Jump to content

Div

Član foruma
  • Posts

    3,148
  • Joined

Recent Profile Visitors

3,552 profile views

Div's Achievements

Mentor

Mentor (12/14)

  • Conversation Starter Rare
  • Dedicated
  • Very Popular
  • Reacting Well
  • First Post

Recent Badges

5.9k

Reputation

  1. JA ne smatram da imam problem sa dužinom i kvalitetom spavanja, pogotovo nemem problem da zaspim, neobično mi je samo vreme kada mi se prispava i kada se budim, naspavan, bilo bi bolje dkad bis e pomerilo dva sata kasnije, ali sam u svemu sklon da vidim prednosti i uživam u njima ako već ne mogu da promenim stanje. a za bilo kakvu terapiju, pomoćna sredstav za uspavljivanje ili ODspavljivanje ne vidim potrebu. Sigurno da ovo ima veze sa godinama, u mladosti, sve do 45 godina bilo mi je normalno da zaspim u 1-2 i da spavam do podne, a nikakav problem nije bio ni da sa neke sedeljke, preferansa ili iz drugog razloga neprospavane noći odem direktno na posao, odradim svoje radno vreme bez problema. Promena je nastala naglo, posle operacije, ja sam to, laički, povezao sa stanjem anestezije, no neka potraje ovako još 30 godina, posle ću da vidim šta ću. Pisaću šta sam odlučio.
  2. Možda je ovo dobro, zajedno bi dobili manje glasova nego pojedinačno u zbiru, manje rasipanje glasova. Svaka pojedinačnp po 0,5%, bilo bi 1,5& bačenih glasova, zajedno 1%, za 0,5% manje rastura.
  3. Div

