj, a gde nestade sloboda govora koja je u USA garantovana svakom šljamu kojem padne na pamet da proteruje, razmešta, poziva se na pravo belog čoveka i domoroca na dominaciju u odnosu na doseljenike i sl.? Gde ide ovaj svet?!? Cccc, čovek ne može pošteno ni da se izduva od stresne svakodnevice a još ga proteruju i sa društvenih mreža. Sledeće je sprovođenje istog u stvarnosti a onda će tek biti frke i panike. Ja im predlažem da krenu da jedu korenje, kako je savetovao čika Dobrica, jer samo tako se slobodoumni suprotstavljaju NWO- u.
  11. melankolic

    Psiho kauč

    Da se nadovežem na ovo pisanje a onda se vratim na početak. Naime, psihoedukacija ima centralno mesto u tretmanu ovo stanja. Tu spadaju već spomenute vežbe disanja, tehnike relaksacije, metode sprečavanja napada i pozitivno samovođenje. To između ostalog znači da osobe koje pate od paničnih napada (a što je samo vrhunac jednog opšteg stanja zvanog panična anksioznost) vremenom razvijaju tehnike u svakodnevnom funkcionisanju koje im omogućavaju da predvide / predosete situacije koje dovode do napada i izbegnu ih. Osim kognitivne terapije, koristi se i medikoterapija antidepresivima ( selektivni inhibitori preuzimanja serotonina, imipramin i buspiron) međutim nije svim osobama potrebna ova terapija. Ona se koristi uglavnom kod osoba koji duže vreme pate od ovih simptoma i gde razgovor sa terapeutom nije dao efekta. Kao što je rečeno, važno je i vođenje dnevnika kako bi bolje ovladali paničnim napadima. Ovo psihičko stanje je, inače, u porastu u svetu. Moguća je pozitivna porodična anamneza, u vezi je sa traumama u detinjstvu i razvojnim poremećajima ali i sve većim izazovima odnosno velikim očekivanjima od osoba koje su posebno senzibilne. Pre konačnog postavljanja dijagnoze potrebno je uraditi dodatne pretrage kako bi se isključila somatska oboljenja čija je jedna od manifestacija panična anksioznost. Kod kardiovaskularnih i pulmonalnih simptoma sprovodi se merenje krvnog pritiska, EKG, spirometrija, kao i biohemijske pretrage (nivoi Hb i TSH se preporučuju).
  12. Čovek je, kako god da uzmeš, osuđen na kompromise i uprosečavanje. Jedino da se obogatiš do 40. godine i onda odeš da živiš negde u divljinu. Ali nisu svi individualci stvoreni za takav život. Zato se u takvim situacijama uvek setim Pajtonovaca i kako su oni gledali na banalnost življenja. Uglavnom, kad- tad ćeš biti “okačen” negde pa zašto se onda opterećivati tom individualizam vs. kolektivizam dilemom. Čovekovo postojanje je oduvek bilo prožeto konzumerizmom, konformizmom i kolektivnim mantrama, zato svaki individualac mora naći u sebi i oko sebe ono u čemu je najbolji odnosno ono u čemu najviše uživa kao individua.
  13. Slažem se. Ne treba odgovarati na protrumpovštinu gde mu mesto nije.
  14. melankolic

    Psiho kauč

    Možda grešim ali ja tu našu reč tumačim kao tinjajuću tugu pomešanu sa nostalgijom.
  15. Ne mogu se porediti pozivi na nasilje prema Jevrejima tokom onog neonazi marša orangutana u kampusu, Trumpovo nazivanje SVIH Meksikanaca (uključujući i njihovu maloletnu decu koja ulaze ili žive u USA) narko dilerima i kriminalcima, i posledično nasilje isfrustriranih rasista- altrightovaca po ljudima u Crkvama ili školama sa prozivkom da je Trump ruski špijun. Iza optužbi da je špijun stoje ozbiljne indicije, ako ništa drugo a ono što mu je ceo predizborni marketinško- pravni tim ili u zatvoru ili pod istragom zbog toga dok ja ne znam šta su idiotu skrivili Meksikanci? Ne sviđa mu se njihova hrana, piće, Melanija pokvarila tibu od taco- a? To što nešto ne važi u USA važi na forumu tako da obrati pažnju.
  16. melankolic