    Utisak nedelje

    Neku radoznalost, zašto je napustio, šta je ko rekao, zašto, razumem, ali značaj tog gesta =0, nešto mi se čini da nije prvi koji je napustio Utisak, nisam gledao emisiju ali ne verujem ni da bi išta doprineo svojim prisustvom, slušao sam ranije Caneta u nekim emisijama, mislim da može biti zanimljivo slušati ga u monologu, eventualno razgovoru sa voditeljem koji bi mu davao šlagvort, nije mi za polemiku. Imala je Olja i takvih emisija, sa jednim gostom, pored aktuelnih predsednika, što je poseban razlog da su sami, solo su gostovali Igor Mandić, Ranko Munitić. Igor, najveći polemičar na Balkanu a gostuje sam, njemu za polemiku ne treba sagovornik. Ovo je čudo za tri dana, zaboraviće se brzo, neće niko promeniti mišljenje ni o Olji ni o Canetu koje je imao ranije, sve ostaje na svom mestu.
  4. Jesam ranoranioc al ništa od ševe.😚😁
  5. Nakupim tih 6-7 sati spavanja dnevno, i sat-dva više, dremnem tokom dana, nije baš popodnevno ali, pošto ustajem u 4-5 za moje telo popodne dolazi već u 11 sati, dakle odspavam malo preko dana bilo na krevetu bilo u fotelji, i rano, jako rano zaspim, prispava mi se već oko osam, uz tešku borbu izdržim do 10, nekad se predam i ranije. To je jedino što mi smeta, prija mi rano ustajanje, prija mi dremka preko dana, ali bih voleo da uveče ostanem malo duže budan, nije dovoljno da sedim i da mi oči budu otvorene, voleo bih da sam stvarno budan. Ali, šta je tu je, sve ima svoje prednosti. Leti, kad sam u selu, kad sedim na verandi uz kafu i čekam izlazak sunca, neprocenjivo.
  6. OK, mogla je da proveri a nije. Mogao je bilo ko, komegod je zasmetalo pitanje, da joj ukaže zašto je Porfirije u Moskvi ali nije, ne vidim nikakav razlog za etiketiranje , nipodaštavanje, podmetanje SNS botovanja i slično: Nema se šta dobro reći o delovanju SPC u društvu, Sinoda, patrijarha, većine episkopa i nižih "službenika", kažem većine jer povremeno se čuje neki glas od pojedinaca koji budu proterani na ovakav ili onakav način iz javnosti. Kad god je Helena pisala o SPC, Porfiriju, onom banatskom episkopu imala je dobar povod i potpuno je u pravu, jeste oštra prema pojedincima, prena crkvi, ponekad prema veri ali nisam zapazio i netrpeljivost prema vernicima samo zato što su vernici. Razumem i odbojnost prema svakom političaru koji je više nego blizak politici SPC, da politici jer SPC se najčešće oglašava političkim stavovima.
  7. Verovatno je to fabrička mera, pakovanje. I kod nas ima neki Alfa kvasac u pakovanju od 42 grama, ima i ovaj: manje pakovanje svežeg nisam video, zato kupim desetak, isečem na pola pa stavim u zamrzivač. Gledao sam jednom na TV, neka žena priča da je našla bakininu svesku sa receptima iz kraljevine Jugoslavije piše, brašno, voda, ovo-ono i za dinar kvasca. Najbolja mera koju sam čuo, bolja od šake, prstohvata...
  8. Ovako, na prvu, padaju mi dve stvari u oči. Kvasac i so, odnosno količina. Na tu količinu brašna ili +-20gr, stavljam 20 gr kvasca i jednukašičicu soli, nisam nikad merio so, možda je kašičica veća od tvoje i kad bih stavio jednu i po bilo bi preslano, a obično za sve dobijam kritikr što mnogo solim. Takođe, uz kvasac dodajem i kašičicu šećera. -dvadeset grama kvasca, 2-3 kašičice brašna, volim polubelo, tip 850 i integralno, pola-pola, imešam sa pola litra mlake vode, taj kvasac krene već posle pola sata. U posudu mixera stavim brašno 800-1000 grama( minus one 2-3 kašičice), dodam kašičicu soli, kad je kvasac krenuo dodam još 200-300 ml vode i sve sioam u brašno pa uključim mixer. 3-4 minuta , pauza 5 minuta pa još3-4 minuta mešanja. Odnos brašna i vode za smešu sa integralnim brašnom 1/0,8, za belo brašno malo manje vode. Umešano testo odmah prespem u pleh za pečenje, prekrijem krpom i čekam 40-60 minuta da naraste, oko 45 minuta do sat, onda u vrelu rernu, oko 200 stepeni na 22-25 minuta. Celog života sam mislio da je podešavanje mere brašna i ode velika mudrost, mešenje vrhunska veština, sad sam došao do toga da mi uspeva i kad dodam neki dl vode više, ili malo manje, desilo se par puta da zaboravim da posolim. Ni dužina mešenja ni temperatura rerne, neke manje razlike, nisu bitno menjale rezultat, kao da neka viš, nadnaravna sili nadgleda i ispravlja moje greške. Još nisam počeo da dodajem druge sastojke, zrnevlje, masline jer sam zadovolja i ovako, a najsrećniji sam što moja unukica obožava hleb, kad vidi hleb neće ništa drugo, moramo da sakrijemo hlem da bi pojela nešto povrća i mesa ili da pomešamo sa hlebom tako da vidi hleb, ostalo prođe kao nepotreban dodatak. Dobra je ideja sušeni paradaiz, još jedna od mojih ideja je da kupim sušaru za voće i povrće, paradaiz je jedan od glavnih povoda, kupljeni nije moga da se meri sa onim što sam sam sušio pre 3-4 godine.
  9. Nešto nisam vide masovnije proteste ni u Smederevu ni u Boru, Kostolcu, Pančevu, Zrenjaninu. Za Bor, Smederevo i Kostolac, kao i za Obrenovac, imam objašnjenje, veliki broj stanovnika živi od rudnika, topionice, železare, rafinerije TE, doduše i umiru od njih, ali su spremni da trpe da ne bi pogoni bili zatvoreni. Ćuta je bio u Petrovnu ili Žagubici gde se priprema teren za eksploataciju zlata, pokušao je da uđe na sednicu SO, sukobio se sa obezbeđenjem, dobio i malo batina, ništa ozbiljno. Ti električni autobusi se pune strujom proizvedenom od blata u Obrenovcu, nisu neka ekološka prednost kada se uzme u obzir i sama proizvodnja, proizvodnja i odlaganje baterija to je samo preseljenje problema sa jedne na drugu lokaciju. Opet, Ćuta ne nabavlja ni dizelaše ni električne, ne sprečava nikog da se usprotivi, pobuni, ne krade izbore, ne uzurpira televizije i sve institucije, ali ništa novo, lopove tolerišemo, nalazimo manu onima koji ukažu na krađu, šta baš sad, što nije i druge krađe otkrio, za koga li radi...
  10. Sreća pa imamo Vučića da spreči kineske i ruske trovače i da dovede čistu industriju, Rio Tinto i Kushner Realty.
  11. Šta će značiti eventualna gradnja, rekonstrukcija generalštabaŽ? Još jedno poklanjanje najskupljeg gradskog resursa, zemljišta, još jedno ruženje grada, Još jedan udar na gradsku infrastrukturu, još jedno uništavanje zaštićenih spomenika kulture i ambijentalne celine. Možda, veća ponuda stanova i lokala pa tim realnije cene. Naravno, to je najmanje verovatno, nikome nije u interesu da gradi da bi oborio cene, naprotiv. Ko će onda biti kupac stanova, poslovnog prostora?
  12. Ustanem u 4, ili ranije kao jutros, umesim hleb, evo, već je ispečen. Nije za Kulinarstvo jer neću o receptu, ovo je već duže vreme deo rutine, rano ustajanje svaki dan, pečenje hleba svaki drugi, treći, zavisi koliko potraje. Kuhinja je najčešća, svakodnevna, zanimacija, sitna majstorisanja ponekad, kad se može ili mora. Baštu sam zapostavio silom prilika, sad planiram da se ponovo aktiviram ali da nebude: -Planiram da sadim baštu kao prošle godine. -Šta si sadio prošle godine? -Ništa, ali planirao sam.
  13. Div