    Psiho kauč

    @vilhelmina Da li je tražena reč možda “žal”?
  17. Pozivanje na nasilje nad pojedincem, etničkom, rasnom i verskom grupom ne spada u domen ljudskih prava odnosno slobode govora. Tačka.
  18. A pa ne. Nije Trump pobedio na lažima o Obaminom poreklu tj. lažnom izvodu iz knjige rođenih (preko čega su njegove kišne gliste veće odavno prešle) nego zbog Hilarinih mailova i forsiranja priče o vraćanju američkih firmi u zemlju, kao i ono oko Meksikanaca kriminalaca i zidu. Pri tome nije bilo skupa gde nije pozivao na revanšizam i huškao masu u salama da linčuju one koji su mu dobacivali. To se radilo u Evropi ‘20 - ih godina prošlog veka, doduše u pivnicama i po trgovima, ali to mu dođe isto u slučaju Trumpa.
  19. Smenio bi ga klovn u roku od sekunde i to preko twittera. Ne znam kako ti ljudi pristaju na tako ponižavajuće uslove “poslodavca”? Zar ništa nisu naučili iz dugačkog niza smena koje im je sproveo šef? Njega prosto treba ostaviti samog, da ga svi bojkotuju i tada bi se i sam povukao.
  20. Nisam ja uopšte bitan za celu priču. Govorim o fenomenu otuđenosti individua (!) i vezivanju istih za neke kolektivne modele (izlasci, proslave praznika, odlazak u šetnju u prirodi...) ali bez sadržaja. To ti je kao kada bi dobio neki gadget koji izgleda ultramoderno ali ne znaš koja mu je namena pa ga ostaviš negde u ćošku dok mu se ne nahvata prašina i izgubi smisao svog postojanja. Takvi su to i ljudi. Priča i individualizmu je ustvari priča o otuđenosti, čovek nema s kim da komunicira jer su se između ostalog promenila i sredstva komunikacije pa ljudi više “učestvuju” virtuelno nego stvarno. To ti najbolje prikazuje, ima na netu, ona uporedna fotka gde ljudi čekaju metro pre 70 godina (ljudi čitaju novine, pričaju jedni s drugima) i one u doba mobilnih uređaja povezanih na web (svi zabuljeni u ekrane uređaja).
  21. Proizvoljno tumačiš pojam slobode govora. Sloboda govora nije da te neko proglasi stranim plaćenikom, domaćim izdajnikom, da ti navedu ime deteta i njegovu sliku a prethodno te označe kao neprijatelja. To možda može u Srbiji ali ne bi trebalo da se dešava u demokratskim zemljama. Ili to da Trump kao predsednik USA celu etničku zajednicu označava kao kriminalce i narko dilere. To nije sloboda govora nego govor mržnje sa nesagledivim posledicama. I na kraju, tvoje reči su ta motka. Da li si videla da lideri ekstremne desnice nose motku? Ne, reči su te koje daju drugima motke u ruke.
  22. Jedno od osnovnih prava čoveka jeste sloboda govora. To znači da ti imaš prava da izneseš stav po bilo kom pitanju pa i po pitanju čistoće grada. I da te razuverim, više njih domaćih se složilo sa mnom da je užasno prljavo nakon izlazaka za vikend. Imam ja i neke druge zamerke ali one se upravo odnose na to što si spomenula - prihvatam li običaje ili ne. Zato, ne treba mi nekakva angelia koja brka komunalna pitanja sa običajima da me seli zato što ona brani lokalce (btw, to su klinci različitog etničkog porekla tako da bi i tu mogla da četvoriš dlaku ko od njih ima prava da me tera iz zemlje a ko ne). Gledaj ti svoja posla. I naravno da je uvek dobrodošlo da se čovek odakle god je uključi u zaštitu životne sredine. Ne znam da li ti kada vidiš neko đubre na ulici zaobiđeš da ne bi slučajno dirnula u običaje lokalaca ili ga podigneš i smestiš u korpu / kontejner? I da, to oko dođoša i lokalaca, ko koga tera i sl. pripada desno ekstremnim idejama kojima ovde, smatram, nije mesto.
  23. Hajde dogovorite se o kakvim se običajima radi a koje bih da promenim pa izađite na čistac. Ovako, zvuči desno- populistički što ne pripada ovoj temi. Druga stvar, a ako sam ja državljanin te zemlje imam li prava da nekoga tužim za nepoštovanje mojih prava ili treba da se momentalno odselim (ne govorim o sebi nego se odnosi na bilo koga)? I zanima me, sa koliko godina boravka i koja generacija se naziva lokalcem a koja dođošem, pošto opet vidim nekakve diskriminatorne termine koji bolje stoje diskusijama na desno ekstremnim forumima? Recimo, da li ja (baš ja) mogu da ti kažem da ti koja nisi prismrdela Norveškoj nemaš prava da me teraš odavde?
  24. Nemoj reći, a gde to? U UAE, Kongu ili nekoj demokratskoj državi? Ako je tako onda tebe (pošto si i ti neki dođoš) može da mlatne bilo koji domaćin (koji je 5. generacija domaćina) a ti se onda posle žali upravi gradskog vodovoda. To nije demokratska država i tako ne funkcionišu stvari u praksi. Mada, pitanje je da li ti uopšte znaš koja prava (sem obaveza) neki doseljenik sa legalnim boravkom ima u zemlji dolaska? A dođoš- državljanin te zemlje?
  25. Čekaj, o kakvom "dopuštenju" pričaš? Ja govorim o običnim životnim stvarima. Ne o tome kakvu ko ima situaciju sa mužem / ženom / šefom, kolika mu je plata i ne znam ti ni ja čemu još. Ovde govorim o onoj opuštenosti da pričaš o svemu i svačemu a da opet ne ideš u neku intimizaciju. Dakle, nema nikakve dvosmerne komunikacije ako ćeš ti klimati glavom na nečiju priču o dobroj hrani ili o lepoti putovanja u xx mesto. Dosadno i brzo iscrpljuje nastavak konverzacije.
×
×
  • Create New...