    Rusija - zemlja cuda

    Naćće se pogodno tumačenje, ne priznaje se da je Putin predsednik građana koji žive ne teritoriji Luganske, Donjecke oblasti i Krima, ne može da pregovara u njihovo ime, ali, obzirom na broj glasova koje će osvojiti, kad se oduzmu sporni glasovi ipak će biti izabrani predsednik Rusije jer će i bez spornih glasova imati nespornu većinu. S nekim ipak treba pregovarati.
  14. Div

    Svet danas i sutra

    Odbacile su i komunističke, još u vreme dok su bile na vlasti, može se reći i pre nego su došle na vlast. Verujem da se mnogi neće složiti sa ovom tvrdnjom, ni ja je neću braniti, napisao sam je samo kao ilustraciju o koliko neodređenoj temi razgovaramo, odnosno da polemišemo o marksoizmu, njegovom značaju, naučnosti, primenjivosti, rezultatima a nemamo jasnu, približno ujednačenu, sliku ili definiciju, šta je marksizam, ko su marksisti u shvatanjima sveta, ko u primeni teorije i kako ta teorija glasi. Socijaldemokratske partije su, u osnovi, odbacile revolucionarnu, nasilnu, borbu, opredelile se za delovanje u okviru parlamentarnog sistema, kakav je bio, i dalje je, u većini zapadnoevropskih zemalja. Mnoge socijaldemokratske, socijalističke pa i komunističke partije su postizale dobre rezultate na izborima, vršile vlast, bile uspešne, doprinele ekonomskom i političkom napretku Evrope. Marks je pisao da se socijalistički sistem može izgraditi kad jedno društvo dovoljno ekonomski ojača, stvori "materijalnu osnovu za društvenu nadgradnju", u praksi, prva revolucija je izvršena u siromašnoj, agrarnoj zemlji, više feudalnog nego kapitalističkog sistema, zato i kažem da su i komunisti "odustali od Marxa, po broju zemalja koje su imale komunističku vlast, u većini je ta vlast nametnuta spolja, dobar broj je imao tokom komunističke vladavine i pobune ili "skretanja sa puta" pa su bile disciplinovane tenkovima iz "centrale". A sve komunističke partije su se pozivale na MArksa, svoju ideologiju zasnivale nazivale komunističkom, marksističkom, i, obično, dodatnim epitetom izvedenim od imena svog vođe, lenjinizam, staljinizam, maoizam, titoizam, kastroizam uz međusobno optuživanje da su izdali Marksovo ulčenje, da idu pogrešnim putem, da štete internacionalnom radničkom pokretu. Ako prihvatimo da su merksisti oni koji sebe nazivaju maksistima i tvrdimo da je dokazano da marksizam nema nikakvu vrednost jer je u praksi propao, valja reći da su isti ti režimi sebe nazivali i demokratskim, oslobodilačkim, narodnim... analogijom bi se moglo reći i da je demokratija dokazano neuspešna, da je oslobođenje nemoguće, jer su u nekim zemljama režimi koji su se na njih pozivali propali, bili neuspešni. Ja se slažem sa nekim analitičarima, ne pozivam se ni na koga jer nisam čitao naučne analize već novinarske tekstove, često samo citate, ali je to nešto što meni deluje uverljivo, više su učili iz teorija, analiza, manifesta komunističkih partija, internacionala, ozbiljni zapadni političari, neću da pišem o naučnicima i teoretičarima, nego što su sami komunisti naučili iz svoje prakse, tako da, po meni, obzirom da se ŽMarksovo učenje ne može zanemaiti, može izvuću zaključak da su on marksizma najveću korist imali radnici u zapadnim, kapitalističkim zemljama. Nema teorije koja se kao dogma može primeniti bez naknadne korekcije, prilagođavanja, uspešne zemlje su često menjale vlast, političke partije na vlasti ili opoziciji često menjale svoje programe, praksu, sklapane naizgled nemoguće koalicije, ceopale se partije na frakcije, stvarane nove partije na istim temeljima ali sa drugačijim pogledima na budućnos i sadašnjost. Ideologije su potrošna roba, možda određuju smer ali ne i trasu puta, obično se posluže umakentiške svrhe.
  15. Da li treba, recimo, Vili Branta kriviti za navedene zločine, a Vili Brant je bio predsednik Socijalističke internacionale, pete ili šeste internacionale po redu, a sve su se delom naslanjale na radove Marxa. Delom, jer u radovima Marxa, saradnika, sledbenika i kritičara revizionista imaš analizu stanja u društvu, političo udruživanje radi promene stanja i odnosa, o sredstvima promene se nikada nisu potpuno složile sve radničke partije i sindikalne organizacije iz kojih su partije, uglavnom, nastajale, raskoli su bili duboki, nepremostivi. Partije koje su odabrale revolucionarni pristup, oružano preuzimanje vlasti, brzo su dolazile u sukob, proglašavale jedne druga za izdajnike, revizioniste, avanturiste, a sam MArks je pisao da će socijalizam nastati u okviru kapitalizma, ekonomskim razvojem što je prihvaćeno dobrim delom na drugoj internacionali, koju su činile uglavnom socijaldemokratske stranke iz zapadne Evrope, koje su na parlamentarnim izborima redovno učestvovale, pobeđivale povremeno, vršile vlast samostalno i u koalicijama sa partijama slične ili različite političke orjentacije. Današnje zapdnoevropske zemlje, sada već i veći broj istočnoevropskih, postsocijalističkih, su imale ili imaju duže periode vlasti socijalista, socijaldemokrata koje nisu imale potrebu da odbacuju ni Marksove analize i kritike kapitalizma 19. veka niti da ostanu na početnim pozicijama ne prateći promene koje se dešavaju, koje i same te partije iniciraju i sprovode, ali bez revolucionaarnih metoda uz poštovanje privatnog vlasništa uz zaštitu socijalnih potreba celog društva. I nije mesto ovoj priči na temi o USA, normalno je da je započeta ali je treba splitovati na posebnu temu ili neku od postojećih.
×
×
  • Create New...